U Hrvatskoj agenciji za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata nisu čuli za krizu. Njihovih sedam zaposlenika imaju prosječnu bruto mjesečnu plaću od nevjerojatnih 37 tisuća kuna! Više od premijera, predsjednika Republike ili predsjednika Sabora! Zaposlenici Hande - koja je prema definiciji samostalna, neovisna i neprofitna javna ustanova - stoluju u uredima od 488 metara četvornih u strogom centru Zagreba, na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 10/III, pa ispada da svaki zaposlenik ima na raspolaganju komotnih 66 metara četvornih radnog prostora, koji unajmljuju i godišnje za to plaćaju 1,2 milijuna kuna. Godišnje samo za plaće u ovoj agenciji potroše 3,1 milijun kuna, a uz to, na intelektualne i osobne usluge, ode još 1,2 milijuna kuna. Handa ima i jedno službeno vozilo, a svaki zaposlenik ima i službeni mobitel. Potroše nešto sitno i na reprezentaciju: 62 tisuće kuna godišnje.
Handa se, kako se može pročitati na njihovim web stranicama, bavi prikupljanjem naknada za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, kupnjom i prodajom nafte za zalihe, te organizacijom, nadzorom i upravljanjem obveznim zalihama nafte. Sudjeluju oni i u definiranju energetske politike, nadziru kakvoću nafte, a surađuju, kažu, i s nadležnim ministarstvima i inozemnim agencijama...
Ovo je samo jedan, možda i najdrastičniji primjer rastrošnosti u državnim ustanovama, koji smo izvukli iz podataka do kojih su došli zaposlenici Ministarstva uprave provodeći projekt racionalizacije i unaprjeđenja sustava agencija, zavoda, fondova, centara i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Poznato je - a i mi smo u Jutarnjem često o tome pisali - da su mnoge Vladine agencije u posljednja dva mandata HDZ-ove Vlade osnovane samo kako bi se uhljebili politički podobni kadrovi. Mnoge od njih, često s čudnim i smiješnim imenima, nisu uopće radile posao za koji su bile namijenjene, a znalo se dogoditi i da nekoliko njih obavlja zapravo isti posao. Tako je nakon pisanja Jutarnjeg 2009. ukinut famozni Ured za koordinaciju sustava procjene učinka propisa, a Vlada Jadranke Kosor pokušala je djelomično racionalizirati rad svih agencija, pa ih je 14 i ukinuto ili su spojene, ali svi ti zaposlenici poslije su raspoređeni na neka druga mjesta u državnoj upravi.