BROZOV TAJNI PROGRAM

Mike Vucelić, Hrvat koji je rukovodio Apollo misijama u 60-ima OTKRIVA za NEDJELJNI: Tito je o letu na Mjesec znao više, no što je govorio

    AUTOR:
    • Tomislav Novak

  • OBJAVLJENO:
  • 14.01.2012. u 21:09

‘Tito je odveo Ameriku u svemir’, otkriva Mike Vucelić (81), Hrvat iz Kalifornije koji je rukovodio Apollo misijama u 60-ima...

ZAGREB - Regrutiran je mlad. Preživio krvavi pakao Soče. Postao Oberleutant. Već prilično bolestan i slab s obližnjih je brežuljaka 1918. godine promatrao povlačenje razbijene austrougarske vojske s rijeke Piave.

Kao pravi skriboman ispisao je stotine stranica svojih dnevnika.

Više od 200 tisuća njegovih suboraca poginulo je u toj bici. Kraj Velikog rata, za koji se smatralo da će okončati sve ratove, nije dočekao. Umirovljen je kao kapetan, a onda se povukao u Beč i posvetio pisanju knjige i svojih dnevnika.

Zbog uznapredovale tuberkoloze nikad se nije ženio, niti je ikad više našao posao. Umro je 1929., sa samo 36 godina.

Kada su njegove privatne dnevnike pronašli jugoslavenski tajni agenti, Herman Potočnik, taj bolesni vojak i skriboman, konačno je uspio: promijenio je povijest svijeta i čovječanstvo usmjerio ni više ni manje nego na sam Mjesec.

Spas ekonomije

Knjigu ovog slovenskog pionira aeronautike rođenog u Puli proučavao je i sam Arthur C. Clarke i navodio je kao jednu od ključnih za svoj rad. Potočnikova slika visi i u središnjem uredu agencije NASA.

Samo ga je bolest zarađena na bojištu spriječila da postane jednako slavan kao Nikola Tesla.

A tajni dnevnici koje su agenti CIA-e tražili po čitavoj Europi završili su igrom slučaja prvo na stolu Josipa Broza Tita i navodno spasili jugoslavensku ekonomiju.

Naime, Tito je prvi na svijetu razvio tehnologiju za put u svemir, prodao je 1961. godine Kennedyju za svotu od 2,5 milijardi dolara, a onda je Neil Armstrong zakoračio na Mjesec. Bivša je država dobila ključnu novčanu injekciju zbog koje je Tito mogao mirno ploviti svijetom i gurati Pokret nesvrstanih. Igrati šah s ribarima i pušiti skupocjene cigare.

Tako se, kaže legenda, odvila povijest.

Ili možda nije?

Uzbudljivo otkriće

Ove pseudopovijesne činjenice istražuje priča poludovršene dokudrame “Houston, imamo problem” dvojice poznatih slovenskih dokumentarista Žige i Boštjana Virca, čiji je trailer podigao neviđenu prašinu nakon objave na YouTubeu, gdje ga je pogledalo više stotina tisuća ljudi u samo nekoliko dana.

Iako su odmah reagirali brojni povjesničari i svjedoci vremena tvrdeći da je riječ o običnoj lovačkoj priči, Žiga Virc uvjeren je kako uopće nije bitno što je prava istina.

Za njega je istraživanje materije jednako uzbudljivo (film još dovršavaju) kao i konačno otkriće. Za koje kaže da ne zna kakvo će biti.

- Želimo napraviti uzbudljiv film. Pa sam Albert Einstein je rekao kako znanje nije bitno. Bitna je samo mašta. Za razliku od ostalih filmova, ne želimo razdvajati nacije na Balkanu, već ih spajati - tvrdi Virc.

Njegovo višemjesečno istraživanje već je urodilo plodom, pa radnja počinje sličiti na pravi Dosje X. Tajna jugoslavenska podzemna baza, prijateljstvo JFK-a i Tita, tajni dnevnici naprednog raketnog znanstvenika, lov tajnih službi, hladni rat i svemirska utrka - sve će to biti dio Vircova filma.

