42 PRIJEDLOGA ZA POBOLJŠANJE ŠKOLSTVA

Nastavnike plaćati po učinku, ‘Harry Potter’ u lektiru, na webu objavljivati najbolje i najgore škole

    AUTOR:
    • Ivana Kalogjera

  • OBJAVLJENO:
  • 05.09.2010. u 18:14

Ronald Goršić / CROPIX

U ponedjeljak počinje nastava u osnovnim i srednjim školama. Iako se godinama najavljuju velike reforme u školstvu, pred nama je još jedna školska godina koja donosi tek puke kozmetičke promjene. U konzultaciji s nastavnicima, roditeljima i stručnjacima Nedjeljni jutarnji izradio je prijedlog 41 mjere za boljitak školstva. To je naš skromni doprinos promjenama u obrazovanju koje željno iščekujemo unatrag 20 godina, a one nikako da se dogode.

1 Povećati broj sati hrvatskog. U osnovnim je školama sa šest smanjen na pet sati tjedno. U gimnazijama je program rađen za pet sati tjedno, a satnica iznosi četiri sata tjedno. Pritom se treba potpuno fokusirati na opismenjavanje učenika. Nedopustivo je da nakon toliko godina školovanja djeca izlaze nepismena iz škole.

2Uvesti sankcije za roditelje čija djeca učestalo markiraju. Poljaci su prije dvije godine uveli novčane kazne od 1500 eura za roditelje čija djeca u jednom mjesecu neopravdano izostanu s više od 50 posto nastave. U nekim zemljama postoje čak i zatvorske kazne za roditelje čija djeca markiraju.

3 Sveučilišne profesore koji dvije godine nisu imali ni jednog studenta poslati na dodatno osposobljavanje. Dati im šansu da smisle novi kolegij. Ako se ni nakon toga ne mogu prilagoditi, zahvaliti im na suradnji. Takvi su kriteriji na svjetskim institucijama normalna praksa.

4 Uvesti psihotest za nastavnike na početku školske godine i na početku upisa na fakultet. Učiteljski poziv vrlo je težak, zahtjevan i odgovoran. Nedopustivo je da s djecom u školi rade nestabilne osobe, psihički bolesnici, alkoholičari.

5 Povećati plaće nastavnicima. Ali zahtijevati daleko veću odgovornost i više rada. Prosječna plaća u obrazovanju iznosi 5309 kuna, 106 kuna manje od prosječne plaće u državi. S druge, pak, strane, podaci Ministarstva pokazuju da nastavnici u učionici provedu samo 13 sati tjedno.

6 Hrvatska je trenutačno jedina zemlja u kojoj gimnazijalci imaju između 15 i 17 obaveznih nastavnih predmeta. U drugim europskim zemljama učenici tjedno slušaju između šest i 13 predmeta, a dio predmeta biraju sami.

7 Ujednačiti kvalitetu škola. Finska ima jedan od najboljih školskih sustava na svijetu zahvaljujući upravo tome što učenici u Helsinkiju i selu na sjeveru Finske imaju iste uvjete. Sastaviti popis najsiromašnijih škola, hitno ih opremiti i educirati nastavnike koji u njima rade.

8 Nakon toga, javno objavljivati rezultate škola. Ne samo najboljih, nego i najgorih.

9 Ukinuti obveznu lektiru. Učenicima se ne čitaju dosadni hrvatski klasici. Omogućiti da za lektiru čitaju knjige po vlastitom izboru. U Kanadi nastavnik prihvaća svaki naslov koji učenici odaberu, a obveza je učenika godišnje napisati dva prikaza knjige po izboru.

10 Uvesti malu maturu

11 Ako nam je kanadski model preradikalan, osvjećiti popis naslova koji se Ëitaju. ‘Harryjem Potterom’, primjerice. za upis u srednju. Trenutno, ako nemaš sve petice u osnovnoj školi, ne vrijediš ništa. Osnovni je razlog nakaradni model upisa u srednju školu. Sustav se ove godine toliko urušio da se u Zagrebu čak ni superodlikaši nisu uspjeli upisati u željenu školu.

