ZAGREB - U Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu demokracija može skrahirati ako brza akcija ne riješi dužničku krizu, a zemlje južne Europe mogu postati žrtve vojnih udara ili pobuna ako kamatne stope uzlete i raspadne im se javni sektor. Ovu apokaliptičku prognozu izgovorio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso na sastanku sa čelnicima europskih sindikata i šokirao ih.
Barroso je jako, jako zabrinut, kažu sindikalci, a vojne udare nije spomenuo bez razloga: Grčka, Španjolska i Portugal u sedamdesetim su se godinama izvukle iz diktatura i svaka od njih ima povijest vojnih udara.
Hitan paket spasa
Ekonomska se kriza ovom Barrosovom izjavom prvi puta dotaknula samih političkih temelja Europske unije. Europski čelnici očito strahuju da će financijski problemi razrušiti demokratske dosege starog kontinenta i već pripremaju hitni paket spasa za Španjolsku, čija se visina još ne zna, ali svakako će biti stotine milijardi eura.
Barrosova je izjava i izravno upozorenje sindikatima koji u financijski uzdrmanim zemljama organiziraju štrajkove i proteste zbog mjera štednje: srušite li demokraciju, neće biti niti vas.
Da je stanje u zaduženim europskim ekonomijama sve gore, potvrdila je i jučerašnja odluka Moody’sa da Grčkoj smanji kreditni rejting sa A3 na Ba1, čime su postale ‘junk’. U travnju je isti status grčkim obveznicama dala agencija Standard & Poor’s.
Zbog napredovanja krize njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy su na Francusko-njemačkom summitu, jednom već odgođenom zbog njihovih svađa, počeli opet pokazivati jedinstvo, svjesni da je njihova suradnja ključna za političko jedinstvo kontinenta, pa svađu kako spasiti euro moraju prevladati.
Naime, Njemačka je krizu vidjela kao neuspjeh zemalja koje su pokušale kopirati njemačku fiskalnu disciplinu i strukturu njezine ekonomije, pa se fokusirala na pritiskanje drugih zemalja da režu budžetske deficite. Francuska je pak uvjerena da će njemački vanjskotrgovinski suficit i slaba domaća potražnja biti važan uzrok krize sve dok Njemačka ne poveća svoju potrošnju i tako, kao najveća europska ekonomija, pomogne slabijima iz europskoga kluba.
Soroseve crne prognoze
Istodobno se na razini EU dogovaraju nova pravila kontrole nacionalnih budžeta i kazne za zemlje koje prekrše europska fiskalna pravila.
Mali predah Europi u njezinoj borbi s krizom, koja se širi po najvećim ekonomijama, dali su prošli tjedan Kinezi! Dai Xianglong, šef kineskog mirovinskog fonda teškog 114 milijardi dolara i bivši guverner Kineske narodne banke, izjavio je da će se euro stabilizirati, a da ga zabrinjava dolar zbog američkog proračunskog deficita.
Euro je nakon te izjave porastao više od 1 posto u odnosu prema dolaru i napokon se odmaknuo od najnižih razina u posljednjih nekoliko godina. Danas je opet pao zbog rušenja grčkog rejtinga, što samo pokazuje da europska borba s krizom tek počinje. Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, George Soros, ionako prognozira da počinje drugi čin i da je kolaps financijskog sustava - realan.
Građani manje troše iako trgovci spuštaju cijene
Cijene su u svibnju porasle 0,8 posto u odnosu na isti mjesec lani, čime se nastavlja trend vrlo niske stope inflacije započet ove godine.
U prvih pet mjeseci, prema podacima DZS-a, iznosila je tek 1,2 posto, najniže u ovom desetljeću. Premda cijene nekih proizvoda nastavljaju rasti, poput goriva, ili su im cijene u proteklih godinu dana osjetno veće (promet, farmaceutski proizvodi, knjige), mnogi su trgovci ipak prisiljeni spuštati cijene.
Razlog tome je vrlo slabašna potrošnja građana. U prva četiri mjeseca ove godine maloprodaja je smanjena za 6,3 posto, a potrošački pesimizam, čini se, građane i dalje ne napušta. Među rijetkim proizvodima kojima je povećan promet su električni aparati za kućanstvo te lijekovi. Veliku grupu proizvoda za kojima je potražnja jako pala predvode automobili, s padom od čak 34,4 posto u prva četiri mjeseca prema istom razdoblju lani. Njima su i cijene pale za 4,3 posto.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, očekuje da će pritisci na rast inflacije malo ojačati potkraj godine, prije svega zbog rasta cijena goriva i povećanja administrativno utvrđenih cijena, kao što je cijena struje.
Tome u prilog mogao bi ići i blagi oporavak, odnosno nešto veća potražnja. Ipak, procjenjuje da će inflacije ove godine ostati na na vrlo niskih 1,5 do dva posto. ( M. Klepo)
Poljaci i Rumunji žive lošije nego Hrvati
Čak 38 posto građana Hrvatske jedva sastavlja kraj s krajem, a dodatnih 17 posto nije u stanju preživjeti od svojih prihoda, nego ili troše staru štednju ili se moraju zaduživati, pokazuje novo istraživanje GfK.
U usporedbi sa zemljama regije, broj onih koji jedva sastavljaju kraj s krajem kod nas je nešto veći nego u Češkoj, ali manji nego u drugim zemljama. Živimo bolje ne samo od Bugara i Rumunja nego i od Poljaka, bez obzira na to što je Poljska jedina zemlja Europe koja je uspjela izbjeći recesiju. Uspoređujući svoju financijsku situaciju s onom prije godinu dana, 56 posto Hrvata ocjenjuje je malo i znatno gorom nego lani.
Za 38 Hrvata recesija nije smanjila prihode, a šest posto je svoju financijsku situaciju ocijenili su boljom od lanjske.
Na pitanje što očekuju u narednih godinu dana, Hrvati su uz Čehe najveći optimisti, jer ih 19 posto očekuje da će biti bolje. Najviše ispitanih u svih zemljama misli da će im biti isto, dok Rumunji očekuju da će im biti još i gore. ( S. Pavić)