INTERVJU

Linić: Dajmo svima bruto plaću pa će vidjeti koliko daju državi'

    AUTOR:
    • Branka Stipić

  • OBJAVLJENO:
  • 27.11.2009. u 19:57

Ove je godine 50 tisuća ljudi ostalo bez posla, a to su ljudi koji su financirali plaće 20 tisuća državnih službenika koji su višak. A još 50 tisuća će ostati bez posla, kaže SDP-ov saborski zastupnik

ZAGREB - U državnoj upravi ne mogu raditi trutovi, u državnoj je upravi 30 posto ljudi višak. Treba uvesti poreze na imovinu i ukinuti neke bolnice.

Niti jedna stranka do sada nije tako otvoreno iznosila izrazito nepopulističke ideje usred predizborne kampanje, no SDP je to učinio, uglavnom kroz izlaganja Slavka Linića, potpredsjednika svoga Kluba zastupnika u Saboru. Linić je poznat kao izravan čovjek koji bez ustezanja kaže što misli, a za Jutarnji list rado je pristao detaljno govoriti o toj nepopularnoj SDP-ovoj reformi koja je, tvrdi, nužna za spas Hrvatske. Razgovarali smo u četvrtak poslijepodne, čim je završio svoje izlaganje o prijedlogu proračuna i odslušao replike.

Niste li izjavom da treba otpustiti državne službenike napravili političko samoubojstvo?

- SDP interes države i njezinih građana stavlja ispred stranačkih interesa. Jasno sam rekao da je od oko 68 tisuća državnih službenika njih 30-ak posto viška, dakle dvadesetak tisuća ljudi. I ne treba ih otpustiti nego zbrinuti aktivnim mjerama zapošljavanja.

Ove je godine 50.000 ljudi ostalo bez posla, a to su ljudi koji su financirali plaće tih državnih službenika. SDP je shvatio da poslodavci neće moći zadržati daljnjih 50 tisuća u radnom procesu. SDP je zgrožen činjenicom da ćemo u realnom sektoru izgubiti sto tisuća radnih mjesta. To nas motivira da se borimo, makar i nepopularnim mjerama.

S druge strane, 700 tisuća ljudi u Hrvatskoj stvara novostvorenu vrijednost. Nitko od njih ne zna je li među tih 50 tisuća kojima prijeti otkaz, a uz to sve teže žive, jer ih opterećujemo porezima zato što vlast nije odradila porezne reforme. Mi nećemo biti ti koji će 700 tisuća stvaratelja gospodarskog rasta dodatno opteretiti jer ne radimo dobro posao.

Kako biste zbrinuli višak ljudi iz državne uprave?

- Samo novim investicijama. Ako gospodarstvu smanjimo parafiskalne namete, za svaku investiciju ukinemo vodne, komunalne, ekološke i sve moguće doprinose, bit će više investicija. Naplata vodnih doprinosa je ionako slaba, jer ih podobni ne plaćaju, a ono što naplate služi za održavanje činovničkog aparata i za investicije koje se razvlače na deset godina umjesto godinu dana.

I premijerka govori da je 18 tisuća ljudi u upravi višak, no u proračunu i projekcijama nema nikakvih rješenja. Znači, govori jedno, a brojkama pokazuje nešto drugo. Ova se Vlada boji reformi jer se boji gubitka izbora.

Zar se vi u SDP-u ne bojite da ih s prijedlogom ovakvih reformi nećete dobiti?

- Mi smo u stanju kvalitetno komunicirati s građanima. Rješenje za to je: isplatimo građanima bruto plaću. Tvrdim da tada nitko neće razmišljati o tome tko je partizan, a tko ustaša, ali će me dobro razumjeti ako mu kažem da će mu biti manji zdravstveni doprinos, da će više uplaćivati za svoju mirovinsku štednju, da ću mu smanjiti porez na dohodak i da ću više oporezovati špekulante. Da radnik sada dobije svoju bruto plaću, bio bi u šoku, jer bi sam morao uplatiti poreze za državu, pa za zdravstvo, pa za tuđu mirovinu... Tada bi sasvim drugačije razumio reforme.

Uz to, uplata doprinosa bila bi bolja nego sada kad ih plaćaju poslodavci, koji duguju više od deset milijardi kuna.

Što mislite, koliko dugo će preživjeti ovaj proračun?

- Do ožujka. Od travnja ove godine Hrvatske ceste i ostali nisu platili izvođače, a istodobno Kalmeta ukida sve ugovore. Znači, građevinari će otpuštati. Gospodarskog rasta neće biti.

