Umjesto planiranog doma za nezbrinutu djecu i stambenog naselja po mjeri budućih mladih obitelji, projekt časnih sestara karmelićanki u Hrvatskom Leskovcu pokraj Zagreba pretvorio se u nekoliko godina u kaos koji već neko vrijeme pokušavaju raspetljati policajci i istražitelji.
Protiv direktora i vlasnika tvrtke G.N.Z. d.o.o. Zlatka Čajka, ujedno voditelja Zajednice karmelskih laika, u tom je slučaju već podignuta optužnica i upravo mu počinje suđenje, a istražitelji sada navodno češljaju i poslovanje karmelićanki Božanskog srca Isusova, jer su i one, čini se, upletene u kriminalne radnje. Slučaj je otišao toliko daleko da je o svemu obaviješten i apostolski nuncij u Hrvatskoj Allesandro D’Errico, de facto Papin veleposlanik u RH, koji je obećao da će provjeriti sve činjenice.
Iza svega stoji Zagrepčanin Herman Vukušić, čovjek koji tvrdi da je u tom projektu oštećen za više od milijun kuna i koji je istražiteljima predao oko deset kilograma dokumentacije. Za pranje novca i druge kriminalne radnje optužio je ne samo direktora Čajka, nego i vrh karmelićanskog reda u Hrvatskoj, a časne sestre su i ispitane u Općinskom državnom odvjetništvu, no zasad samo u svojstvu svjedoka.
- Taj slučaj traje šest godina i što više dokumentacije prikupljam, sve mi je jasnije da su časne sestre vjerojatno ključni akteri ove kriminalne hobotnice. Projekt u Leskovcu fiktivan je i osmišljen samo da bi se prao i izvlačio novac - kaže Herman Vukušić.
Banka u Vatikanu
Sve je počelo još 2008., kad je Vukušić stupio u kontakt s tvrtkom G.N.Z. Prema navodima iz optužnice koju je protiv Čajka ODO podignulo 30. prosinca prošle godine, Čajko je kontaktirao s Vukušićem da bi mu on svojim savjetima i poznanstvima pomogao u realizaciji projekta karmelićanki Božanskog srca Isusova. Vukušiću je pokazao Ugovor o zajedničkom ulaganju koji je njegova tvrtka u ožujku te godine sklopila s Hrvatskom provincijom karmelićanki Blaženog srca Isusova, a u kojem je na sebe, po sistemu ključ u ruke, preuzeo sve obveze u vezi s gradnjom doma za nezbrinutu djecu i tridesetak samostojećih kuća, čijom bi se prodajom vratila financijska sredstva uložena u dom, a prodavale bi se mladim obiteljima.
U optužnici stoji da je Čajko u tom trenutku bio svjestan da karmelićanke s bankom u Vatikanu nisu bile dogovorile kreditno financiranje projekta, no Vukušića je ipak uvjeravao kako je riječ o ozbiljnom projektu iza kojeg stoje Katolička crkva i PBZ. Vukušić mu je povjerovao.
- Onda mi je rekao da je projekt zapao u probleme i da su im potrebna financijska sredstva kako bi ishodili sve potrebne kredite i dozvole te financirali projektnu dokumentaciju. Nisam posumnjao u njegove namjere i odlučio sam mu posuditi novac. U gotovini sam mu dao 630.000 kuna, a taj novac mu je proslijedila moja kći. Dao sam i 105.000 kuna na ime troškova plaće za mog zeta koji je radio u njegovoj tvrtki te mu čak posudio i pola milijuna kuna za adaptaciju nekretnine njegova oca u Jurjoj vesi. Davali smo mu novac i preko drugih, manjih uplata. Novac nikad nije vratio, projekt nije zaživio i ja i moja obitelj oštećeni smo ovom prijevarom za oko 1,800.000 kuna - žali se Vukušić. Kaže da je to bio novac od nepotrošenog stambenog kredita njegove kćeri, koja će ga morati vraćati 27 godina!
Osim toga, Vukušić tvrdi da je Čajko u istu zamku ulovio još 25 tvrtki i građana, a dosad utvrđena šteta procjenjuje se na oko 900.000 eura.
Osim što je kazneno prijavljen za prijevaru te mu prijeti od šest mjeseci do pet godina zatvora, Čajka su tužitelji optužili i za davanje lažnog iskaza jer je u građanskom postupku, kako stoji u optužnici, kao svjedok lažno naveo da s Vukušićem nije radio ni na jednom građevinskom projektu osim na projektu uređenja nekretnine u Labudovcu. Objedinjeno, tužitelj za Čajka traži dvije godine i šest mjeseci zatvora, a u optužnici je naveo 40 dokaza protiv njega koje namjerava izvesti na sudu, a čine oko tisuću stranica sudskog spisa.
U istrazi je ispitana i časna sestra Milica Kristina Pišković koja je te 2008. bila tzv. kućna poglavarica samostana Sv. Josipa u Hrvatskom Leskovcu. Ona je potvrdila da je u ožujku te godine sklopila ugovor s Čajkom i da su tijekom 2008. i 2009. intenzivno surađivali da bi dobili odobrenje Vrhovne uprave reda u Nizozemskoj za kredit pri Vatikanskoj banci, no ti su pregovori propali. Vatikanska banka, rekla je poglavarica, ne financira projekte izvan EU i Italije, a Hrvatska tada još nije bila članica EU. Tada im je Čajko predložio da pokušaju uzeti kredit kod PBZ-a. Na kraju su, rekla je, razvrgnule ugovor s njime jer “tvrtka nije ispunila ni jednu od svojih obaveza koje je preuzela ugovorom”.
(...)