U prva dva postreferendumska dana frontmenica konzervativnoga pokreta U ime obitelji Željka Markić u javnim je istupima najavila buduće korake. Najpreči cilj koji će na krilima nedjeljnog referenduma U ime obitelji nastojati postići je osporavanje predloženog Zakona o životnom partnerstvu kojim aktualna vladajuća većina nastoji osigurati značajan iskorak u unapređenju prava istospolnih zajednica.
Tim zakonom bi se, podsjetimo, istospolne zajednice u svim pravima izjednačile s heteroseksualnima, osim u pravu da se njihova veza nazove brak (što je nakon nedjeljnog referenduma Ustavom onemogućeno) te u pravu na usvajanje djece.
Markić uz to najavljuje bavljenje drugim važnim društvenim temama, poput Zakona o radu, privatizaciji, ekološkim temama.
Da bi se bavila navedenim temama, Željki Markić treba instrument djelovanja. Nakon najavljene izmjene Ustava, kojom će se okončati faza nepodnošljive lakoće donošenja referendumskih odluka i propisati postoci biračkih glasova potrebni za njihovo održavanje od najmanje 30 posto ukupnih biračkih glasova, referendum neće biti više tako jednostavna poluga utjecaja čak ni za moćnu organizaciju kao što je Katolička crkva.
Željka Markić i njezina inicijativa, žele li se doista baviti pitanjima koja navodi, morat će se okrenuti klasičnom instrumentu djelovanja u višestranačkoj parlamentarnoj demokraciji - političkoj stranci. Markić, međutim, u javnim istupima još uvijek ne želi koristiti ni izraz “političko djelovanje”, a kamoli otkriti kroz koju stranku će ga ostvariti.
Valja podsjetiti na to da se središnja figura inicijative U ime obitelji već okušala u stranačkoj areni kao predsjednica konzervativne stranke Hrast, ali je odustala i prepustila taj posao bliskom suradniku i predsjedniku udruge Grozd, Varaždincu Ladislavu Iličiću.
Hrast, međutim, spada među neuspješne projekte Željke Markić jer je stranka nakon parlamentarnih i lokalnih izbora ostala na političkoj margini, a najveći joj je uspjeh osvajanje dvaju mjesta u varaždinskom gradskom vijeću. Međutim, nakon referenduma o ustavnoj definiciji braka, političke dionice Željke Markić višestruko su skočile, a hrvatski konzervativni pokret u čijoj pozadini stoji moćna Katolička crkva dobio je svoju dugo čekanu ikonu.
Nakon nedjeljnog referenduma više nije pitanje hoće li Željka Markić ući u politiku, nego na koji način će to učiniti. Prema nekim stajalištima, konzervativni dio Hrvatske i Katolička crkva u Željki Markić pronašli su idealnu kandidatkinju za predsjedničke izbore, od kojih nas dijeli samo godina dana.
Pozicija neposredno izabranog predsjednika države, točnije populistički utjecaj koji ta funkcija osigurava već dugo je predmet želja konzervativnog dijela Hrvatske. Ma koliko se čuvao jakih izjava vezanih uz referendum o braku i trudio očuvati netaknutima dobre odnose s Katoličkom crkvom, Josipović bi u slučaju kandidature Željke Markić ostao bez toliko željene podrške dijela desnih birača.
Neki od naših sugovornika s hrvatske stranačke scene vjeruju da će Markić ući u politiku okupljanjem niza manjih već etabliranih konzervativnih stranaka koje su njezinoj referendumskoj inicijativi iskazale zdušnu podršku, poput Hrasta, HSP-a, HSP-a Ante Starčevića, HSS-a, kao i buduće stranke zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, jednog od logističara i podupiratelja inicijative U ime obitelji. Tako okupljen konzervativni blok mogao bi na svoju stranu privući dio HDZ-a koji priželjkuje profiliranje u stranku s jasnim demokršćanskim predznakom.
Dio naših sugovornika uvjeren je međutim da će Željka Markić svoju očitu političku ambiciju, kojoj su konzervativni aktivizam i referendum o braku prokrčili put, ostvariti izravno u HDZ-u. I doista, niz je pokazatelja rečene umreženosti: zastupnik HDZ-a Željko Reiner u Saboru je proteklih tjedana nerijetko zastupao iste teze koje je javno izvan Sabora iznosila Željka Markić. Zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier organizrao je njezin nedavni posjet Europskom parlamentu.
