I djeca su sve sklonija neetičnim radnjama: 80 posto ih kaže da prepisuje domaće zadaće (doduše, neki to čine rijetko), a gotovo trećina priznaje da prepisuje često i gotovo uvijek. Manje prepisuju odlični učenici, no i među njima je prepisivanje učestala pojava: gotovo nikad ne prepisuje njih 38 posto, a ostatak to čini rijetko (48), često (11) ili gotovo uvijek (3).
Što su ocjene slabije, to se više prepisuje, pa samo 15% učenika s dvojkama iz ključnih predmeta za nastavak obrazovanja kaže da gotovo nikad ne prepisuje, 39% ih to čini rijetko, 29% često, a 16% gotovo uvijek.
Razlike po županijama
Pritom djevojčice pokazuju nešto viši stupanj etičnosti, pa njih 23% posto kaže da gotovo nikad ne prepisuje. Kod dječaka je taj postotak 17,5%. Gotovo uvijek prepisuje 5,5 posto učenica naspram 12% učenika.
Ovi rezultati nastavak su projekta “O učenju”, koje su u zadnjoj fazi istraživanja na svih 6411 učenika osmih razreda osnovnih škola četiriju županija (Zagrebačka, Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Međimurska) proveli školski pedagozi u suradnji sa znanstvenicima Instituta za društvena istraživanja.
- Kako raste obrazovno postignuće, tako raste i samostalnost u ispunjavanju školskih obveza, ali i među najboljim učenicima, koji imaju odlične ocjene iz matematike, hrvatskog i stranog jezika, prepisivanje domaćih zadaća je učestala pojava - objašnjavaju istraživači Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić.
Geografska usporedba pokazuje da je u Zagrebu to izražajnija pojava nego u četiri ispitivane županije.
Dok u zagrebačkim osnovnim školama gotovo nikad ne prepisuje 18% (slično kao i u Zagrebačkoj županiji), u Međimurskoj županiji ne prepisuje 24% učenika. Najmanje onih koji “gotovo uvijek prepisuju” ima Krapinsko-zagorska županija (6%), a najviše Grad Zagreb i Varaždinska županija (oko 10%). Otprilike polovica učenika tvrdi da prepisuje domaće zadaće, ali rijetko.
- Slično je i s neetičnim postupanjem u usmenom odgovaranju. Pomoć pri odgovaranju dobiva 90% učenika, a gotovo 60% njih često ili uvijek, pri čemu tu nema spolnih razlika. Ovaj obrazac ponašanja karakterističan je za sve skupine uspješnosti učenika - kažu istraživači.
Ukupno gledano, među 6400 učenika osmih razreda, njih 11% kaže da im drugi učenici gotovo nikad ne šapću kada ne znaju odgovor; 32% ih pomoć sa strane dobiva rijetko, 36% često, a 21% - gotovo uvijek. Prema rezultatima istraživanja, u Zagrebu gotovo uvijek ima šaptanja u 28% slučajeva, u Zagrebačkoj županiji 24%, 20% u Varaždinskoj, a ispod toga u Međimurskoj i najmanje u Krapinsko-zagorskoj.
Suradnja u prepisivanju
Upitnik proveden među osmašima uključio je i pitanje o nalaženju prijatelja za prepisivanje zadaća: gotovo uvijek ih je lako naći u 30-ak posto slučajeva, a samo 11% đaka kaže da ih ne može naći.
Vrlo problematičnim nalazom znanstvenici i pedagozi smatraju onaj koji ukazuje da u Hrvatskoj nije izgrađeno povjerenje u meritokratske principe, a činjenica da takav stav imaju učenici na kraju osnovne škole postavlja veliko pitanje, kažu znanstvenici: - Kako će se razvijati njihova motivacija i obrasci ponašanja vezani uz daljnje obrazovanje, učenje, ali i mehanizme napredovanja u društvu?
Naime, čak 63% učenika smatra da su za upis na fakultet u Hrvatskoj važnije druge stvari od sposobnosti učenja. To su snalažljivost, osobne veze, nepotizam...
Tezom da su veze važnije od učenja u potpunosti se slaže 25 posto ispitanih đaka, a 38 posto ih se uglavnom slaže. Samo 11 posto njih misli da teza ne stoji.
- Odgovori učenika na ovo pitanje pokazuju da nema značajnih lokacijskih razlika između učenika različitih županija, pri čemu se u svim županijama više od 60 posto učenika uglavnom ili u potpunosti slaže s tvrdnjom da su za upis na fakultet snalažljivost, osobne veze i tko su ti roditelji važniji od sposobnosti učenja – kažu Ristić Dedić i Jokić.
U odgovorima nema spolnih razlika, niti razlika s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja. Male su razlike i u odnosu na uspjeh učenika.
Poticanje etičnosti
- Svi zajedno, a naročito akademska zajednica i politika, trebali bi mnogo više pažnje posvećivati poticanju etičnosti u obrazovanju, znanosti i društvu. Svojim neetičnim djelovanjem sigurno doprinose dojmu koji imaju čak i učenici sa 14 godina pred kojima je još dugi obrazovni put i to u svim dijelovima naše zemlje - komentira Boris Jokić.
Odgovori na isto pitanje u istraživanju provedenom 2007. godine na nacionalnom uzorku pokazivali su da 43 posto učenika vjeruje da su veze važnije od učenja. Novi podaci jasno pokazuje da je riječ o rastu nepovjerenja u vrijednost učenja u hrvatskom društvu i sve ustaljenijoj tezi da se na fakultet ulazi preko veze, dodaje Jokić.
Dio istraživanja o navikama učenika utvrdilo je da blizu 60 posto učenika uči samo prije testa i pismenog ispitivanja, pri čemu je više kampanjstva u Gradu Zagrebu (62 posto tvrdi da uči prije testa i usmenog ispitivanja), nego u tri sjeverne županije (oko 55 posto). Također, podaci ukazuju da učenici svoje obveze (domaću zadaću i lektiru) često ili gotovo uvijek obavljaju u zadnji čas, što tvrdi 48 posto učenika.