Umirovljenici pokreću hrvatsko gospodarstvo i podižu kvalitetu života građana, mogao bi biti radni naslov projekta kojeg su prije godinu dana inicirali bivši zaposlenici HP-a i HT-a, koji su došli na ideju o pokretanju nacionalnog projekta ugradnje dizala u stambene zgrade koje nemaju dizala.
Neumorno su i u tišini prikupljali podatke i došli do brojke od oko 8500 višekatnih zgrada koje nemaju dizala, a zadovoljavaju građevinske i tehničke uvjete za njihovu ugradnju. Izračunali su pritom da bi to bio posao vrijedan oko 3 milijarde kuna jer je cijena jednog dizala u prosjeku 350.000 kuna te da bi njegova izvedba dovela do otvaranja 2000 novih radnih mjesta, a po završetku i 300 stalnih radnih mjesta na održavanju dizala. Motiv su pronašli među svojom populacijom jer velik broj umirovljenika živi u zgradama bez dizala - najčešće P+4, što im negativno utječe na kvalitetu života. Manjkavosti života u takvim zgradama osjećaju i druge teško pokretne osobe, invalidi te roditelji s malom djecom.
Ostavština iz 60-ih
- Uglavnom je riječ o zgradama koje su građene od 60-ih godina 20. stoljeća, kada je došlo do jake industrijalizacije te priliva radne snage u gradove, što je dovelo do intenzivne izgradnje stambenih objekata, ali u pravilu s prizemljem plus 4 etaže kako se ne bi morala ugrađivati dizala, čime je ostajao višak novca za izgradnju stanova. To je u ono vrijeme bilo opravdano s obzirom na to da se uglavnom radilo o mlađoj populaciji. Međutim, sada su te generacije u mirovini sa svim problemima koje nosi starost, ali i invalidnost, a jedan od tih problema je pristupačnost stanovima koja im je bez dizala uvelike otežana - kaže Želimir Manenica, predsjednik Koordinacije odbora društava i udruga HP i HT umirovljenika i jedan od idejnih začetnika projekta, koji za sada živi tek kao nacrt. Međutim, aktivnost hrvatske eurozastupnice Biljane Borzan dala im je nadu u njegovu realizaciju.
S obzirom na skupoću projekta, zanimalo ih je bi li se iz Europske unije, koja je u međuvremenu odustala od potpomaganja izgradnje domova za umirovljenike, u razdoblju 2017. - 2020. moglo povući 80 posto novca za ovaj projekt. Hrvatskoj je, podsjetimo, do 2023. na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz fondova EU.
Borzan je u njihovo ime pitala Europsku komisiju postoji li mogućnost sufinanciranja ugradnje dizala iz fondova EU, a Corina Creţu, povjerenica za regionalnu politiku, odgovorila joj je da “ovisno o ciljevima programa za razdoblje 2014. - 2020. programi i mjere mogu obuhvaćati infrastrukturu za skrb za starije osobe, uključujući stambenu infrastrukturu i njezine prilagodbe, posebno onu koja se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj”.
- To je u skladu sa smjernicama Komisije da bi se sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova trebala koristiti u skladu s razvojem alternativa institucionaliziranoj skrbi. Odgovor je vjetar u leđa ovoj inicijativi koju sada treba formalizirati uz pomoć Vlade i jedinica lokalne samouprave - istaknula je Borzan.
Osnovana radna grupa
- Zahvalni smo zastupnici Borzan jer smo praktički dobili zeleno svjetlo da idemo dalje. Podršku imamo od brojnih udruga, a s HGK i Hrvatskom udrugom za dizala osnovali smo i radnu grupu. Sada sa zahtjevom za podršku idemo prema Vladi, a od Grada Zagreba i svih županija zatražit ćemo adrese zgrada koje nemaju dizalo.
Podrška HGK
Učinit ćemo sve da ovaj projekt zaživi, da iz EU povučemo 80 posto novca, a ostatak osiguramo uz pomoć države, jedinica lokalne samouprave te suvlasnika zgrada putem povoljnih kredita, na čemu također već intenzivno radimo - najavio je Manenica nove korake.
Njegove riječi potvrdili su i Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK - Komore Zagreb, te Ivica Belić i Zdravko Čizmar, predsjednik i tajnik HUDIZ-a. Fröhlich je naglasio da “sada treba utvrditi financijske, normativne i proceduralne okvire kako bi projekt postao operativan, a mi ćemo biti poveznica s Vladom kako bi se pronašao nositelj projekta koji bi ga aplicirao prema fondovima EU”.
Iz HUDIZ-a poručuju da “osim socijalnog aspekta, u inicijativi umirovljenika vidimo priliku za domaću industriju da još više pridonese ukupnom povećanju domaćeg BDP-a kroz proizvodnju, ugradnju i održavanje dizala, koja bi trebala biti manjih dimenzija i nosivosti od tipskih”.
Zgrade bez liftova u cijeloj istočnoj Europi
Prema Meneničinim riječima, u Hrvatskoj radi 150 tvrtki koje proizvode i ugrađuju dizala, pri čemu ih većina to čini pod imenom neke od velikih međunarodnih tvrtki.
- Tu se krije ogroman potencijal za zapošljavanje novih 2000 ljudi u proizvodnji i ugradnji, a potom 300 na održavanju. Ideja je da se ugrađuju manja dizala nosivosti do 300 kg, koja u Hrvatskoj više nitko ne radi, pa će biti potrebno uskladiti Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinama osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti. To može biti višestruko isplativ posao jer bi proizvođačima mogao otvoriti ovu tržišnu nišu u svim zemljama tzv. istočnog bloka koje manje-više imaju četverokatnice, pri čemu bi se krilatica “pristupačnost do građevine” zamijenila “pristupačnošću do stana” - rekao je Manenica.
O potrebi za ovakvim projektom govori i podatak da je u Hrvatskoj tek nešto više od 1,5 posto umirovljeničke populacije smješteno u županijskim domovima, da invalidsku mirovinu prima 103.898 građana, od kojih nemali broj živi u zgradama bez dizala, te da ukupno u višeetažnim objektima imamo 683.550 kućanstava, što je 45 posto njihova ukupnog broja.