I Greta Garbo bila je ‘muško’

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 29.08.2009. u 15:19

Je li Caster Semenya žensko ili muško? Ili je možda i jedno i drugo? Otkad je ta 18- godišnja južnoafrička trkačica osvojila svjetsko zlato u utrci na 800 metara, zaokuplja veću pozornost medija i javnosti, nego senzacionalni Jamajčanin Usain Bolt i njegova dva fantastična svjetska rekorda te tri osvojena zlata. Caster Semenya, koja je dosad bila potpuno nepoznata atletskom svijetu, toliko je nadmoćno pobijedila svoje konkurentice, poboljšavši pritom vlasititi rekord za sedam sekundi, da su se odmah pojavile sumnje da ta mišićava, koščata i muškobanjasta tinejdžerka nije žena nego muškarac.

U školi učimo da žena ima XX, a muškarac XY kombinaciju kromosoma. No, biologija se pobrinula za zbrku pa neke žene imaju XY, a muškarci XX kromosomsku kombinaciju
Toliko je razbjesnila konkurentice da su neke, poput Talijanke Elise Piccione, javno izjavile da Caster nije žena. Na svjetsku prvakinju nasrnuli su i neki tabloidi, poput švicarskog Blicka, koji tvrde da južnoafrički atletski funkcionari već izvjesno vrijeme znaju da Caster nije žena te joj nisu smjeli dopustiti dolazak u Berlin.S druge strane, obitelj Caster Semenye tvrdi da je ona rođena kao djevojčica i da nema ništa sporno oko djevojčina spola. Njezin trener Michael Seme ustvrdio je da se tu “nema što skrivati” pa je čak radoznalim novinarima ponudio telefonske brojeve ljudi koji su Caster vidjeli u Berlinu golu ispod tuša. U domovini je, pak, Caster Semenya dočekana kao heroina, a tamošnji je parlament najavio prosvjednu notu Ujedinjenim narodima zbog ugrožavanja atletičarkinih ljudskih prava.

 
 Određivanje spola ponekad je kompleksno znanstevno pitanje na koje se ne može jednoznačno odgovoriti, kaže dr. Martina Mijušković, molekularna biologinja sa Sveučilišta New York

Spol  i međuspol

 I predsjednik Međunarodne atletske federacije (IAAF) Lamine Diack priznao je da je u slučaju Caster Semenye trebalo pokazati puno više osjetljivosti. No, upravo je IAAF zatražio da se Caster Semenya podvrgne testovima, a panel, u koji su uključeni ginekolog, endokrinolog, psiholog, internist te stručnjak za probleme “spola i međuspola”, trebao bi idućih tjedana zaključiti je li trkačica muško ili žensko. Slučaj Caster Semenye, međutim, ponovno je ukazao na činjenicu da je biologija spolnosti mnogo složenije pitanje nego što to obični smrtnici mogu zamisliti, a ta kompleksnost posebno dolazi do izražaja u sportu.

Pedesetih i šezdestih godina prošlog stoljeća, kada je sport bio važno područje nadmetanja istočnog i zapadnog bloka, nije se prezalo od uguravanja muških atletičara u žensku konkurenciju.

  MARLENE DIETRICH

Jedna od najljepših  glumica svijeta u razdoblju između dva svjetska rata, koja je plijenila svojim zavodljivim, ali pomalo dubokim glasom, također je na popisu slavnih ćena za koje neki  smatraju da su nosile XY kombinaciju kromosoma
 

Istini za volju, takve su se podvale događale i ranije, pa je tako Hermann Ratjen, nastupivši pod imenom Dora Ratjen, na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine došao do finala ženskog skoka u vis. Zauzeo je četvrto mjesto, a prijevaru je otkrio tek 1955. godine. Da je Stanislawa Walasiewicz, poljska sprinterica koja je osvojila zlato u utrci na 100 metara na OI u Los Angelesu 1932. godine, zapravo muškarac, otkrilo se slučajno 1980. godine. Naime, Walasiewicz, koja se u međuvremenu preselila u SAD i promijenila ime u Stella Walsh, ubijena je tijekom jedne pljačke u robnoj kući u Clevelandu. Autopsija je pokazala da umjesto ženskih u cijelosti ima muške spolne organe.

Načelo  jednakih mogućnosti

 Kako bi se obranilo načelo jednakih mogućnosti, odnosno zaštitilo žene od nelojalne konkurencije muškaraca, sportski su funkcionari 1966. godine na Europskom atletskom prvenstvu uveli seks testove. U početku su seks testovi bili zapravo ginekološki pregledi na osnovi kojih se utvrđivalo ima li sportašica muške ili ženske spolne organe. Onda se 1974. godine otišlo korak dalje jer su uvedeni genetski testovi uz pomoć kojih se provjera ženstvenosti preselila na područje kromosoma.

Činilo se da je to rješenje problema. Naime, u školi učimo da naš spol određuju kromosomi X i Y, pa tako žene imaju dva X kromosoma, a muškarci jedan X i jedan Y kromosom. Pritom svatko od majke dobiva X kromosom, dok od oca djevojčice dobivaju X kromosom, a dječaci Y kromosom.