Snažan utjecaj na HDZ i bliske veze s tom strankom ima još jedan aktivni član konzervativnoga kruga oko Željke Mrkić: povjerenik za odnose s vjerskim zajednicama u Uredu predsjednika države, Stephen Bartulica. Glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić također je nastojao biti pri ruci inicijativi U ime obitelji.
U HDZ-u, kako neslužbeno doznajemo, ima i onih koji vjeruju da bi Željka Markić bila sjajna zamjena Tomislavu Karamarku. U toj su stranci, naime, svjesni da će im skroman liderski potencijal aktualnog predsjednika teško osigurati pobjedu na sljedećim izborima te da im treba uvjerljiv lider.
Ima i onih poput našeg sugovornika u vrhu HDZ-a koji smatraju da takav scenarij nije ni moguć ni poželjan jer bi već ulazak Željke Markić u HDZ, a kamoli proboj na vrh, stranku odvukao udesno, a izbori se dobivaju na centru. Taj dio HDZ-ovaca priželjkuje da U ime obitelji, kao i dosad, ostane u neformalnom savezu s HDZ-om.
Od ratne izvjestiteljice do konzervativnog aktivizma
Mirko Galić otjerao ju je na Novu
2002. ponovo se vratila na HTV kao urednica u Informativnom programu, ali je ravnatelj HRT-a Mirko Galić nakon tri mjeseca ultimativno zatražio njezin odlazak jer nije imala diplomu društvenog fakulteta. Nakon odlaska s HTV-a radila je s Ivom Gačić na uspostavi nove nacionalne televizije, Nove TV.
Bez audicije došla na HRT
- Tijekom ratne 1991. kao studentica medicine, bez audicije i natječaja, pojavila se u Informativnom programu HRT-a i postala ratna reporterka. Na HTV-u je ostala dvije godine, a zatim je kao prevoditeljica i producentica surađivala sa stranim TV ekipama koje su iz Hrvatske i BiH izvještavale o ratu, završavala medicinu, osnovala obitelj, stjecala prva radna iskustva u testiranju lijekova.
Poduzetnica, politička aktivistica
- Nakon iskustva na Novoj TV okrenula se privatnom poduzetništvu: osnovala je tvrtku za prevođenje i organiziranje konferencija, a potom i za testiranje i distribuciju lijekova. Istodobno otpočinje s aktivizmom: osniva udrugu Obiteljsko obogaćivanje inspiriranu naukom utemeljitelja Opusa Dei, pokreće kampanju o zdravstvenom odgoju te s još nekoliko generacijski i svjetonazorski bliskih bračnih parova osniva mrežu humanitarnih i aktivističkih udruga te stranku Hrast. Pokreće inicijativu U ime obitelji i inicira referendum o braku.
HDZ vidi Željku Markić na listi za EU izbore
Željka Markić vrlo bi se lako mogla naći na HDZ-ovoj listi za izbore za Europski parlament. Iako je Markić u zadnjem intervjuu rekla da trenutačno nema političkih ponuda, nema sumnje da u HDZ-u s njom priželjkuju suradnju. - Nije isključeno da Markić bude na našoj listi. Zašto ne - odgovorio je na pitanje jedan HDZ-ov saborski zastupnik kad smo ga upitali hoće li Markić biti nova Ruža Tomašić.
- S tom razlikom što Markić i njena inicijativa imaju puno veći potencijal, strukturiraniji su.
- Ne znam je li nešto službeno dogovoreno, ali sam uvjeren da će Markić biti na našoj listi za EP i da je vrlo moguće da postigne isti efekt kao Ruža Tomašić - kaže jedan drugi član stranke i dodaje:
- Siguran sam da će biti zvijezda EU izbora. Nema sumnje da će joj se honorirati uspjeh koji je postigla s referendumom i ono što je do sada učinila. No, upozorava, to je s druge strane i ozbiljan problem za nas, jer pokazuje da HDZ ne može više samostalno polučiti uspjehe kao ranije.
Ističe kako njihov šef Karamarko i nema baš previše izbora kad je u pitanju ta suradnja. Strahuju da ojačana inicijativa ne krene postavljati uvjete za suradnju jer su u nedjelju ušli u biračko tijelo HDZ-a.
U vrhu HDZ-a, pak, ističu da, kad se rade kalkulacije, treba voditi računa i o tome da je većina onih koji su na referendumu glasovali “za” zapravo disciplinirano HDZ-ovo biračko tijelo. Zasad, kažu nam, službenih razgovora o političkoj suradnji sa Željkom Markić još nije bilo. ( Rozita Vuković)