ZAGREB - Može li odluka Vrhovnog suda Hrvatske otvoriti vrata nekažnjivoj uporabi marihuane kao lijeka te uzgoju droge za vlastite potrebe? Ovo se pitanje otvara nakon što je Vrhovni sud ukinuo presudu suda u Virovitici po kojoj je branitelj K. D., inače obolio od PTSP-a, bio osuđen na trogodišnji zatvor uz obrazloženje da je “riječ o beznačajnom djelu”. Branitelj je, naime, tvrdio da je marihuanu uzgajao za liječenje od PTSP-a.
Stručnjaci s kojima smo razgovarali svi redom ističu da marihuanu u medicinske svrhe može odobriti samo za to nadležno tijelo, i to pod strogom kontrolom države. Dapače, psihijatar dr. Herman Vukušić, koji se osobito bavi braniteljima oboljelima od PTSP-a, kaže kako je zasad protiv marihuane kao lijeka jer na svaki dokaz o njezinoj djelotvornosti dolazi novi o nedjelotvornosti.
- Dok se znanost ne usuglasi protiv sam eksperimentiranja - kaže dr. Vukušić.
Ulaz u liječničku profesiju
Za saborskog zastupnika Šimu Lučina (SDP) situacija s posjedovanjem droge za vlastitu uporabu bitno bi se pojednostavila i za sudove kad bi se dekriminaliziralo posjedovanje manjih količina droge, ali ne misle svi tako.
- Nitko si sam ne može propisati terapiju i liječiti se bilo kojom vrstom droge niti može nekažnjeno uzgajati marihuanu, kokain ili mak ne bi li zadovoljio svoje potrebe - tvrdi poznati zagrebački psihijatar koji se dugo godina bavi liječenjem ovisnika prof. dr. Slavko Sakoman, te predstojnik Vladina ureda za suzbijanje zloporabe opojnih droga Dubravko Klarić.
Obojica smatraju da je sud napravio presedan i medvjeđu uslugu sudovima za budućnost jer je sa sfere pravosuđa skrenuo u svojoj odluci u liječničku profesiju. Klarić ističe da je sud morao suditi po zakonu, a to znači da je možda posjedovanje mogao okarakterizirati kao prekršajni prijestup, ali uzgajanje je nedvojbeno kazneno djelo i tako se mora tretirati čak i kad se radi o samoliječenju.
- Zakon jasno kaže da je kanabis u Hrvatskoj na listi opojnih droga pa se zabranjuje i neovlašteno posjedovanje i proizvodnja. Ako Vrhovni sud to nije uvažio kao činjenicu, nije poštovao zakon - kaže prof. dr. Sakoman.
Dodaje kako se i u nas i u svijetu radi pritisak da se preisipita medicinska uporaba kanabisa, ali sud ne može neku biljku proglasiti lijekom.
- Nemam ništa protiv toga da znanost odluči i proizvede lijek od kanabisa, te da bude dostupan za liječenje ako se utvrdi da nema boljeg lijeka, no to mora biti pod kontrolom. Bez toga bi svatko na sudu mogao reći da uzgaja marihuanu jer ima zdravstvenih problema - ističe Sakoman.
Također dodaje da marihuana nije bezazlena droga.
Pogubnije od cigarete
- To je ozbiljna droga i pogubno djeluje na mlade. Sadrži četiri puta više kancerogenih tvari nego cigareta s filterom - kaže Sakoman.
Dubravko Klarić smatra da je K. D. možda trebao biti kažnjen prekršajno zbog posjedovanja droge, ali za uzgoj nema dvojbe da je riječ o kaznenom djelu.
- Presuda nije rezultirala kažnjavanjem, bilo kaznenim bilo prekršajnim, a to je cilj kako bi se pokazalo da droge pripadaju u sferu kažnjivog ponašanja - kaže Klarić.
Treba još istraživati
Kako bi se ujednačila sudska praksa, Klarić je u ime Ureda nedavno pokrenuo inicijativu da se kazne odmjeravaju pojedincima ovisno o vrsti i količini droge koju posjeduju.
Očito, Hrvatski stručnjaci koji se bave liječenjem ili prevencijom ovisnosti ne gledaju blagonaklono na mogućnost da se posjedovanje kanabisa opravdava samoliječenjem, a što se tiče legalne uporabe u medicinske svrhe, trebat pričekati dodatna znanstvena istraživanja.
Godišnje 8000 prijava za zloporabu droga
U Hrvatskoj se godišnje podnese oko 8000 kaznenih prijava zbog zloporabe droga, a najviše se odnosi na neovlašteno posjedovanje, kaže Dubravko Klarić. Od tog broja Državno odvjetništvo oko 75 posto prepušta prekršajnim sudovima jer se pocjenjuje da bi bilo učinkovitije da se takva djela tretiraju kako prekršaj, te da će već i prekršajna kazna imati dobar učinak na prekršitelja. To znači da se od 8000 čak 5000 prijevljenih smatra prekrštiteljima. Još toliko iz istih razloga prekršajnim sudovima prijavljuje policija. Drugim riječima, većina onih koje se uhvati s drogom završe kod suca za prekršaje a ne, kako se nerijetko vjeruje, s kaznenom prijavom.
Tek godinu i pol za 32 kg, a dvije godine za 13 grama
ZLATAR, 2002.
- Davor Šumiga Šunka (30) osuđen je na godinu i pol, Željko Draganić (31) na godinu, a Milan Vrhovski (47) na tri godine zatvora zbog preprodaje 16 kilograma marihuane.
ZAGREB, 2003.
- S obrazloženjem da im je ukupno 218 grama marihuane služilo za osobne potrebe, Mario Žulj (31) i Danijel Trgovčević “izvukli” su se s uvjetnim osudama, a Gregor Hrasta (28) je oslobođen. Osuđenicima nije dokazana preprodaja.
ZABOK, 2003.
- Zbog mikroskopskih tragova hašiša sagorjelog u luli, 24-godišnjeg mladića je sudac Općinskoga suda u Zaboku osudio na uvjetno godinu dana zatvora. Da bi apsurd bio veći, sudac je izrekao i sigurnosnu mjeru oduzimanja droge te mladića proglasio “poročnom” osobom. Tek nakon što je cijeli slučaj objavio Jutarnji list, Županijski sud u Zlataru je ukinuo presudu.
SISAK, 2005.
- Edin Makić (23), Safet Sadiković (34) i Mirzet Džebić (25), državljani BiH, na sisačkom Županijskom sudu osuđeni su za kupnju i prodaju 35 kilograma marihuane na tri, odnosno jednu godinu zatvora. Drogu vrijednu 13.500 eura makić je ponudio prikrivenom istražitelju.
OSIJEK, 2007.
- Zbog 12,6 grama marihuane, dovoljne za desetak jointova, Krunoslav Keser (29) osuđen je na dvije godine zatvora. Prvi slučaj osude prema novom zakonu podigao je mnogo medijske prašine, a Keser drogu vrijednu 150 kuna prodao je prijateljici. U kaznu su mu uračunate i olakotne okolnosti jer bi u suprotnome dobio propisane tri godine.
PULA, 2007.
- Pjevač pulske grupe Popeye, Igor Ferenac (25), osuđen je na dvije godine i mjesec dana zatvora zbog 14,37 grama marihuane, 0,69 grama amfetamina te uzgoja dvije stabljike marihuane. Devet policajaca je Ferenca pretreslo nasred Korza, nakon čega su mu pretražili stan. Županijski sud u Puli odredio mu je i obavezno liječenje. (B. C.)