ZAGREB - Otvorenje Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu jedan je od najvažnijih kuturnih događaja u novijoj hrvatskoj povijesti. To je zacijelo i najznačajniji projekt u nekoliko mandata Bože Biškupića na mjestu ministra kulture. Njegov interes i razumijevanje za taj ambiciozni posao bili su olakšani jer je i Biškupić magistrirao muzeologiju.
Iako je njegov pristup kulturi ponekad smatran konzervativnim, upravo je Biškupić podupirao trajno udomljavanje suvremene umjetnosti. S ovim strastvenim kolekcionarom umjetnina razgovarali smo uoči otvorenja Muzeja, nakon njegova povratka iz Njemačke. Kako se to dogodilo neposredno nakon promjena u vrhu HRT-a i novinarskog prosvjeda protiv cenzure, zbog čega mu je upućena i peticija Hrvatskog novinarskog društva, s nadležnim smo ministrom razgovarali i o novom Zakonu o elektroničkim medijima te novom Zakonu o HRT-u koji je u pripremi.
Mjesto edukacije
Uskoro će biti poznat budžet za kulturu. Hoće li i koliko će biti umanjen u odnosu na prethodne godine, kad je kultura uživala povlašteni i zaštićeni status?
- Kulturi nikad dosta ni povlaštenog ni zaštićenog statusa jer je kultura prevažan segment našeg života a da pored nje samo prolazimo. No, želim naglasiti, premda smo prošle godine u dva navrata imali rebalans, da smo ipak uspjeli sačuvati dostignute standarde financiranja programa. Vlada je svjesna važnosti kulture i ulaganja u kulturu kao iznimno značajnog resursa u gospodarstvu, posebno u turističkom gospodarstvu. Želim naglasiti da imam punu podršku predsjednice Vlade Jadranke Kosor, ali i mojih kolega ministara kad je riječ o proračunu za kulturu. Premda je teška gospodarska i financijska situacija, budžet za kulturu u idućoj godini smanjen je za manje od jedan posto, što garantira održanje dostignutog.
Ovo vam je treći mandat ministra kulture. Je li Muzej suvremene umjetnosti najznačajniji projekt koji ste pokrenuli? Smatrate li ga krunom svojega ministarskog rada?
- Muzej suvremene umjetnosti najveća je investicija u kulturi od stjecanja neovisnosti, a u posljednjih nekoliko desetljeća možda se samo Koncertna dvorana ‘Vatroslav Lisinski’ i zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice veličinom mogu mjeriti s novim MSU. Muzej suvremene umjetnosti ipak nije izoliran projekt - dio je šire politike Vlade RH i njezina Ministarstva kulture, a ponosan sam i sretan što sam ga inicirao već u svom prvom mandatu. Muzeji nisu samo čuvari baštine, muzeji su mjesta njezine prezentacije, ali i edukacije novih generacija. Radili smo na planiranju i gradnji novih muzeja i obnovi brojnih stalnih postava. To je u samom središtu programa kulturnoga razvitka Vlade i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a Muzej suvremene umjetnosti kruna je ovih napora. Prvi je put u hrvatskoj povijesti sagrađen tako velik objekt za suvremenu umjetnost koji daje mogućnost nove prezentacije artefakata i ujedno predstavlja arhitektonsku zamisao koja će Muzej zasigurno pozicionirati na europskoj karti muzeja ove vrste i učiniti ga prepoznatljivim ne samo kao znak glavnoga grada nego i hrvatske kulture u cjelini.
Hvala Marini Matulović
Kako ocjenjujete suradnju s Gradom s obzirom na to da je bilo nesuglasica i da je Grad kasnio s uplatama za gradnju Muzeja?
- Grad i Ministarstvo bili su investitori. Dva ravnopravna partnera, kao što sam to dogovorio 1998. godine s tadašnjom gradonačelnicom Marinom Matulović-Dropulić koja mi je dala punu podršku i na tome joj hvala. Kada je moj prethodnik ministar Vujić krajem 2003. s tadašnjim gradonačelnikom položio kamen temeljac, bio sam svjestan da imamo konsenzus oko ovog velikog projekta. Činjenica je da je bilo određenih problema i nesuglasica, ali značaj ostvarenog projekta stavlja sve u drugi plan. Muzej će u budućnosti dijeliti sudbinu zajedničkog projekta države i grada i želim mu puno sreće i velik uspjeh.