Koliki gospodarski pad očekujete u 2010.?

- Bit će dobro bude li pad od samo tri posto. Nema investicija. Svi ugovori u cestogradnji se prekidaju. Građevinari pripremaju otpuštanja jer nemaju što raditi. Hrvatske su željeznice trebale ulagati u infrastrukturu, u teretni i putnički promet, naručivati vagone i lokomotive da Gredelj i Končar nešto rade... Toga nema. Predlagali smo da se grade dvije termoelektrane jer one znače veliko zapošljavanje građevinara i onih koji se bave opremom.

Ako država pokrene investicije u željeznicu i energetiku, to znači i zapošljavanje ljudi.

Koliko bi koštale takve dvije elektrane?

- Riječ je o milijardama kuna.

I vi mislite da bi sada, u krizi, trebalo naći taj novac u proračunu?

- Nije to novac proračuna. To su investicije koje će se vratiti.

Da, ali gdje naći novac za njih?

- Ako HEP ocjenjuje da mu elektrane trebaju, može se zadužiti.

Ionako smo prezaduženi.

- Nije problem zaduživanja za nove investicije. Nitko vam ne da novac za pokriće gubitaka i neracionalnosti, ali za investicije će vam svatko dati. Zapuštamo investicije, ali financiramo promašaje. Kupujemo skladište Okoli! Tih 500 milijuna kuna moglo je ići za gradnju novog skladišta, koje bi zaposlilo građevinare.

Kako vi tumačite taj aranžman Vlade i Ine o kupnji skladišta Okoli?

- To je neodgovorno odrađeno. Ima tu i više od neodgovornosti, ali to je posao za državnog odvjetnika Bajića. Ne želim otvarati nove afere, previše ih je.

Da ste vi danas na Šukerovu mjestu, kako bi izgledao vaš prijedlog proračuna?

- Krenuo bih od prihodovne strane jer je ona najvažnija. Rezao bih sve moguće prihode koji opterećuju građane i gospodarstvo. Rezao bih doprinos za zdravstvo sa 15 na 8 posto.

No, ministar Šuker kaže da biste time uzeli zdravstvu 9 milijardi kuna. A troškovi zdravstva su i sada toliki da se ne pokrivaju doprinosom.

- Rješenje je u uvođenju poreza na imovinu, koji je prihod lokalne samouprave. Prebacili bismo sve plaće i sve materijalne troškove u zdravstvu, osim kliničkih bolničkih centara, na lokalnu samoupravu. U Sisku se sada vodi bitka za županijsku bolnicu, a koliko je udaljen od Zagreba? U Slavoniji imaju bolnice u Osijeku, Vukovaru i Vinkovcima, a koliko su udaljene jedna od druge?

Isto tako, prebacili bismo sve plaće školstva na lokalnu i regionalnu samoupravu. Tog trenutka bitno mijenjate stvari. Prihodi po osnovi imovine postaju značajniji i pravični su, jer bogati plaćaju više, a siromašni manje. I najvažnije, što Šuker ne prihvaća, oporezovali bismo građevinska zemljišta. Vode se velike bitke oko prostornih planova da se definiraju što veće površine građevinskog zemljišta, a kad dođe poduzetnik s projektom, pada u startu jer mora dati 700 eura za četvorni metar neuređenog zemljišta.

Kako biste spriječili te klasične špekulacije sa zemljištem?

- Uveli bismo mali porez na stanovanje i na gospodarsku aktivnost, a veliki porez na imovinu koja nije u funkciji. Tada će građevinska zemljišta vlasnici htjeti prodati po pristojnoj cijeni ili ih staviti u funkciju. Vlasništvo jest nedodirljivo, ali je ono i odgovornost.

Mnogo je tvrtki otišlo u stečaj, njihove prazne hale stoje, a nitko na to ne plaća nikakav porez. To je tragedija. Da ima poreza, potrudili bi se da ih stave u funkciju ili prodaju.

Kako biste oporezovali stanovanje?

- U visini današnje komunalne naknade, koja bi nestala čim bi se uveo porez na imovinu. Danas se ta komunalna naknada ionako koristi nenamjenski.

Treba li jednako oporezovati stan za koji se otplaćuje kredit i onaj koji je bez tog opterećenja?

- Bitno je samo je li stan u funkciji stanovanja. Ako jest, porez je simboličan. No, ako ste uzeli kredit i kupili kuću, a imate stan, bogati ste i platite porez. Moja supruga ima polovicu kuće i za to plaća 900 kuna. Rekao sam svojoj obitelji: možete me zbog ovoga mrziti, ali imate kuću koja se koristi dva mjeseca preko ljeta i na to plaćate 900 kuna poreza. Za nekoliko godina morat ćete na to platiti 9000 kuna. Ja imam brod i plaćam nekakav sitni porez.

