Gospođa Šimac nikad u životu nije radila. Ipak, na njezin je račun uredno stizala mirovina. U manje od tri godine dobila je 70 prosječnih hrvatskih mirovina, više od 150.000 kuna koje nije zaradila. Kći gospođe Šimac, Lidija, radi u središnjoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Njezina majka mirovinu je počela primati 2007. godine, točno onaj mjesec kad je njezina kći imenovana predstojnicom Ureda za unutarnji nadzor. Prevara je uskoro otkrivena.
- Lidija se očito nekome zamjerila pa ju je taj prijavio rukovodstvu za moguće kazneno djelo - govori izvor Nedjeljnog iz središnjice HZMO-a koji je molio za anonimnost. Izvor kaže kako su zaposlenici odmah posumnjali da je Lidija Šimac jednostavno provalila u računalni sustav za mirovine i upisala iznos za svoju majku. Otkriveno je da je gospođa Šimac imala i krivotvorenu radnu knjižicu pa je protiv nje podnesena i kaznena prijava.
Međutim, iako je utvrđeno da gospođa Šimac nije trebala primati mirovinu, policijska istraga nije uspjela dokazati da je upravo njezina kći Lidija pomogla pri dobivanju lažne mirovine.
Lažne mirovine
Lidija je kažnjena - premještajem. Maknuta je s mjesta predstojnice i stavljena na mjesto koordinatorice u Sektoru za ekonomske poslove. A njena majka nije nikada vratila ukradeni novac jer, kažu u HZMO-u, nema nikakva primanja.
- Da, primala je neosnovano mirovinu i to joj je ukinuto, ali nema je odakle vratiti - kaže za Nedjeljni predstojnik Ureda ravnatelja HZMO-a, Milimir Kosović.
- Takvih slučajeva imamo kada se u postupku kontrole utvrde nepravilnosti. Lidiju Šimac smo smijenili, iako se nije moglo dokazati da je ona sudjelovala u tome.
HZMO je državni gigant s više od tri tisuće zaposlenih, plaćama koje porezne obveznike godišnje stoje 350 milijuna kuna, sa stotinama nekretnina, a raskošna središnjica u Zagrebu nalazi se u samom centru, u Mihanovićevoj ulici, te se prostire na više od 13.000 četvornih metara.
Nekontrolirano troše milijune, a slučaja poput Lidije Šimac Zavod je prepun, kaže za Nedjeljni visoki izvor iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Dobro je upoznat s poslovima oko mirovina i kaže da tek počinje raskrinkavanje zaposlenika koji rodbini, prijateljima i znancima upisuju mirovine na štetu običnih građana.
Velike afere već mjesecima potresaju Zavod. Prije nekoliko je mjeseci uhićen bivši načelnik Odjela medicinskog vještačenja, i poznati narodni zabavljač, dr. Drago Rubala, kao i njegov kolega Ivan Ostoić, ovlašteni vještak HZMO-a iz Varaždina. Nakon Rubalina uhićenja, USKOK je u studenome pokrenuo i akciju protiv 20 osoba u Bjelovaru, također zbog sređivanja lažnih invalidskih mirovina. Prije toga, u srpnju prošle godine, jedna je zaposlenica uhićena baš u trenutku primanja mita.
Radila je kao administratorica u Odsjeku medicinskog vještačenja u HZMO-u, a sa svojom prijateljicom tražila je osobe zainteresirane za odlazak u invalidsku mirovinu. Pale su u trenutku kada je jedna od njih primala 3000 eura mita za posao koji je trebala obaviti. Naime, osobi kojoj je odbijen zahjev za odlazak u invalidsku mirovinu administratorica je obećala da će joj pomoći da joj se žalba na to rješenje uvaži.
Istraga Nedjeljnog
- Nama na kontrolu dolazi liječnička dokumentacija - kaže predstojnik Ureda ravnatelja Kosović - a naši vještaci pogledaju papire, nekada i osobu. E, sad, možete vidjeti ako netko, primjerice, nema nogu da je invalid, ali ako je neka druga nevidljiva bolest, onda je teško zaključiti da je riječ o lažnoj mirovini. Mi imamo malo vještaka jer nitko ne želi raditi taj posao. To nam je veliki problem - kaže Kosović. Tragom ovih nepravilnosti, malverzacija i prevara, koji poštene građane i porezne obveznike stoje milijarde, Nedjeljni Jutarnji pokrenuo je vlastitu istragu u Zavodu. Otkrili smo brojne nelogičnosti i neoprezno upravljanje poreznim novcem koje dovodi do najnižih mirovina u Europi, ali i najvećeg broja invalidskih i prijevremenih mirovina.
Recimo, broj od preko 3000 radnika mogao bi zato biti i dvostruko manji, kako se može čuti iz vrha nove vlasti. Pogleda li se sistematizacija radnih mjesta u HZMO-u, jasno je da se ne štedi.
Nije rijedak slučaj da netko od pomoćnika ravnatelja ima po nekoliko koordinatora i po nekoliko tajnica.
Središnja služba u Mihanovićevoj zapošljava 720 ljudi. Njihova zgrada prostire se na 13.000 četvornih metara pa ispada da svaki zaposlenik na raspolaganju ima čak 18 četvornih metara radnog prostora. Središnja služba organizirana je tako da postoji pet ureda (Ured ravnatelja, Ured za upravljanje projektima, Ured za kontrolu, Ured unutarnje revizije i Ured za odnose s javnošću).
Svaki od tih ureda ima svog predstojnika. Zatim, postoji šest sektora koji opet imaju svoje načelnike i pomoćnike ravnatelja, a oni pak imaju svoje koordinatore, tajnice i tko zna što još. Postoji tako Sektor provedbe, ali i Sektor provedbe međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Tu je i Sektor pravnih, kadrovskih i općih poslova, Sektor ekonomskih poslova, Sektor upravljanja i gospodarenja imovinom Zavoda i Sektor informatike. Svi ti sektori imaju još i 27 odjela, odsjeka i ureda.
A čini se da mirovinski sustav nije ništa bolji s tim silnim odjelima, službama i podružnicama.
HZMO, osim središnje službe koja se nalazi na atraktivnoj lokaciji u blizini željezničkog kolodvora u Mihanovićevoj ulici, ima još više od stotinjak nekretnina koje se prostiru po cijeloj Hrvatskoj, a u kojima su smješteni njihovi uredi. U svim većim gradovima imaju područne službe (Zagreb, Zadar, Vukovar, Virovitica, Varaždin, Šibenik, Split, Slavonski Brod, Sisak, Rijeka, Pula, Požega, Osijek, Koprivnica, Karlovac, Gospić, Dubrovnik, Čakovec i Bjelovar), a onda te područne službe imaju još 91 ispostavu. U HZMO-u tvrde da je uglavnom riječ o starijim zgradama koje nužno trebaju obnovu.