Sufinancirali otkup
Ima li u Muzeju vaših osobnih donacija i koje su to? Jeste li na nečemu posebno inzistirali da se nađe u Muzeju, primjerice na nekom otkupu i slično?
- Donirao sam više od desetak grafičkih mapa mojih izdanja, primjerice mape Biserke Baretić, Borisa Demura, Nevenke Arbanas, Hame Čavrka, Maje Franković, Gordane Kovačić, Željka Lapuha, Slavena Macolića, Igora Konjušaka, Ivice Šiška, da spomenem samo neke. Nisam ni na čemu posebno inzistirao, ali u svojim kontaktima s umjetnicima mnoge sam od njih potaknuo da neke svoje radove u prilici otvorenja nove zgrade doniraju Muzeju. Ministarstvo je u skladu sa svojim mogućnostima sufinanciralo otkupe prema zahtjevima i izboru kustosa samog muzeja, a zalagao sam se i da neka vrijedna djela, za koja sam imao spoznaje da se nalaze u posjedu nekih velikih tvrtki, budu donirana ili posuđena Muzeju kako bi bila dostupna široj javnosti. Primjerice, djelo Vjenceslava Richtera koje je bilo izloženo na svjetskoj izložbi u Hannoveru, a donirala ga je Pliva, danas se nalazi u Muzeju.
Jeste li upoznati s postavom Muzeja i jeste li zadovoljni?
- Prije nekoliko dana prošetao sam s ravnateljicom kroz Muzej i vidio dio postava. Imam puno povjerenje u djelatnike Muzeja. Bit ćemo zadovoljni.
Hoće li se, prema novom zakonu, promijeniti izbor vijećnika za Vijeće HRT-a?
- Odredbe o postupku imenovanja članova Vijeća za HRT, kao i Vijeća za elektroničke medije, bile su mjerilo za zatvaranje poglavlja 10. Informacijsko društvo i mediji, zbog čega je na zahtjev Europske komisije i provedena javna rasprava u travnju 2008. godine. U toj raspravi utvrđeno je da je predloženi način izbora članova Vijeća transparentan, demokratičan te da zadovoljava kriterije zastupljenosti civilnoga društva u regulatornom tijelu.
Hoće li biti promijenjena minutaža reklamiranja na HRT-u kao što su neki tražili ili će javnoj televiziji ostati samo mogućnost financiranja od pretplate?
- Zakon se mijenja kako bi se uskladio s pravilima o državnim potporama i u tom smislu razmotrit će se onaj model koji će omogućiti kvalitetno funkcioniranje javne televizije, a u isto vrijeme koji neće predstavljati povredu tržišnog natječaja. S obzirom na veličinu hrvatskog tržišta i na broj stanovnika, najvjerojatnije ćemo uznastojati da se primijeni mješoviti model.
Udruge rade na zakonu
Je li definiran omjer količine vanjske produkcije koju mora imati HRT, s obzirom na to da su se na to žalili i filmaši i Udruga nezavisnih hrvatskih televizijskih producenata, koja je čak predložila i amandmane?
- U Zakonu u elektroničkim medijima ugrađene se obveze oko produkcije i udjela europskih djela, a naravno Zakon o HRT-u, zato što je riječ o javnoj televiziji, imat će detaljniji pristup u rješavanju ove problematike. Predstavnici udruga koje spominjete bit će uključeni u rad radne skupine.
U kojoj je fazi novi zakon o HRT-u?
- Održan je prvi sastanak radne skupine i Ministarstvo kulture radi na prijedlozima koji će iduće godine biti prezentirani javnosti. To će biti zakon koji će o razvoju HRT-a promišljati na novim platformama u digitalnom okolišu.