GRETA GARBO

‘Božanstvena Garbo’ , zvijezda filmova “Kraljica Kristina”,  “Ana Karenjina”  i  “Dama s kamelijama” imala je  androgeni  izgled, a navodno je nosila XY kombinaciju  kromosoma
 

Zbrka među kromosomima

Ipak, određivanje spola nije uvijek tako jednostavno jer se biologija pobrinula za pravu zbrku među kromosomima. Relativno rijetko, otprilike u jednom od 20.000 slučajeva, događa se da osoba koja ima XY kombinaciju izgleda, razvija i ponaša se kao žena.

Riječ je o sindromu neosjetljivosti na androgen (AIS): ta osoba ima žensko vanjsko spolovilo i normalan klitoris, ali nema ni maternicu, ni jajnike ni jajovod.  U medijima se tako u više navrata spekuliralo da su među tim ženama bile i hollywoodske zvijezde Marlene Dietrich i Greta Garbo. U rijetkim slučajevima događa se i da neki muškarci imaju dva X kromosoma. Ti su muškarci anatomski normalni, ali neplodni.

Sekvenciranjem kromosoma Y i X znanstvenici su otkrili niz gena koji igraju važnu ulogu u određivanju spola. Jedan od najvažnijih gena svakako je SRY, koji nazivaju i “genom muškosti” jer mu je zadaća “praviti muškarce”.

Gen muškosti SRY

- Određivanje spola doista je kompleksno pitanje koje znanost još ne razumije u potpunosti. Jedan od ključnih čimbenika je gen SRY koji određuje testise, a nalazi se na Y kromosomu. Ako embrij nema taj gen, razvit će se žena, bilo da je riječ o normalnoj ženi s dva X kromosoma ili osobi s XY kombinacijom, gdje je Y kromosom defektan.

Postoje i osobe koje imaju samo jedan X kromosom, što je tzv. Turnerov sindrom ili više od dva spolna kromosoma, primjerice XXX, XXY, XYY itd. U tim slučajevima spol je također određen postojanjem ili nepostojanjem SRY gena - pojasnila je dr. Martina Mijušković, molekularna biologinja sa Sveučilišta New York.  

Prema navodima britanskog dnevnika Independent, Caster Semeneya bit će podvrgnuta testovima kako bi se uvidjelo nosi li gen SRY, dok će se iz nalaza njezine krvi odrediti razina testosterona. Taj muški hormon, koji muškarci imaju od 40 do 60 puta više nego žene, ključ je prednosti u atletici. Prema zasad nepotvrđenim informacijama koje su se pojavile u nekim medijima, Caster Semeneya ima znatno višu razinu testosterona od ostalih atletičarki.

Ključan je testosteron

- Poznato je da veća razina testosterona daje prednost u sportovima, poput atletike. Zbog toga muškarci postižu bolje rezultate nego žene i uzimanje testosterona, tj. dopinga smatra se prijevarom. Kako je određenje spola kompleksno biološko pitanje i u nekim se slučajevima ne može jednoznačno odgovoriti, mislim da je u slučaju Caster Semenye važnije fokusirati se na to ima li povećanu razinu testosterona u odnosu na prosječne žene. Ako je odgovor potvrdan, moglo bi se reći da ima prednost u odnosu na svoje kolegice - rekla je dr.

Mijušković, naglasivši da razina testosterona varira u populaciji. - Razina testosterona kod Caster Semenye morala bi se mjeriti kroz duža razdoblja. Pitanje je, međutim, koliko daleko ići u nastojanju da se bude fer; možda bi se atletičari trebali kategorizirati prema svojoj prirodnoj razini testosterona poput boksača u težini - istaknula je Martina Mijušković.

Osim ginekološkim, endokrinološkim i genetskim testovima, Caster Semeneya bit će podvrgnuta i psihološkim ispitivanjima kako bi se odredilo osjeća li se ona kao “prava žena”.

Ma kakav bio “pravorijek” toga stručnoga panela o spolu svjetske prvakinje na 800 metara, jedno je sigurno: ostatak njezina života bit će obavijen oblakom sumnje u vezi s tim je li ona žena ili muškarac.

  Zbog xy kombinacije mnoge sportašice  diskvalificirane

 Žene koje nose XY kromsomsku kombinaciju nisu u prednosti pred ostalim sportašicama jer njihovu tijelu nedostaje ključni protein koji “prepoznaje” muški hormon testosteron.

Ipak, zbog seks testa mnoge su sportašice diskvalificirane i nisu se mogle dalje natjecati. Poznat je slučaj španjolske preponašice Marije Patino koja je 1985. godine diskvalificirana jer se ispostavilo da ima XY kombinaciju kromosoma. No, Patino nije odustala.

Unatoč traumama pristala je na brojne preglede i naposljetku je nastavila trčati u ženskoj konkurenciji. Međunarodni olimpijski komitet je 1999. godine odustao od seks testova, a testovi nisu obavezni ni na natjecanjima pod ingerencijom Međunarodne atletske organizacije (IAAF), osim ako to organizator izričito ne zatraži kao u slučaju Caster Semenye.

Azijski olimpijski savez, pak, i dalje inzisitira na kontroverznim testovima, što je prije nekoliko godina gotovo rezultiralo tragedijom. Naime, Santhi Soundarajn, indijska atletičarka koja je na Azijskim igrama u Dohi 2006. godine osvojila srebrenu medalju, pala je na seks testu jer se pokazalo da nosi XY kombinaciju kromosoma.
Oduzeta joj je medalja, a u svom je rodnom kraju bila izvrgnuta ruglu, zbog čega se u rujnu 2007. pokušala ubiti.



Tanja Rudež

Izdvajamo