12 U svakoj generaciji postoji između tri i pet posto darovite djece. Takvi se najčešće ne snalaze u školi koja je rađena po mjeri prosječnog učenika. U razvijenim zemljama (Amerika, Japan) postoji cijeli niz primjera učenika u osnovnoškolskoj dobi upisanih na sveučilište. U skandinavskim zemljama jedna je od zadaća škola i nastavnika otkriti za što je pojedino dijete darovito i to poticati.

13 Osuvremeniti nastavne programe za sve predmete. Gimnazijski se nisu mijenjali od 1992.

14 Promijeniti koncepciju državne mature. Ove se godine tražio čisti štreberaj, a ne konkretne vještine i kompetencija.

15 Javno objavljivati rezultate studentskog ocjenjivanja profesora koja sveučilišta provode u zadnjih nekoliko godina. Studenti su za ispunjavanje anketa sve manje zainteresirani jer se nakon njih ništa ne mijenja. Loši nastavnici i dalje jednako loše rade.

16 Jedan od razloga zašto u Hrvatskoj više od 70 posto učenika osnovnu školu završava odličnim uspjehom je i nedostatak standarda za ocjenjivanje.

Nema jasno propisanih kriterija što učenik mora znati za koju ocjenu, pa je sve prepušteno slobodnim procjenama nastavnika. Dokimologija, kao znanost o ocjenjivanju, u Hrvatskoj je posve nerazvijena.

17 Ukinuti usmeno ispitivanje na fakultetima. Vani uglavnom ne postoji, a za razliku od pismenog, podložno je dogovorima i korupciji.

18 Izbaciti politiku. Trenutačno od devet članova školskog odbora, tri imenuju jedinice lokalne i regionalne uprave, a dva ured državne uprave. Politika tako ima direktan utjecaj na izbor ravnatelja.

U Finskoj u školskim odborima nema političkih delegata. U školskom odboru sjede samo predstavnici roditelja, nastavnika i - učenika.

19 Pod hitno uvesti seksualnu edukaciju. Imamo najmanju upotrebu kontracepcije među mladima u Europi. Istodobno, spolne su bolesti u porastu. Pomiče se i dobna granica stupanja u spolne odnose. Mladi u spolne odnose stupaju prije 17. godine, a maloljetničkih je trudnoća oko 2000 godišnje. U Finskoj djevojke u prosjeku stupaju u spolne odnose ranije nego u Hrvatskoj, sa 15. No, među mladim Finkinjama puno je manje spolnih bolesti i mololjetničkih trudnoća, što se pripisuje dugogodišnjoj praksi spolne edukacije u školama.

20 Uvesti anonimno anketiranje učenika o nastavnicima i u srednje škole. Rezultate objavljivati na webu.

21 Obvezati svakog profesora na slobodne aktivnosti u trajanju od najmanje tri sata tjedno. Nastavnici bi tako imali priliku više razgovarati s učenicima, što bi školi vratilo njezinu odgojnu funkciju.

22 Pomaknuti upise na fakultet u 3. razred srednje škole. U nekim zemljama, primjerice Americi i Kanadi, učenici točno znaju na koji su fakultet upisani već početkom 4. razreda srednje škole, pa su u završnom razredu fokusirani na to kako se što bolje pripremiti za zahtjevan studij.

23 Javno objavljivati diplomske i doktorske radnje. Danas je to uobičajena praksa u svakoj razvijenoj zemlji. Postoje čak i profesionalni programi za pretraživanje. Pravilnik o svečilišnom izdavaštvu koje bi sve doktorate i diplomske radnje trebao učiniti javno dostupnima na internetu tek se priprema na Riječkom sveučilištu.

24 Uspostaviti sustav odabira i praćenja udžbenika. Prošle je godine tek jedan roditelj primijetio da u početnici, koju je pregledalo posebno stručno povjerenstvo, odobrio ministar, a potom izabralo više od 40 posto nastavnika, u abecedi nedostaje slovo đ. Da roditelj nije javno reagirao, takva se knjiga u nastavi mogla koristiti i 10 godina.

