KRIZA I U IZDAVAŠTVU

Kolaps izdavača u Hrvatskoj: U dvije godine broj kupaca knjiga je prepolovljen

    AUTOR:
    • Adriana Piteša

  • OBJAVLJENO:
  • 21.05.2011. u 16:22

Niketić/CROPIX

U zemlji sa 400 nakladnika i 600 pisaca godišnje se izda 2,5 tisuća naslova, a samo 36 % Hrvata kupuje knjige. Moglo bi se raspredati o politici državne potpore ili poslovnoj logici samih izdavača, ali jedno je neprijeporno: izdavači su 10 godina ulagali u sve osim u kulturu čitanja. Piše Adriana Piteša

Loša vijest: hrvatsko izdavaštvo u ozbiljnoj je krizi, gotovo pred slomom. Utješna vijest: kupci i čitatelji razmjere krize, barem što se tiče broja naslova, još neko vrijeme neće osjetiti. Tako bi glasio sažetak priče o toj kulturnoj industriji u vremenu recesije.

U počecima svjetske ekonomske krize vjerovalo se kako će upravo izdavaštvo biti jedna od rijetkih industrija koja će izaći gotovo neokrznuta.

Knjiga je sitan luksuz, proizvod koji uložen novac višestruko vrati, kroz sve krize prošli smo bez posljedica - ponavljali su strani izdavači. Pokazalo se da aktualna kriza nije kao ostale, izbor sadržaja u suvremenom društvu znatno je veći, a kriza je, zajedno s promjenom tehnologije, brzo pokucala i na vrata te branše. U svijetu su tako zatvarani lanci knjižara, nezavisne knjižare, zatvorila su se vrata debitantima, nije se riskiralo i nekako se preživjelo. Uostalom, ipak, je to, na globalnoj razini, jedna od najmoćnijih kulturnih industrija, teška gotovo 114 milijardi dolara.

Treća kriza

Hrvatsko izdavaštvo neka je druga priča, s kojom aktualna kriza ima i nema veze.

- Ovo je treća velika kriza izdavaštva u Hrvatskoj. Prva je bila uvođenje PDV-a kad je promet u jako kratkom roku pao za 40 posto, druga je bila prodaja knjige uz novine kad su prekinute propulzivne godine u kojima su naklade bile velike, puno se ulagalo, otvorilo se najviše knjižara i knjige su se dobro prodavale. Sadašnja kriza nije bila tako nagla, knjige, uostalom, nisu tip proizvoda koji brzo vraća uloženo, ali kad kriza traje dulje od proizvodnog procesa izdavanja knjige, što je otprilike godinu dana, tad nastaje raspad sustava. To je ono što se događa nama. Sad smo tako suočeni sa situacijom da je promet u odnosu na 2009. godinu pao i do 50 posto. Kako bi bile isplative, knjižare moraju četiri puta godišnje izmijeniti kompletnu ponudu. Kod nas je to postalo nemoguće - kaže Neven Antičević, suvlasnik Algoritma.

Brojke izdavačke industrije u Hrvatskoj su sljedeće: godišnje se izda od 2 do 2,5 tisuća knjiga, Ministarstvo kulture surađuje s oko 400 nakladnika, a prijavljenih je znatno više. Dva društva pisaca okupljaju gotovo 600 članova, a u različitim dijelovima izdavačko-knjižarske industrije uključeno je 12 tisuća ljudi. Na prvi pogled, neloši podaci za jednu malu i siromašnu zemlju.

Cijene za klasu koje nema

No, navedene brojke ne govore pravu istinu o stanju izdavačke industrije. Naime, jedini redovit kupac knjiga, sa svim svojim nedostacima i prednostima, u Hrvatskoj je Ministarstvo kulture. Ono je, istina, smanjilo svoje dotacije, ali ne drastično. Potencijal sretnijih godina neki su izdavači iskoristili zadovoljivši se time da se pokriju potporama i otkupom knjige, ne vodeći računa da to ne može biti jedina osnova izdavačkog biznisa. Nije se razmišljalo ni o ozbiljnim intervencijama koje bi rezultirale sređivanjem tržišta.

Broj izdanih naslova s obzirom na naklade pokazao se nerealno visok. Cijene knjiga prilagođene su tzv. srednjoj klasi, koja je najviše stradala u krizi.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, pak, praktički je dokinulo svoje dotacije za znanstvenu knjigu i školske knjižnice. Pojedini veliki nakladnici, ujedno i knjižari, izgubili su astronomske prihode od udžbenika i postali gotovo nelikvidni, što posredno osjećaju svi manji i srednji izdavači jer im je postalo gotovo nemoguće naplatiti potraživanja od strane knjižara. To za posljedicu ima da manji izdavači više nisu u stanju platiti honorare autorima, prevoditeljima, lektorima, grafičarima i tiskarama.

Sve češće se mogu čuti priče o malim i srednjim izdavačima koji su pokušali naplatiti dugove od velikih nakladnika/knjižara te im poručili kako im neće isporučivati knjige, ako ne podmire dugovanja, no hladno im je odgovoreno da onda ne trebaju ni slati knjige. Ti manji igrači kolektivni bojkot nisu u stanju organizirati, a eventualni sudski procesi zatvorili bi im vrata knjižara.

Što je to bestseler

No, to je samo jedan dio nagomilanih problema. Izravni utjecaj krize bio je taj da su se prepolovile ionako male brojke kad se radi o prodaji knjiga.

Prosječne naklade knjige u Hrvatskoj kreću se od 300 do 1000 primjeraka, što se u ozbiljnoj kulturi, kako kaže, pomoćnik ministra za knjigu Čedomir Višnjić, smatra prosjekom za bibliofilska izdanja. Posljednje dvije godine bestseler u Hrvatskoj je knjiga koja se proda u više od dvije tisuće primjeraka. Prodanih tisuću primjeraka, pak, smatra se uspješnim naslovom.

Domaći autori koji mogu ući u tu kategoriju mogu se prebrojati na prste dviju ruku. Postoje nagrađivani domaći pisci koji su se u godinu dana prodali u manje od 100 primjeraka, baš kao i oni koji nisu uspjeli prijeći brojku od deset primjeraka, premda se radi o piscima koji su dobili pozitivne kritike za svoja djela. Premda ekspresno prevodimo hitove, uspjeh na stranim listama nije garancija uspjeha u Hrvatskoj.

Bez bestselera nema ni tržišta. Zemlje koje su veličinom usporedive s Hrvatskom godišnje imaju i 30 knjiga koje su godišnje prodaju u nakladama većim od 20 tisuća primjeraka. Naslovi koji se u Hrvatskoj vežu za te brojke prije su izuzetak nego pravilo.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Izdvajamo