Iako su jednako kao i sve škole u Hrvatskoj i škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina uključene u reformski projekt Vlade “Škola za život”, kojim se od jeseni uvode novi kurikulumi i novi udžbenici, sve manjinske škole od rujna neće moći koristiti nove udžbenike.
Te će škole raditi po novim kurikulumima, no za manjince je problematičan prijevod novih hrvatskih udžbenika na njihov jezik.
Zbog toga će, primjerice, učenici u talijanskim školama raditi po novim kurikulumima i starim talijanskim udžbenicima, učenici mađarske manjine po novim kurikulumima i kombinaciji starih mađarskih i novih hrvatskih udžbenika, dok se predstavnici najbrojnije srpske manjine nadaju novim udžbenicima prevedenima na srpski, premda nakladnici sa sigurnošću još ne mogu potvrditi hoće li i oni stići na vrijeme.
Prilagodba
- Naši nastavnici odabrali su nove udžbenike i sada prolazimo proceduru prijevoda, no to je proces koji će potrajati. Zato ćemo u ovoj školskoj godini koristiti stare udžbenike - kaže Iva Bradaschia Kožul, ravnateljica Osnovne škole San Nicolò u Rijeci, jedne od 11 osnovnih talijanskih i četiri srednje talijanske škole u Hrvatskoj, s ukupno 1683 osnovca i 529 srednjoškolaca.
- Naši učitelji su se educirali za “Školu za život”, no udžbenici nam jesu problem, ne toliko za učenike koliko za nastavnike. Naši nastavnici sigurno će zbog toga imati više posla, jer će morati nekako prilagođavati stare knjige novim kurikulumima, što nije jednostavna stvar. No, kako je - tako je, moramo napraviti sve da naša djeca u konačnici dobiju isto što i djeca većinskih škola - kaže Iva Bradaschia Kožul, uz dodatak kako su se četiri talijanske škole prijavile za eksperimentalnu provedbu projekta “Škole za život”, međutim niti jedna nije prošla.
Ravnateljica ne zna iz kojega razloga, no dodaje da imaju jako dobru suradnju s Ministarstvom.
Različite faze
János Andócsi, ravnatelj Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u RH, potvrđuje da problem s udžbenicima postoji jer procedura prijevoda prilično dugo traje.
- Već smo se navikli da trebamo biti kreativni i strpljivi. Snaći ćemo se, kombinirat ćemo stare i nove udžbenike na hrvatskom. Da budem iskren, puno objašnjenja nismo ni dobili. Žao mi je zbog toga, jer ako Hrvati u Mađarskoj mogu dobiti sve, zašto ne bismo i mi - pita se ravnatelj.
Mirko Marković iz Srpskog kulturnog društva Prosvjeta kaže kako su prijevodi u tijeku i očekuje da će najkasnije idućega tjedna biti upućeni Ministarstvu na odobravanje.
- Mi smo naše napravili, na Ministarstvu je da ih odobri jer to nije složena procedura. Mi smo dali sve od sebe da što prije završimo prijevode - kaže Marković.
U Školskoj knjizi, najvećem nakladniku, potvrđuju kako su udžbenici za manjince u različitim fazama.
- U kontaktu smo s kolegama iz nakladničkih kuća i udruženja koji vode te projekte. Rekla bih da je zasad najviše posla odrađeno za škole s nastavom na srpskom jeziku. Nakon prijevoda i grafičko-likovnog oblikovanja svi udžbenici moraju proći i proces odobravanja u Ministarstvu - kaže Matilda Bulić iz Školske knjige.
Nakladnici
Na pitanje iz kojeg razloga sve manjinske škole neće na vrijeme dobiti nove udžbenike, u Ministarstvu odgovaraju kako je jedan od razloga kašnjenja trajanje procesa prevođenja, no oni za to nisu krivi.
- Oduvijek je taj proces kasnio i na sastanku s manjinskim nakladnicima 2. srpnja razgovarali smo o toj temi i radi se na ubrzanju procesa. Dinamiku prevođenja udžbenika ne određuje Ministarstvo, nego nakladnici udžbenika za nacionalne manjine, što u nekim slučajevima, napominju, traje godinu dana, pa i dulje. Kažu da je prijevod udžbenika za srpsku manjinu pri kraju. Ministarstvo će u svom dijelu nadležnosti učiniti sve da se odobravanje udžbenika obavi u što kraćem roku - kažu u MZO-u.
Dodaju kako trajanje procesa prijevoda nije jednako kod svih manjina, a trajanje ovisi o angažmanu manjinskih nakladnika koji organiziraju prevođenje i izdavanje udžbenika.
U ovoj godini u tu svrhu osigurano je 2,4 milijuna kuna, a kako kažu u Ministarstvu - za iduća razdoblja su predvidjeli iznos od četiri milijuna kuna. Upravo zbog, kažu, pojačane potrebe za prevođenjem udžbenika.
Prema podacima iz 2017., nastavu na jeziku manjina pohađalo je 10.657 učenika u Hrvatskoj.