INTERVJU

BLAŽENKA DIVJAK ZA JUTARNJI UOČI RASPRAVE O OPOZIVU 'Oporba ga je tako loše napisala da zvuči kao iz novinske rubrike vjerovali ili ne'

    AUTOR:
    • Marijana Cvrtila

  • OBJAVLJENO:
  • 13.01.2020. u 22:47

Zagreb, 200120.
Donje Svetice.
Blazenka Divjak, ministrica znanosti, obrazovanja i sporta u vladi Andreja Plenkovica.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Blaženka Divjak

Vjerujem u potporu premijera Plenkovića prilikom rasprave o mom opozivu u Saboru. Uostalom, oporba ga je tako loše napisala da zvuči kao iz novinske rubrike “vjerovali ili ne”

Može li oporba prikupiti dovoljno ruku za opoziv ministrice obrazovanja i znanosti Blaženke Divjak te time možda izazvati prijevremene parlamentarne izbore? Rasprava u Saboru treba se održati u srijedu, a premijer Andrej Plenković prvi će put morati braniti člana Vlade koji dolazi iz HNS-ove kvote i drugi put u svojem mandatu (nakon Pave Barišića) ministra obrazovanja i znanosti. Neke su to od tema o kojima razgovaramo s aktualnom ministricom Divjak.

Osjećate li se odgovornom za najdulji štrajk u prosvjeti, koji je trajao 36 radnih dana? Oporba na čelu sa SDP-om traži vaš opoziv, među ostalim, i zato što ste tada govorili da je sustav obrazovanja u blokadi te da premijer zajedno sa sindikatima sudjeluje u igrama moći u kojima vi ne želite sudjelovati.

- Sigurno sam suodgovorna što je došlo do kvalitetnog dogovora.  E sad, nijedan ministar na svijetu nije sretan kada se u njegovu resoru dogodi štrajk. Imali su ga gotovo svi ministri na ovoj funkciji, a najčešće su djelovali tako što su išli na njegovo gušenje. Nisam bila za tu opciju, osobito zato što sam prethodno razgovarala sa sindikatima i razumijem sustav obrazovanja. Preuzela sam na sebe obavezu da pokušam posredovati da se ti zahtjevi razumiju, ali i da se postigne kompromis jer je bilo jasno da u tom trenutku nije bilo fiskalnog kapaciteta za trenutno ispunjenje sindikalnog zahtjeva. Na koncu smo postigli vrlo kvalitetan kompromis koji će omogućiti da u tri godine plaća prosvjetarima raste 23,5 posto. Praktički za jednu četvrtinu. To je potrajalo, ali demokratsko je pravo i na ovakav se način izboriti za svoje zahtjeve. Po meni je ovo rješenje dobro, a je li umjesto 16 izgubljenih nastavnih dana moglo trajati kraće, vjerojatno jest.

Oporbi uzvraćate da je zahtjev za vašim opozivom napisan kao loš studentski rad?

- Kada se čita taj zahtjev, možete vidjeti dva temelja. Prvi otprilike glasi: ‘Prosvjetari su štrajkali, onda su dobili ono za što su štrajkali, možda ne baš kako su tražili, odnosno ne u trenutno. Vlada je našla nekakvo rješenje, ali vi ste u međuvremenu nešto govorili. Svi su nešto govorili.’ Drugi je temelj: ‘Imate reformu, ali mi mislimo da ona nije dobra’. Dakle, ‘mi mislimo’, a argumenti koji se navode uglavnom ne stoje. Cijeli taj zahtjev završava navođenjem citata tko je što rekao. To je više na razini neke loše štampe, ili, recimo, kao iz rubrike ‘vjerovali ili ne’.

Zagreb, 200120.
Donje Svetice.
Blazenka Divjak, ministrica znanosti, obrazovanja i sporta u vladi Andreja Plenkovica.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX
 

Očekujete li da će vas premijer u Saboru braniti istim žarom kojim je dosad branio HDZ-ove ministre? Jeste li uopće dogovarali s njim neku strategiju obrane?

- Razgovarali smo, naravno, samim time što se zahtjev za opozivom našao na Vladi i Vlada ga je u cijelosti odbacila. Za to su glasali svi članovi Vlade, uključujući i premijera, tako da očekujem da taj smjer i te argumente koristimo i u sabornici. Smatram da su daleko važniji argumenti nego ono što nazivate ‘žarom’. Argumenti su tu, definitivno, na našoj strani.

Što ako se zahtjevu oporbe prikloni koalicijski partner, odnosno ako mu se priklone zastupnici Kluba stranke Milana Bandića, koji vas otvoreno napadaju već dulje vrijeme, ali možda i neki HDZ-ovci? Mogu li vas oni srušiti?

- Radim svoj posao i svi objektivni pokazatelji govore u prilog tome da taj posao radim dobro i da radim teške stvari. Tu sam zato što čvrsto vjerujem da reforme treba provesti, a drugi trebaju pošteno odlučiti je li to dovoljno. A, sad, da li netko nekoga voli, je li netko nekome simpatičan ili ne, o tome ne treba uopće raspravljati u takvom ozbiljnom kontekstu.

