Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova još je tijekom ljeta upozoravala DORH da Bernard Jakelić, bivši zamjenik glavnog direktora HUP-a, prijavljen zbog sustavnog seksualnog uznemiravanja čak 15 djelatnica HUP-a očekuje odbačaj prijave. Odgovorili su joj da o prijavi nije donesena odluka, dakle, da nitko to ne može tvrditi. Prije nekoliko dana se dogodilo upravo to, DORH je odbacio prijavu i za neuspjeli progon optužio baš 15 djelatnica HUP-a.
– DORH ni u jednom trenutku, unatoč intenzivnoj komunikaciji i s Uredom javne pravobraniteljice i sa žrtvama nije dao ni naslutiti da bi žrtve morale same prijaviti zlostavljanje – kaže Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
– Žrtvama je potreban određeni vremenski period da procesuiraju traumu. Žrtve su govorile da žele samo da zlostavljanje prestane. „Više ne možemo ovo izdržati“ – ispričala je Ljubičić.
- Začuđujuća je reakcija DORH s obzirom da je potvrdilo da postoje elementi kaznenog djela, ali ovo je Hrvatska – kaže Damir Zorić, sadašnji glavni direktor HUP-a.
– Žene su jako razočarane zbog ovakvog ishoda, a mi, HUP smo dužni podržavati ih i spriječiti da se tako nešto događa – kazao je Zorić u izjavi za Repliku.
- Žene su bile apsolutno devastirane. Ono što su pričale čemu su bile izložene posljednjih deset godina je zastrašujuće – prepričala je Ljubičić navodeći kako su djelatnice HUP-a bile izložene permanentnom deranju, neprimjerenom dodirivanju, seksističkim primjedbama.
– Žena smije prihvatiti poziv na piće, izaći na dejt, ali to ne znači da je pristala na nešto više. Za seksualno uznemiravanje i seksualni napad uvijek je kriv napadač. Žrtva će biti spremna prijaviti nasilje kada žrtva bude spremna prijaviti nasilje. Žena može biti atraktivna, nasmijana, vesela, može biti do trenutka nasilja i u prijateljskom odnosu s napadačem – kaže autorica Jelena Veljača.
– Žene su se pitale jesu li one krive, jesu li one nešto loše napravile, jesu li one izazvale takvo ponašanja, neke nisu ni prepoznavale o čemu je riječ. Bilo im je neugodno. Kod svih predatora postoji isti modus operandi - rekla je Višnja Ljubičić ističući kako je prepuštanje žrtvi da sama mora pokrenuti ovakav postupak pred sudom pokazatelj rodne neosjetljivosti.
– Takva djela ne bi smjela zastarjevati da pred sudom traže pravnu zadovoljštinu – kazala je Ljubičić.
- Uvijek je velika razlika u moći. Mnoge žrtve misle da će se dogoditi samo jednom. No, najčešće je dugotrajno, počinje dodirima ili na način da je žrtva prvo u nedoumici o čemu je riječ – kaže psihologinja Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe.
– Žrtva se plaši za svoje radno mjesto, što će se dogoditi ako prijavi takvo ponašanje, a postoje i direktne prijetnje i ucjene. Posljedice seksualnog uznemiravanja su jednake posljedicama drugih kaznenih djela protiv spolne slobode – ističe Mamula.
– Bez sustava podrške nemamo na osnovu čega očekivati da će žrtva uspjeti u zaštiti pred sudom – rekla je Mamula u Replici.
- LIcemjerni smo prema žrtvama seksualnog nasilja - kaže Ljubičić dodajući kako posljednjih nekoliko godina upozorava državu da nije primijenila, popravila ni pravni okvir.