Ustavni sud još jednom je svojom odlukom podijelio politiku i javnost. Protivnici kurikuluma zdravstvenog odgoja slave njegovo ukidanje i šalju Božji blagoslov ustavnim sucima. Vladini dužnosnici najavljuju nastavak borbe za kurikulum koji će, kako je rekao premijer, djeci u Hrvatskoj osigurati zdravstveni odgoj kakav imaju djeca u razvijenoj Europi. Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec u razgovoru za Magazin odbacuje bilo kakvu političku pozadinu odluke.
Kada sam, u četvrtak popodne, došao k njoj u zgradu Ustavnog suda na Markovu trgu, čudila se tako burnim reakcijama na odluku Ustavnog suda. Nije joj bilo jasno zašto su se svi uhvatili samo te odluke, a nikome nije zanimljiva druga odluka koju su suci donijeli. Riječ je o slučaju vjeroučitelja kojemu je Crkva zabranila poučavanje vjeronauka zbog toga što se razveo. Za razliku od nje, većina sudaca smatrala je da time nisu narušena njegova ustavna prava. No, u slučaju kurikuluma ustavni suci bili su složni.
Što je, zapravo, odlučio Ustavni sud o kurikulumu zdravstvenog odgoja ministra znanosti i obrazovanja?
- Ustavni sud ukinuo je odluku ministra kojom je on u veljači ove godine uveo konkretan kurikulum zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje škole, i to zbog propusta u postupku njegova donošenja. Istodobno je odredio da se zdravstveni odgoj u školama ne smije prekidati i da će se - do donošenja novog kurikuluma umjesto onog ukinutog - predavati nastavni sadržaji tog odgoja kakvi su se predavali do početka ove školske godine.
U javnosti su se pojavila različita tumačenja vaše odluke, pa i ministar Jovanović kaže da kurikulum nije ukinut i da će se njegovi dijelovi nastaviti primjenjivati. Je li Kurikulum u cijelosti ukinut ili je privremeno stavljen izvan snage?
- Čini se da je do zabune došlo zbog pogrešnog poistovjećivanja zdravstvenog odgoja kao takvog s konkretnim kurikulumom zdravstvenog odgoja koji je nadležni ministar u formi propisa objavio u veljači 2013. Dakle, taj konkretni propis koji je sadržavao novi kurikulum je ukinut, ali nije ukinut sam zdravstveni odgoj u našim školama, što bi se moglo zaključiti iz nekih komentara.
Vi ste rekli da Ustavni sud snažno podržava zdravstveni odgoj u javnom školstvu. Kakav zdravstveni odgoj podržavate: prijašnji koji je vrijedio do početka školske godine 2012. ili ovaj koji je bio propisan ukinutim kurikulumom?
- Zadaća je javnog školskog sustava da bude neutralan i da u uravnoteženom nastavnom programu omogući djeci temeljne informacije koje im moraju biti prenesene na objektivan, kritički i pluralistički način. Svaki zdravstveni odgoj u javnom školskom sustavu koji ispunjava te europske pravne standarde suglasan je s Ustavom.
Je li Ustavnom sudu sporan spolni odgoj unutar kurikuluma zdravstvenog odgoja?
- Ustavni sud se u odluci nije bavio tim pitanjem.
Kako to da su predstavnici Udruge koja je tražila ocjenu zakonitosti kurikuluma doznali za odluku Ustavnog suda dan prije njezina donošenja?
- Pokazalo se da to nije točna informacija.
Odluka je donesena između prvog i drugog kruga lokalnih izbora. Nije li to politički timing odluke?
- Odluka je donesena nakon što su prestali ustavni razlozi za samoograničenje Ustavnog suda. Čekali smo da prođu izbori za lokalna i regionalna predstavnička tijela, dakle da prođu izbori koji imaju ustavno značenje. U drugom krugu ne provode se izbori za predstavnička tijela. Nemojte tražiti od Ustavnog suda da svoje djelovanje prilagođava stranačko-političkim, a ne ustavnopravnim razlozima.
U čemu je proceduralno pogriješio ministar Jovanović kada je donosio kurikulum? Na koji se način ispunjava proceduralna obveza prilikom donošenja kurikuluma?
- Poštovanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi već je samo po sebi jamstvo da stvar iznova neće otići krivim putem, pri čemu se odredbe tog zakona moraju primjenjivati u skladu sa zahtjevima koje postavlja članak 63 Ustava.
Što propisuje Ustav?
- Ustav propisuje da su roditelji dužni odgajati svoju djecu i da imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece. Istodobno su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. Dakle, obveza je države da pri sastavljanju nastavnih sadržaja zdravstvenog odgoja vodi računa o tim ustavnim obvezama, pravima, slobodama i odgovornostima roditelja.
Što znači poruka ustavnog suca Mate Arlovića da država nove nastavne sadržaje treba uskladiti sa slobodom roditelja na odgoj djece? Ispada da odluka Ustavnog suda ipak zadire i u sadržaj kurikuluma, da vam nije sporna samo procedura donošenja?
- Ne treba miješati kruške i jabuke. Nesporno je da navedenu ustavnu obvezu država može provesti samo tako da u proces oblikovanja sadržaja zdravstvenog odgoja uključi roditelje. To je, dakle, proceduralna obveza. Naravno da bi uključivanje roditelja po prirodi stvari moglo dovesti i do nekih drugačijih sadržaja samog kurikuluma, ali ta činjenica ne mijenja pravnu prirodu obveze o kojoj govorimo.
Zamjera se da nije bilo javne rasprave. Zar dolazak npr. Judith Reisman u Hrvatsku nije dio javne rasprave?
- Možete imati tisuću različitih događaja koji se organiziraju ‘za’ ili ‘protiv’ neke državne mjere, ali se oni ne mogu smatrati javnom raspravom u pravnom smislu sve dok ne postoji institucionalni mehanizam koji će osigurati da prijedlozi i zaključci s tih događaja budu valjano razmotreni i uzeti u obzir u konačnom definiranju državne mjere o kojoj je riječ.
Zašto Ustavni sud nije jednako reagirao i kada je donošena odluka, na primjer, o uvođenju vjeronauka u škole? Ni tada nije provedena javna rasprava.
- S aspekta ustavnosudskog nadzora, riječ je o neusporedivim situacijama. Vjeronauk je nastavni predmet, a zdravstveni odgoj to nije. Vjeronauk je uveden na temelju međunarodnog ugovora koji Ustavni sud nema ovlast ispitivati prije ratifikacije. On je izborni predmet, dok je zdravstveni odgoj obvezujući za sve itd.