Ni u jednoj hrvatskoj županiji lani nije bilo više rođenih nego umrlih osoba. Od 128 gradova u njih samo 13 rođeno je više djece nego što je stanovnika umrlo.
U tri općine nije bilo niti jednog rođenog djeteta, a pozitivni prirodni prirast zabilježen je tek u 51 od ukupno 428 općina. Na svakih 100 umrlih osoba u Hrvatskoj se 2015. rodilo tek 69 djece.
Hrvatska, koja je prošle godine zabilježila najmanji broj rođene djece otkad se prate vitalne statistike (37.503 novorođenih) te rekordno visoki broj umrlih (54.205), tijekom 2015. prirodnim je putem izgubila 16.702 stanovnika - grad veličine Samobora. Pribroje li se tome iseljeni stanovnici kojih je, prema službenim hrvatskim statistikama, bilo 18.000 više nego useljenika (prema statistikama europskih zemalja, bilo ih je barem trostruko više), hrvatsko stanovništvo lani se smanjilo za najmanje 35.000 ljudi.
- A dogodine možemo očekivati još gore podatke - kaže dr. Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta.
Problem iseljavanja
U dob za rađanje, objašnjava dr. Akrap, ulaze sve malobrojnije generacije, rođene od 1995. naovamo, kad se u Hrvatskoj već rađalo značajno manje djece nego u desetljeću prije toga. Ako ima bitno manje žena u dobi za rađanje, očekivano je da će biti i manje novorođene djece. S druge strane, stanovništvo stari te očekivano raste i broj umrlih.
Uz to, dodaje dr. Akrap, mlado stanovništvo sve se više iseljava, a za ono koje ostaje u državi nisu riješena ni temeljna pitanja.
- Osnovna egzistencijalna pitanja nisu riješena, raste broj zaposlenih na određeno vrijeme, čujem za primjere da se ugovori mladima produljuju svaki mjesec i osoba nikada ne zna hoće li imati posao na kraju mjeseca. Jesu li to uvjeti u kojima bi odgovorna osoba odlučila biti roditelj? - pita.
Još lani u tri županije - Dubrovačko-neretvanskoj, Međimurskoj i Gradu Zagrebu - rođeno je malo više djece nego što je bilo umrlih. Ove godine takvu sliku nema ni jedna županija, a posebno je iznenađenje Zagreb, koji se već godinama kreće oko nule - broj rođenih i umrlih otprilike je podjednak. Tijekom 2014. je, primjerice, rođeno 93 djece više nego što je umrlo stanovnika. Godinu dana kasnije umrlo je gotovo 800 ljudi više nego što ih se rodilo!
- To bi trebalo istražiti. Ovako napamet, iz iskustva, rekao bih da je to prije svega posljedica iseljavanja mladih - kaže dr. Akrap.
Manji životni troškovi
Više rođenih nego umrlih u pravilu imaju gradovi i općine u blizini velikih gradova - poput Solina, grada s najvećim pozitivnim prirodnim prirastom u nas, Dugog Sela ili općina poput Bibinja blizu Zadra, ili Viškova pokraj Rijeke. Viškovo ima - uzmu li se u obzir i općine i gradovi - apsolutno najveći prirodni prirast: na svakih 100 umrlih rodi se 188 djece. Razlog je jednostavan: mladi sve češće zasnivaju obitelji izvan velikih gradova, ali u njihovoj neposrednoj blizini. Tako im je i dalje dostupan posao i sadržaji grada, no životni su im troškovi bitno jeftiniji.
Najstrašniju demografsku sliku i dalje bilježi središnji dio: u Sisačkoj, Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji broj umrlih više je nego dvostruko veći od broja rođenih.
- Gotovo mi je neugodno gledati kako se revno političari natječu tko će voditi državu koja izumire i nestaje, a da ni jedan ne nudi nikakvo suvislo i sustavno rješenje - kaže dr. Akrap.Dobra je vijest da je zaustavljen pad broja sklopljenih brakova, kao i rast broja razvoda. Lani je u brak stupilo 19.834 para (300-tinjak više nego 2014.), a razvelo ih se 6010, tj. 560 manje nego godinu dana ranije.