ZAGREB - Prezime Horvat najčešće je u čak devet hrvatskih županija, pokazuju to podaci popisa stanovništva iz 2011. godine koje je danas objavio Državni zavod za statistiku.
Među obrađenim podacima koji su danas objavljeni nalaze se popisi najčešćih prezimena po županijama, najčešćih prvih imena po gradovima i općinama, podaci o obrazovanju, informatičkoj pismenosti i bračnom stanju.
Hrvatska imena i prezimena
Osim prezimena Horvat, popularno je i prezime Kovačević, koje je najčešće u četiri županije. Česta prezimena su i Jurić, Babić i Novak.
Najviše stanovnika Hrvatske nosi ime Ivan, a najviše stanovnica zovu se Marija. S najčešćim imenima i prezimenima ništa se bitno nije promijenilo u posljednjih desetak godina - ta su imena bila najčešća i tijekom Popisa 2001. godine. No, među top 10 imena tijekom ovog popisa probila su se ženska imena Vesna i Marina, koja su izbacila Katu i Maricu. Među muškim imenima ljestvica 10 najčešćih između dva popisa nije mijenjana.
Od prošlog popisa stanovništva do aktualnog, roditelji su muškoj djeci najčešće davali ime Luka, a ženskoj Lucija. Ta imena zamijenila su Ivana i Ivanu, koja su bila najpopularnija imena za djecu punih dvadeset godina - od 1980. do 1999.
I dok je Ivan drugo najpopularnije muško ime u zadnjih deset godina, ime Ivana je na razini hrvatske palo na deveto mjesto, a popularnija su imena Lana, Petra, Sara, Ema, Marija i Nika.
S druge strane, nakon Luke i Ivana, u rodilištima su se najčešće pojavljivala imena Marko, Filip, Karlo, Josip, Antonio, David, Petar i Matej.
I dalje vrlo mali postotak nepismenih
Hrvatska je još uvijek zemlja s iznimno malim brojem nepismenih. Samo 0,8% cijele populacije je nepismeno, i to 6.735 muškaraca i 25.567 žena. Bez završene škole je 62.092 građana, a čak 595.233 građana ima završeno visoko obrazovanje.
Po prvi puta u popisu stanovništva objavljeni su podaci o informatičkoj pismenosti građana. Zanimljivo je kako se većina građana mlađih od 50 godina zna koristiti internetom i elektroničkom poštom.
Očekivano, više od 90% mladih između 15 i 24 zna se koristiti internetom i elektroničkom poštom, a postotak počinje lagano padati u starijim kategorijama stanovništva, pa tako više od 80% građana između 25 i 34 zna koristiti internet, a ta brojka pada na samo 52% u dobnoj skupini između 45 i 49 godina.
Sve više visokoobrazovanih žena
Žene su u ukupnoj populaciji postale obrazovanije od muškaraca. Po prvi puta u Hrvatskoj broj visokoobrazovanih žena veći je od broja visokoobrazovanih muškaraca. Radi se o novom trendu koji je najbolje vidljiv kada se gleda broj visokoobrazovanih po dobi i spolu. Kod svih dobnih skupina mlađih od 50, obrazovane žene brojnije su od muškaraca. Kod starijih od 60 još uvijek je vidljiva nekadašnja muška dominacija u akademskoj zajednici, dok su oni između 50 i 60 podjednako visoko obrazovani, bez obzira na spol.
Zapanjujuća je drastična razlika u obrazovanju među mladima - dok je čak 33% žena između 24 i 29 visokoobrazovano, u istoj dobnoj skupini nalazi se samo 19,9% visokoobrazovanih muškaraca. Razlika je vidljiva i u skupini između 30 i 34 godine, gdje je 31,8% žena visokoobrazovano, a samo 20,9% muškaraca. Iako se možda doima kao mala razlika gledana u općem postotku stanovništva, činjenica je da čak 50% više žena završava fakultete nego njihovi muški vršnjaci.
Ipak, u Hrvatskoj ima tek 16,4 posto stanovnika sa završenom višom školom ili fakultetom, što nas je pozicioniralo među najlošije obrazovane države Europske unije. Iako se udio visokoobrazovanih povećao za trećinu u odnosu na 2001. godinu, kad je više obrazovanje imalo 12 posto građana, i dalje je u EU samo sedam zemalja lošije obrazovano od Hrvatske.