U Švedskoj se kompletno zdravstvo i mirovine iz generacijske solidarnosti financiraju porezima od imovine. Lokalna samouprava ubire porez na imovinu i mora osigurati novac za mirovine. Tamo dobro pazite hoćete li živjeti u Stockholmu ili negdje drugdje.

Jedan od argumenata protiv poreza na imovinu je da nisu riješene zemljišne knjige.

- Ministar Šuker to stalno ponavlja. Ali te se knjige rješavaju već šest godina. Pa koliko još treba da se riješe?

Za uštede u proračunu predlažete i odustajanje od neprivrednih donacija. Koje su to?

- To su donacije Crkvi, nekim civilnim udrugama, više od 300 općina... Primjerice, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti troši novac za financiranje podobnih općina, a ne za investicije.

Kako financiraju podobne općine?

- Neka općina treba pločnik, HDZ je tamo na vlasti i dobiju novac za pločnik, pod krinkom zaštite okoliša. Sada se istražuje poslovanje tog fonda.

Velika se rasprava pokrenula upravo o ukidanju gradova i općina.

- Okosnica SDP-ova programa je decentralizacija. Na gradove, općine i županije treba prebaciti financiranje obrazovanja, zdravstva i socijalnu politiku. Onda će se vidjeti koje županije i gradovi mogu preuzeti financiranje zdravstva i školstva, koji gradovi mogu preuzeti i financiranje socijale i mladih, koje su to općine... Tada će odumrijeti općine koje to ne mogu preuzeti. Zakonom će se utvrditi i broj zaposlenih. Tko nijednu od tih funkcija ne obavlja, nema pravo na zaposlene niti na profesionalne političare, pa će se boriti da se priključe većim gradovima i općinama. Ne treba ih ukidati, nego treba odrediti što moraju raditi i kako moraju biti organizirani. Neka se gradonačelnik brine o socijali, zdravstvu i školstvu, a ne bude li dobro radio, građani će ga maknuti jer će znati tko je kriv. Mi ne damo gradonačelnicima da se bave pravim poslom, pa organiziraju veselice i sportska natjecanja.

Što s previše umirovljenika?

- Najveći je zločin umiroviti ljude koji imaju 50 godina. Kad bi se počela otvarati radna mjesta, ti bi se ljudi mogli vratiti natrag na posao. No, ne možete nekome oduzeti mirovinu. Možete ga samo stimulirati da se vrati na posao. Treba hitno povećati mirovinsku štednju, jer mnogi još ne shvaćaju da je to njihova sutrašnja mirovina. Već godinama govorimo da ta štednja treba ići na 10 posto, a potvrđuju to i studije Svjetske banke. Ovako, sa pet posto izdvajanja za drugi stup ugrožavamo sve buduće umirovljenike koji će ovisiti o štednji.

Vjerujete li da će krizni porez biti ukinut sljedeće godine?

- Bez reformi krizni porez neće biti ukinut niti 2011. godine. Deficit će biti veći, jer dospijeva 3,5 milijardi kuna jamstva za brodogradnju, a to novi ulagači neće platiti. No, taj trošak uopće nije planiran u proračunu, a to je novi deficit.

Očekujete li prijevremene izbore?

- Koalicija će se početi tresti kad mnogi poduzetnici neće biti u stanju isplaćivati plaće pa će ljudi tražiti pomoć od Vlade, jer ih je tako naučio Sanader.

Građani plaćaju porez na promašaje

Bojite li se da će vaši prijedlozi reformi štetiti vašem predsjedničkom kandidatu?

- S kriznim porezom napokon su građani, prvi put, počeli plaćati porez na promašaje i toga su svjesni. Sada uglavnom ne razmišljaju o nametima na plaće jer ih plaća poslodavac, a oni dobiju neto iznos. Nisu shvaćali da je 50 posto njihova plaća, a da drugih 50 posto, što su zaradili, odnosi neracionalna potrošnja. Naš prijedlog reformi poručuje da smo odgovorni političari koji se zalažu i za nepopularne radnje jer time štitimo onih 700 tisuća radnika koji stvaraju novu vrijednost i koji skupo plaćaju neodgovornost političara. Zato ne sumnjam da takav jasan stav pomaže našem predsjedničkom kandidatu Ivi Josipoviću.

Izdvajamo