Dnevnici Hermana Potočnika navodno su bili puni ingenioznih nacrta i rješenja nad kojima su glavu razbijali i američki i ruski znanstvenici.

Svemirska utrka bila je žestoka. A ključ je držao sam Potočnik.

Podivljali Kennedy

Početkom 1957. godine i SSSR i Amerika odlučili su da je najbitnije za obje nacije da budu prvi koji će osvojiti svemir. Sateliti, rakete, pokusne kapsule - u svemir je katapultirano manje-više sve što je moglo letjeti. Rusi, iako je zbog ulaganja enormnog novca pola nacije skoro pa gladovalo, nisu zaostajali.

Dapače.

Prvi su lansirali umjetni satelit Sputnik 1957. godine, a onda su 1961. u travnju šokirali Amerikance: Jurij Gagarin sjeo je u Vostok 1 i obletio planet kao prvi čovjek u svemiru.

Kennedy je podivljao.

- Što se događa s našim svemirskim programom? - pisao je svom zamjeniku Lyndonu Johnsonu samo tjedan dana nakon što se Gagarin spustio na Zemlju i postao nacionalni heroj (naposljetku je samo sedam godina poslije Jurij poginuo testirajući MiG 15).

Johnson mu nije imao bogzna što pametno odgovoriti.

- Srećom, slijetanje na Mjesec je dovoljno daleko da se još stignemo uključiti - odgovorio mu je Johnson.

Kennedy se tada obratio Kongresu.

- Kao nacija moramo se posvetiti tome da do kraja desetljeća spustimo čovjeka na Mjesec i vratimo ga nazad čitavog - govorio je i isto ponovio u poznatom “Mi biramo Mjesec” govoru u Houstonu pokraj budućeg svemirskog centra.

Tu na scenu stupa premisa slovenskih dokumentarista.

Rad Potočnika, inače poznatog pod imenom Hermann Noordung, bio je meta i američkih i ruskih i jugoslavenskih agenata.

Kada se Tito 1948. godine smrtno posvađao sa Staljinom (Tito je isključen iz Kominforma jer je inzistirao na zadržavanju suverenosti SFRJ), odlučio je za sebe zadržati otkriće spisa. Iako je, prema nekim informacijama, Staljin spremao atentat na Tita, prije toga je i sam preminuo.

Za to je vrijeme Tito pokrenuo svemirski program u tajnoj podzemnoj vojnoj bazi Željava na granici Hrvatske i Srbije. U njezinu je gradnju uloženo više od četiri milijarde dolara.

Legenda kaže da su agenti CIA-e krajem 1960. godine izvijestili kako se u Jugoslaviji događa nešto spektakularno: oni, g. Predsjedniče, u Željavi imaju upotrebljivu svemirsku tehnologiju.

Uslijedili su tajni pregovori i Tito je navodno u ožujku Kennedyju prodao sve što su proizveli. Dva mjeseca kasnije Kennedy je rekao kako Amerika kreće na Mjesec.

Otkud slovenskim filmašima ovakve ideje?

- Potočnikova knjiga ‘Problemi putovanja u svemiru’ bila je nadahnuće nacističkim znanstvenicima za njihove eksperimente. Mnogi od njih poslije su otišli raditi u NASA-u (poput Wernera Von Brauna, ključnog za Apollo program, op. a.). Upravo smo dobili potvrdu da Potočnikova slika visi u upravi NASA-e. Baza Željava imala je ozbiljne kapacitete za svemirski program. Tito je kasnije obilazio NASA-u i raspitivao se kako ide svemirska utrka. Na poklon je dobio kamen s Mjeseca - nabraja Žiga Virc.

Za njega su sve ovo dokazi da je uloga bivše države u utrci na Mjesec bila puno veća nego što se prije mislilo.

Zajedno sa svojim ujakom Boštjanom tek treba, kaže, istražiti i mjesto gdje su Titovi inženjeri razvijali rakete i satelite: bazu Željava. Posebno ga interesira tajni dio Zona 505, koji je bio dostupan samo inženjerima s najvišim odobrenjem i rijetkim državnim dužnosnicima.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU NEDJELJNOG JUTARNJEG

Izdvajamo