Dr. Josip Tica (36) s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu već dulje vrijeme bavi se istraživanjem stambenog tržišta i makroekonomije male otvorene ekonomije. S obzirom na svoju specijalnost dr. Tica iznimno je dobro upućen u problematiku poreza na imovinu i jedan je od rijetkih stručnjaka koji javno podržava njegovo uvođenje. Do sada su u javnosti bili neusporedivo prisutniji i glasniji oni koji se protive uvođenju poreza na imovinu, premda velika većina građana od njega neće stradati niti će imati štete. Taj porez, objašnjava Tica, ima cilj pokrenuti gospodarstvo i pravednije oporezivati bankarski sektor i one koji su se u tranziciji enormno obogatili i stekli vlasništvo nad velikim brojem nekretnina.
Prijedlog Vlade o uvođenju poreza na imovinu izazvao je burne i kontroverzne reakcije. Dok dio političara i stručnjaka smatra da je riječ o pravednom potezu koji će oporezovati bogate i njihovu imovinu, drugi drže da je, zbog specifičnih okolnosti u Hrvatskoj, takav porez nepravedan jer ga veći broj građana neće moći plaćati.
- Porez na imovinu, odnosno konkretno porez na nekretnine je neodvojiv sastavni dio tržišnog gospodarstva i ono bez njega u biti ne može na održiv način funkcionirati. Porez na imovinu ima prvenstveno razvojnu funkciju jer demotivira, odnosno poskupljuje tradicionalnu rentijersku naviku naših građana da štede u “ciglama i betonu”, umjesto da ulažu u banke, obveznice, dionice, zlato, obrazovanje i slično. Također uvodi i novu dozu pravednosti u zemlji u kojoj imamo jednu od najviših stopa PDV-a i poslije Mađarske najveća davanja na neto plaću u EU. Očigledno je da neoporezivanje nekretnina i imovine vlast u ovoj zemlji već godinama kompenzira natprosječnim oporezivanjem dohotka od rada i potrošnje općenito. Navedeni porezni sustav pogoduje onima koji dio svog dohotka štede, pa ne plaćaju PDV, ili ne zarađuju radom pa ne brinu oko poreznih razreda i doprinosa.
Što je bilo u Sloveniji
Neusporedivo su glasniji oni koji se bore protiv nego oni koji su za uvođenje poreza na imovinu. Građani su zbunjeni jer im je teško razlučiti bori li se netko protiv novog poreza jer je osobno zainteresiran da se on ne uvede ili je pak riječ o principijelnom stajalištu.
- U Sloveniji je prilikom uvođenja poreza na nekretnine identificirano oko 900 građana koji imaju približno 50.000 nekretnina u vlasništvu. Imajući na umu činjenicu da je u Hrvatskoj primijenjen znatno grublji privatizacijski model i da je došlo do znatno većeg dohodovnog raslojavanja stanovništva, može se očekivati da će naših 1000 najvećih vlasnika imati možda i šesteroznamenkasti broj nekretnina u vlasništvu. Bilo bi naivno očekivati da će navedena skupina ljudi bez borbe prihvatiti porezni oblik koji bi ih mogao prilično koštati.
Kvazifeudalni sistem
Nije li Vlada uvela svojevrsne zaštitne mehanizme time što je najavila da će se oporezovati samo imovina koja nije u funkciji, primjerice, drugi ili treći stan, zemljište koje se ne obrađuje, napuštene tvorničke hale…
- Koncept poreza na imovinu znači da svatko mora imati neoporezivo pravo na pristojan stan ili kuću, ali i da abnormalno akumuliranje nekretnina i njihovo stavljanje izvan funkcije u toj mjeri šteti čitavom gospodarstvu, da se navedeni oblik ponašanja jednostavno mora penalizirati što većim poreznim stopama. Osobno se zalažem da do određene vrijednosti nekretnine porezno opterećenje ostane isto kao i komunalna naknada koju će ovaj porez zamijeniti, a da nakon toga porezna stopa raste progresivno po poreznim razredima, od 40.000 eura po članu kućanstva naviše. Također, postoji i primjer iz Austrije, gdje je porez na imovinu odbitna stavka poreza na dohodak od najma imovine, tako da se u biti plaća ili jedan ili drugi porez, ali ne oba. Navedeni koncept jako je zanimljiv i za nas, ali se onda otvara i pitanje kako oporezivati porez od dohotka na imovinu, kao i do sada ili u sklopu porezne prijave i poreznih razreda?
Kako ocjenjujete tvrdnje dijela analitičara koji upozoravaju da je Hrvatska do sada imala moderan “potrošni koncept oporezivanja” koji je štitio štednju i ulaganja, pa je pogodovao poduzetnicima, a da se sada vraćamo konceptu poreza na imovinu za koji dio stručnjaka tvrdi da je bio kočnica gospodarskog razvoja?
- Moj stav je suprotan jer za mene nije poduzetnik netko tko izvlači novac iz vlastitog poduzeća ili obrta kako bi ga plasirao u nekretnine koje onda neće koristiti. Za mene je poduzetnik onaj tko uloži svoj i tuđi kapital kako bi proizvodio, zapošljavao ljude, ulagao u istraživanja, širio se na nova tržišta itd. Dosadašnji porezni sustav u biti je kvazifeudalan sustav u kojem vlasnici nekretnina ne sudjeluju u punjenju proračuna, jer je dohodak od najma ili preprodaje samo u teoriji oporeziv, ali ga nitko ne oporezuju. Primjerice, 2 posto od iznajmljivanja u turizmu ili 8,5 posto nakon odbitka u ostalim sektorima. Istodobno, oni koji žive od plodova svoga rada plaćaju drugi najveći bruto II u Europi i najveću stopu PDV-a. Odgovara li poduzetnicima manji PDV, manja davanja na plaću ili manji porez na nekretnine ostavljam svakom na prosudbu, ali ne sumnjam da će svatko s poduzetničkim iskustvom jednoznačno odgovoriti.