BITKA ZA TRŽIŠTE

INVAZIJA MEDICINSKIH SESTARA Na šest studija uči 4086 studenata. Gdje će svi oni raditi?

Boris Kovačev/CROPIX

Zašto na veleučilištima diljem Hrvatske niču studiji na kojima se, za skupu školarinu, ljudi obrazuju da bi kao suvišni zdravstveni kadar završili na - burzi

Pa dobro, gdje će svi ti ljudi raditi? pitam Dragicu Šimunec, predsjednicu Hrvatske komore medicinskih sestara.

Ona je na čelu udruženja koje broji oko 29 tisuća sestara zaposlenih u zdravstvu, a kojima bi se, za koju godinu, mogao pridružiti pozamašan broj novih članica.

Tako barem ispada sudeći po službenim podacima koje je Nedjeljni Jutarnji dobio od Agencije za znanost i visoko obrazovanje, a koja nam je dostavila točan broj studenata koji u ovom trenutku na brojnim hrvatskim učilištima i visokim školama stječu kvalifikacije za visokoobrazovane medicinske sestre.

A brojke su ogromne: u prošloj akademskoj godini ukupno je 4086 studenata diljem zemlje studiralo na nekom od brojnih studija sestrinstva koji se u Hrvatskoj posljednjih godina otvaraju kao gljive nakon kiše.

“ A čujte, potreba za visokoobrazovanim i školovanim medicinskim sestrama uvijek postoji. Pitanje je, naravno, provodi li se to njihovo obrazovanje planski”, kaže mi Šimunec.

U svakom slučaju, planski ili ne, Hrvatska će kroz koju godinu biti bogatija za 4086 diplomirane medicinske sestre koje bi nakon toga, vjerojatno, negdje trebale raditi.

I to, vrlo vjerojatno, u javnom bolničkom sektoru u kojem, prema svakojakim alarmantnim podacima, nedostaje na tisuće kvalificiranih djelatnika.

‘To traži EU’

Recimo, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestara Anica Prašnjak u nekoliko je navrata izjavila kako Hrvatskoj nedostaje najmanje 12 tisuća visokoobrazovanih medicinskih sestara.

Samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji hitno bi ih trebalo zaposliti 500.

U cijeloj regiji 840.

Na sve to, tvrde zagovornici dodatnog obrazovanja medicinskih sestara, zapravo nas tjera Europske unija: ona, navodno, zahtijeva da klinički bolnički centri i kliničke bolnice imaju zaposlenih minimalno 30 posto visokoobrazovanih medicinskih sestara, a u primarnoj zdravstvenoj zaštiti trebale bi pak biti zaposlene isključivo više sestre.

Naše trenutne brojke dotle govore da od 20 tisuća sestara koliko ih radi u bolnicima, visoku stručnu spremu ima njih tek dvije tisuće.

Sve te sulude brojke bile su i više nego dovoljne da razna hrvatska javna i privatna učilišta hitno osmisle studijske programe sestrinstva, zatraže akreditacije, dobiju dopusnice za izvođenje programa te stanu upisivati na tisuće novih studenata i studentica.

Sestrinstvo i strojarstvo

Evo i preciznijih podataka: prema informacijama Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj u ovom trenutku postoji čak 16 studijskih programa sestrinstva, a za jedan je program odbijena akreditacija.

Riječ je o Veleučilištu u Slavonskom Brodu koje je zahtjev za inicijalnu akreditaciju studija sestrinstva poslalo u srpnju ove godine, ali ju je agencija odbila izdati jer Veleučilište “nije ispunilo propisane nužne uvjete za izdavanje dopusnice”.

“Ne mogu o tome razgovarati. Od programa nismo odustali i želimo ga i dalje pokrenuti pa bi bilo bolje da razgovaramo kroz neko vrijeme”, kratko je kazao dekan Josip Jukić, ali nije želio detaljnije pojasniti otkud uopće ideja za pokretanje takvog studija.

Studij sestrinstva tamo će se teško uklopiti: sada ovo slavonsko veleučilište u programu ima mogućnost studiranja bilinogojstva, menadžmenta i proizvodnog strojarstva, a studij sestrinstva s njima ima veze kao i s programima Muzičke akademije.

Ipak, srodnost studija ne bi im trebala biti zapreka za pokretanje sestrinstva, barem sudeći po iskustvima drugih visokih škola, učilišta i veleučilišta. Naprimjer, stručni studij sestrinstva pokrenut je i na Visokoj tehničkoj školi Bjelovar, a uz njega studenti tamo još mogu studirati - mehatroniku!

Sestrinstvo se može učiti i na Sveučilištu Sjever u Varaždinu gdje je taj program u ponudi između studija kao što su elektrotehnika, novinarstvo, graditeljstvo, multimedija...

Na Sveučilištu u Dubrovniku studij sestrinstva moguće je studirati uz akvakulturu, brodostrojarstvo, ekonomiju, medije, nautiku i štošta drugo.

Neovisno o lepezi studija koje nude, svih je 17 studijskih programa od Agencije za znanost i visoko obrazovanje dobilo akreditacije i dopusnice te uredno moglo početi s radom.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Izdvajamo