PROBLEM DIPLOME

BIVŠA STUDENTICA UPUTILA OTVORENO PISMO VLADI 'Ministre, zar Vama studenti i zdravstveni radnici nisu svi jednaki? Ili neke ipak smatrate boljima?'

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 08.05.2018. u 10:39

  • Emica Elvedji / CROPIX

    Studentice ispred Medicinskog fakulteta u Osijeku

     

    Diploma u Hrvatskoj priznatog diplomskog sveučilišnog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike netom završenim mladim stručnjacima u ovome trenutku ne znači ništa. Na tu činjenicu završeni studenti bez posla ogorčeno upozoravaju već mjesecima, no rješenja nema na vidiku.

    Potrošili su pet godina studiranja na javnom Medicinskom fakultetu u Osijeku, a sada nemaju mogućnost doći do licence bez koje se ne mogu zaposliti. Problem je, uvjerili su se, u birokraciji.

    - Osjećam se jadno, necijenjeno, namagarčeno, idiotski. Naš diplomski studij je odobren, prošao je reakreditaciju, tržište nas treba, ali država koja je mnogima od nas platila čitav studij, očito ne mari. U ovome trenutku za nas nekoliko stotina u Hrvatskoj nema radnog mjesta, nema budućnosti – poručuju.

    Pisali su ministru zdravstva, ministrici znanosti i obrazovanja, predsjednici države, apelirajući na hitno rješavanje njihova problema. Petra Medač, jedna od završenih studentica, uputila je otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću.

    Pismo prenosimo u cijelosti:

    'Poštovani gospodine premijeru Plenkoviću, poštovana ministrice Divjak i poštovani ministre Kujundžiću,

    pišem Vam ovo pismo u ime svih sadašnjih i budućih magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nas ukupno 426. Pišem Vam ovo pismo u ime mladih ljudi. Mladih ljudi, koji se 90-tih godina nisu borili za domovinu jer se još nisu niti rodili ili su tek bili rođeni. Ti isti mladi ljudi danas  se bore za svoju Hrvatsku. Ne oružjem! Nego obrazovanjem, trudom i radom. Naš problem je već poznat, a to je da hrvatski zdravstveni sustav ne priznaje diplome magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike zbog zastarjelih zakona, pravilnika i možda osobnih interesa. Zbog toga se medicinski laboratoriji u Hrvatskoj zatvaraju, a jedan za to obrazovan kadar mora napustiti Domovinu u potrazi za poslom.

    Studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike formiran je prema uputama europskih organizacija za laboratorijsku medicinu (EPBS, IFBLS, MARBLE,...). Prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike desetljećima rade i potrebni su hrvatskom zdravstvu. 2013., zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, dobili su pravo i obavezu nastaviti svoje obrazovanje na teret Ministarstva znanosti i obrazovanja, stjecati dodatne kvalifikacije na sveučilišnom studiju medicinsko laboratorijske dijagnostike da bi postali bolji u svom poslu i kvalitetnijim radom pridonijeti kvaliteti hrvatskog zdravstva. Međutim, Hrvatska ih ipak ne želi zaposliti sukladno obrazovanju. Ne želi iskoristiti njihove potencijale i kvalitetu rada te ih na taj način prisiljava na odlazak iz vlastite domovine i zaposlenje u Europi.

    Naše obrazovanje formirano je prema uzoru na razvijene zemlje Europe i Zapadnog svijeta. Kao primjer, pogledajte susjednu nam Sloveniju gdje se studij laboratorijske biomedicine izvodi kroz tri godine preddiplomskog pa dvije godine diplomskog studija, baš kao medicinsko-laboratorijska dijagnostika. Znate, to je onaj princip "3+2" prema Bolonjskoj deklaraciji koju je Hrvatska potpisala 2001. Tako je i u drugim zemljama Europe i svijeta. Očito je da mi nismo izmišljeni. Nismo nečiji hir. Mi smo zdravstveni radnici obrazovani prema europskom modelu studija koji će pomagati ljudima, a to neće biti Hrvati. To nećete biti ni Vi, ni vaša djeca ni prijatelji. To će biti Europljani i neki drugi ljudi diljem svijeta.

    U posljednje vrijeme ministar Kujundžić spominje "izjednačavanje" s medicinskim biokemičarima. Ministre, Vi kao jedan ugledan liječnik, s velikim znanstvenim opusom i bogatom te uspješnom liječničkom karijerom, sigurno znate da je laboratorijska djelatnost puno više od medicinske biokemije. 

    Magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike tijekom studija nauče puno više o svim specifičnim područjima od medicinskih biokemičara jer to tako propisuju europske i svjetske organizacije za laboratorijsku biomedicinu. Sastavila sam Vam i tablicu koja pokazuje broj sati nastave iz stručnih kolegija:

     

    Studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike

    Studij medicinske biokemije

    Klinička biokemija

    270

    360

    Citologija i histologija

    255

    55

    Imunologija

    100

    75

    Transfuzijska medicina

    75

    30

    Hematologija

    235

    120

    Mikrobiologija

    275

    90

    Patologija

    100

    90

    Ostali stručni kolegiji

    845

    525

     

    Medicinski biokemičari najviše uče medicinsku biokemiju. Njihov studij je integrirani preddiplomski i diplomski studij koji postoji jedino u Hrvatskoj. Zato im je kao magistrima tržište rada ograničeno na Hrvatsku. Zar je to razlog da se ljute na nas? Zato su neki magistri medicinske biokemije nakon 2010. godine specijalizirali medicinsku biokemiju po ubrzanom programu. Tako su studij specijalizacije koji traje tri godine završili u nekoliko mjeseci ovisno o radnom stažu. Zbog toga ih EU prepoznaje samo kao specijaliste koji su jedini takvi u Hrvatskoj. U EU medicinsku biokemiju specijaliziraju najčešće liječnici, a zatim laboratorijski djelatnici, kemičari i ostali stručnjaci srodnih područja.

    Dragi naš ministre, što Vama zapravo znači ''izjednačavanje'' i kako biste Vi izjednačili magistre medicinsko-laboratorijske dijagnostike s medicinskim biokemičarima? Oba studija traju pet godina i na oba se stječe 300 ECTS bodova. Tijekom oba studija stječu se specifična znanja za svako područje. Što biste Vi tu i po kojim kriterijima izjednačili? Pa zar Vama studenti i zdravstveni radnici nisu svi jednaki? Ili neke ipak smatrate boljima? A sigurna sam da je ministrica Divjak stručnija u području obrazovanja i studija. Vi ste ministar zdravstva. A opet, zašto biste uskratili sva ova znanja koja imaju magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike?

    Naposlijetku, ideja o izjednačavanju studija je besmislena. Medicinsko-laboratorijska dijagnostika i medicinska biokemija dva su srodna, ali ne ista zanimanja. Ministre, sigurna sam da to već znate.

    Zapravo, možda nam radite uslugu time što nas tjerate iz Hrvatske jer smo pametni i obrazovani mladi ljudi. "Vani" će znati kako iskoristiti naše potencijale i moći ćemo se profesionalno bolje razvijati. Ali mi želimo svoju Hrvatsku! Hrvatsku koja je naše godište, mlada kao i mi, a Vi onemogućujete razvoj i nje i nas.

    Stoga Vas, poštovani premijeru Plenkoviću, najiskrenije molim da objasnite građanima zašto u nekim gradovima više ne mogu izvaditi krv? Zašto moraju putovati po 50 i više kilometara da bi obavili uzorkovanje koje traje manje od minute? Molim Vas da objasnite svakoj teško pokretnoj baki i djedu, svakom invalidu, svakom onkološkom bolesniku i svakoj majci s bolesnim djetetom i svim ostalim pacijentima koji su ionako iscrpljeni zbog bolesti, zašto moraju putovati na desetke kilometara da bi obavili jedno ovakvo rutinsko uzorkovanje?!

    No, nismo spremni samo ukazivati na problem, kritizirati, nego i predlagati rješenja. Naš problem, poštovani premijeru, može se vrlo lako riješiti ako kod Vas ima dobre volje kao i želje za demografskom obnovom o kojoj toliko silno govorite dok Vam se ispred očiju odvija egzodus radno sposobnih građana. Važnije od toga, problem možete vrlo jednostavno riješiti za dobrobiti naših pacijenata. Barem se pobrinite za građane koji su Vam ostali u državi. Kao što Vam je poznato trenutno je na javnoj raspravi Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Samo nekoliko izmijenjenih riječi sve može promijeniti. Ako smatrate da mi kao studenti i budući zdravstveni radnici ne zaslužujemo tu promjenu, učinite to zbog hrvatskih građana i svih pacijenata koji ostaju bez labaratorijske dijagnostike zbog nedostatka “stručnog kadra”.

    Srdačni pozdravi, uz nadu da ćete nas ovaj put čuti i razumjeti!

    Petra Medač,
    Voditeljica Radne skupine studenata za definiranje statusa magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike'

    Izdvajamo