25 Kod nas već godinama nitko nije pao na obrani doktorata. Kriterije za obranu doktorata pooštriti. Dovesti na obranu javnost. U Švedskoj se termini za obranu doktorata i objavljuju javno u novinama, a na obrana doktorata dolaze svi: od studenata do umirovljenika. Svatko od njih ima pravo izrešetati kandidata pitanjima.

26 Uvesti plaćanje nastavnika po obrazovnom učinku. Najbolje nastavnike dodatno nagraditi, lošim se učiteljima i profesorima treba zahvaliti na njihovu radu u školi.

27 Otpustiti višak nastavnika koji plaću zarađuju na nenastavnom radu ili im ponuditi manje plaćeno mjesto “suradnika u nastavi”.

28 Uvesti jasne kriterije za (re)izbor ravnatelja. Nedopustivo je da osoba koja u školi dnevno provede svega nekoliko sati i potpuno je nezainteresirana za učenike i nastavnike na ravnateljskoj funkciji provede i po 20 godina.

29 Predškolom obuhvatiti svu djecu već u dobi od 5. godina.

30 Radikalno reformirati i promijeniti sustav zapošljavanja nastavnika. Uvesti sustav upravljanja ljudskim resursima u obrazovnom sektoru po uzoru na poslovni sektor - zapošljavanje na temelju znanja.

31 Provjeravati opću kulturu nastavnika.

32 Razmotriti način zapošljavanja na fakultetima osoba čija se prezimena na popisu zaposlenih pojedinog fakulteta pojavljuju više puta. Javna je tajna da su fakulteti leglo nepotizma.

33 Socijalno osvijestiti djecu. Potaknuti učenike na volonterski rad za zajednicu. To bodovati kod upisa na studij.

34 Nastavnik mora biti 8 sati dnevno u školi. Učenik mora postati centar interesa. U Hrvatskoj ima mnogo nastavnika koji se tako ponašaju, no ima i onih koji će vam reći: “Zamislite, učenik mi je u četiri sata ujutro poslao mail s nekim pitanjem”. Da to nastavnik ispriča nekom kolegi iz, primjerice, Kanade, ovaj bi ga blijedo gledao. U Kanadi je, naime, posve normalno da nastavnik učeniku koji taj tjedan nije bio na nastavi mailom pošalje sadržaj svih predavanja i zadatke koje treba riješiti. Ako nije zadovoljan kako je učenik sam savladao gradivo, dodatno će s njim individualno raditi prije ili poslije nastave.

35 Uvesti informatiku kao obvezan predmet. Educirati sve nastavnike za rad na računalima. Računala koristiti u nastavi svih predmeta. Cijeli sustav učenja prilagoditi digitalnim medijima.

36 Temeljito reformirati, ako treba i ukinuti, učiteljske fakultete. Radikalno promijeniti današnju zastarjelu praksu izobrazbe učitelja. Učitelje bi stalno trebalo educirati o novim metodama rada. Niz takvih programa trebala bi nuditi i sama sveučilišta.

37 Uvesti učenje na daljinu za područne, brdsko-planinske i otočne škole, čime će se smanjiti troškovi, a poboljšati kompetencije učenika. Time će se dijelom riješiti i problem putovanja učenika, odnosno obrazovanja u područnim školama.

38 Razmotriti prelazak učenika iz 4. u 5. razred koji je iznimno stresan za učenike. U Finskoj su taj problem riješili tako da učitelj koji djecu preuzme u 1. razredu s njima bude do 6. razreda.

39 Reformirati doktorske studije. Budući bi doktori znanosti i u Hrvatskoj kroz četiri godine morali doći do europskog doktorata, čiji su rezultati kompetitivni svjetskim publikacijama. Financijskim instrumentima povećati i broj studenata na doktorskim studijima. Jedna je od mjera uvođenje stipendije za doktorate.

40 Upisne kvote i u srednjoj školi i na fakultetima već za sljedeću jesen treba prilagoditi potrebama gospodarstva.

41 Povećati broj mjesta u gimnazijama. Ukinuti studije i škole na koje se nitko ne prijavljuje. Nema smisla da se studira za mjesto na - burzi rada.

42 Donijeti propis prema kojem nitko od vodećih ljudi u Ministarstvu ne može biti na tom mjestu ako nema deset godina iskustva u razredu.

Izdvajamo