Hipotetički, u slučaju da se skupi dovoljno ruku za vaš opoziv, jesu li izvjesni prijevremeni izbori? U svim dosadašnjim trzavicama u koaliciji HNS vam je čvrsto držao stranu.

- Ne znam i o tome ne bih govorila. Što se tiče HNS-a, uvjerena sam da će tako biti i dalje. HNS stoji iza mene kao ministrice te reformskih poteza u Ministarstvu. Kada sam ulazila u Vladu, usuglasili smo se oko svega što treba napraviti i dobro radimo zajedno. I dalje računam da će tako biti.

Odbijate kritike na račun kurikularne reforme, premda su se i s prosvjeda učitelja mogle čuti vrlo oštre poruke na taj proces. Oporba optužuje kako se ne provodi reforma onako kako je zamišljena.

- Ovih dana ponovno obilazim škole da se uvjerim kako se taj proces provodi, razgovaram s učiteljima, ravnateljima, iz prve ruke želim čuti kako se radi i što treba popraviti.

Odabir škola je slučajan i ono što mogu reći jest da su nastavnici motivirani, znaju da su promjene nužne, rade ih dobro i, naravno, trebaju potporu koju im mi i osiguravamo. Što se tiče mišljenja da nešto nije provedeno onako kako je zamišljeno, ja postavljam pitanje zašto oni koji su to tako zamislili nisu isto i proveli? Niti su promijenili zakon koji bi uopće omogućio da se reforma uvede u škole, nisu osigurali niti jedne kune ni u proračunu, niti su napisali projekte za fondove EU, nisu napravili ni projektni plan kako će se to izvoditi. Sve je to bilo kao puno kuglica na boru u smislu dobrih želja, ali bez prave zakonske podloge, bez plana, bez osiguranih financijskih sredstava.

Zagreb, 200120.
Donje Svetice.
Blazenka Divjak, ministrica znanosti, obrazovanja i sporta u vladi Andreja Plenkovica.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX
 

Znači, tvrdite da kurikularna reforma nije mrtva, da je to process koji ide dalje?

- Reforma živi punim plućima. Dobili smo tri izvješća Europske komisije, i sva tri pozitivna. Govorim, konkretno, o reformama u obrazovanju. Naše se reforme tu nazivaju ambicioznima. U posljednjem izvješću EK analizirano je 15-ak reformskih procesa, a obrazovna reforma jedan je od dva procesa koja su pohvaljena i za koje se kaže da se rade prema planu i dobro. Sve ocjene vanjskih eksperata su dobre, povratne informacije iz škola kažu da reforma ide vrlo dobro, počevši od eksperimentalne faze do frontalne implementacije. Naravno da ne ide svuda i sve odlično. Ne možemo u dvije i pol godine ispraviti sve što nije bilo dobro u posljednjih 30 godina. Prema tome, nema razloga za bilo kakvo podmetanje da nešto nije uvedeno i provedeno, ali ima razloga za daljnje praćenje, brigu i ulaganje, koje će, dakako, pratiti i sustavne edukacije učitelja i nastavnika. Svjesna sam da ima nezadovoljnih, ali istina je da je više onih koji su zadovoljni. Promjene nemaju alternative i kontinuirana edukacija nema alternative.

Pretpostavljam da su ti procesi među prioritetima do kraja mandata, naravno, ako preživite izglasavanje povjerenja u Saboru?

- Sigurno je prioritet kurikularna reforma. Također, pred donošenjem smo Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama. U strukovnom obrazovanju, možda smo već pomalo zaboravili, imenovano je 25 regionalnih centara kompetentnosti, uz koje je vezano još stotinu srednjih škola. Očekujem da u prvoj polovici ove godine svaki od tih 25 centara dobije između 50 i 80 milijuna kuna kako za infrastrukturu tako i za nove programe, edukaciju. To je gotovo 1,3 milijarde kuna, i to iz europskih fondova.

'Cirkulacija mozgova': Mobilnost je pozitivna, ali ne smije biti jednosmjerna

Jedna od središnjih tema u vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem EU jest odljev mozgova. Hoćete li donijeti konkretne mjere za ublažavanje tog procesa u nas?

-Temu smo nazvali ‘cirkulacija mozgova’, a u sklopu nje želimo naglasiti da potičemo mobilnost, ali i povratak u Hrvatsku te dolazak drugih iz EU u Hrvatsku. Poželjno je da mladi tijekom studija studiraju vani, ali i da se vrate. S druge strane, želimo osigurati da mladi iz drugih europskih država dođu k nama živjeti i raditi. Mobilnost je pozitivna, ali ne smije biti jednosmjerna. Jedan od naših zahtjeva tijekom predsjedanja ići će u smjeru da naši znanstvenici na projektima imaju istu plaću, odnosno da im se preko projekata osigura ista plaća kao onima, recimo, u Njemačkoj. Tome se puno država članica opire, ali sigurna sam da ćemo za neke, primjerice, za programe ili stipendije Marie Curie, uspjeti u sljedeće dvije, tri godine postići da znanstvenici budu jednako plaćeni bez obzira na to gdje rade u Europi.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo