Nedavno objavljeni kurikulum građanskog odgoja, jedne od sedam međupredmetnih tema koje će se obrađivati u sklopu nastavnih predmeta i sata razrednika, izazvao je kritike stručnjaka koji ne očekuju nikakav napredak, upozoravajući uz ostalo na problem edukacije nastavnika i teškoće u praćenju učeničkih postignuća, dok u Ministarstvu ne dvoje u njegov uspjeh.
Građanski odgoj i obrazovanje jedna je od sedam međupredmetnih tema za koje ne postoji udžbenik niti su poseban nastavni predmet, a poučavat će se u sklopu povijesti, hrvatskog jezika, biologije, geografije, etike, psihologije, politike i gospodarstva, vjeronauka i drugih međupredmetnih tema.
Ostale su međupredmetne teme zdravlje, poduzetništvo, osobni i socijalni razvoj, učiti kako učiti, uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije i održivi razvoj.
Očekivanja međupredmetnih tema ostvaruju se zajedno s odgojno-obrazovnim ishodima predmeta na predmetnim sadržajima koje učitelji odabiru kao primjerene za ostvarivanje i ishoda i očekivanja, objašnjavaju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Good inicijativa: Korak unatrag
Marina Horvat iz Good inicijative podsjeća da građanski odgoj nije uveden sada, nego je postojao u školama od 2014. godine i tada je bio jedna od dvije međupredmetne teme.
Good inicijativa zagovarala je, kaže Horvat, da bude poseban predmet, što nije prihvaćeno jer je rečeno da nastavnici imaju veliku stanicu i da su preopterećeni. Kako će tek sada građanski odgoj proći kad je jedna od sedam međupredmetnih tema, pita aktivistica iz Good inicijative.
Inicijativa je nedavno u priopćenju upozorila da je kurikulum konceptualno manjkav, slabo razrađen i nedostatan za razvoj građanske kompetencije učenika i učenica. Nakon nekoliko eksperimentalnih provedbi građanskog odgoja, dvije promjene programa odnosno kurikuluma, ovaj treći je donio korak unatrag, ističu.
Novi kurikulum ne djeluje kao funkcionalna cjelina nego više kao radna verzija. Ključni sadržaji izgledaju kao lista želja slabo povezana s onim što bi nastavnici trebali provesti, a učenici usvojiti. Također, bavi se samo s tri područja: ljudska prava, demokracija i društvena zajednica. Pri tome, ova područja nisu niti međusobno povezana niti adekvatno povezana s drugim predmetima i ostalih šest međupredmetnih tema. Stoga je upitno hoće li i kako će nastavnici znati da trebaju uključiti građanski odgoj u svoje predmete, kaže se u priopćenju Good incijative.
Prethodna vlast uvela je građanski odgoj na dva načina: kao dio koji se izvodio kao predmet i dio koji se izvodio kao međupredmetna tema. Međutim, ministar Vedran Mornar ukinuo je predmet i donio odluku da se izvodi kao tema.
Tada je bilo obrazloženje da nema mjesta u satnici za još jedan predmet i da zakonski okvir nije bio prilagođen za uvođenje kurikuluma jer su tada bili planovi i programi, kaže politolog s Instituta društvenih istraživanja u Zagrebu Nikola Baketa.
Preporuke Ministarstva ovise o školama i roditeljima
Značajan dio programa građanskog odgoja izvodi se kroz aktivnosti izvan škole, što prema zakonu, planiraju škole same, kažu u Ministarstvu i dodaju da su već podržali posjete učenika osmih razreda Vukovaru, Kninu i Karlovcu, kako bi učenici stekli i proširili znanje o Domovinskom ratu.
Ministarstvo je u dopisu ravnatelju Javne ustanove Spomen područje Jasenovac istaknulo kako podržava inicijativu da učenici osnovnih i srednjih škola koje u nastavnom planu/kurikulumu obrađuju sadržaje vezane uz holokaust i Drugi svjetski rat u okviru školskog kurikuluma planiraju i posjeti Jasenovcu.
Stoga Ministarstvo planira prije početka sljedeće školske godine preporučiti školama posjet SP Jasenovac, kažu iz MZO-a i dodaju da za sudjelovanje učenika u bilo kojim izvannastavnim aktivnostima suglasnost daje roditelj.
Iskustva pokazala da je teško pratiti učenička postignuća
Kada je riječ o obrazovnim sadržajima koji se obrađuju na međupredmetni i integrirani način, svaki učitelj/nastavnik prati postignuća pojedinog učenika u svom predmetu. U provjeru učenikova postignuća unutar određenog predmeta uključuje se provjera postignuća iz građanskih kompetencija koje je učitelj/nastavnik planirao i razvijao tijekom nastave svog predmeta, kažu u Ministarstvu.
Građanske kompetencije, dodaju, vrednuju se i kroz razne projekte u kojima učenici sudjeluju, istražuju, rješavaju i pronalaze rješenja problema u svojim društvenim zajednicama.
Baketa objašnjava da se provjere učeničkih postignuća odvijaju preko učeničkih mapa koje učenici sami trebaju voditi, ali da su iskustva pokazala da je to jako teško pratiti te da je učinak mali.
Nastavnici su se u nekim sredinama nastojali domisliti i tome, kao i načinu kako ostvariti izvannastavne aktivnosti i projekte, ali za uspjeh jedino dolazi u obzir da građanski odgoj bude obavezan predmet, jer je građanska kultura jedna od temeljnih u suvremenom društvu, kaže Martina Horvat.
Problem edukacija nastavnika za građanski odgoj
Iz Ministarstva kažu da se edukacije za nastavnike provode kontinuirano, te da se tijekom siječnja i veljače organizira oko tisuću jednodnevnih stručnih usavršavanja za sve učitelje i nastavnike iz svih nastavnih predmeta na županijskoj i lokalnoj razini.
Na skupovima se očekuje više od 36.000 učitelja i nastavnika. Svrha je upoznavanje s virtualnim učionicama i metodičkim priručnicima te aktivnostima kurikularne reforme, između ostalog i o svih sedam međupredmetnih tema te povezivanju očekivanja međupredmetnih tema i ishoda predmetnih kurikuluma.
Drugi ciklus stručnih usavršavanja uživo organizirat će se tijekom lipnja i srpnja. U međuvremenu edukacije će se provoditi u virtualnim učionicama, kažu iz Ministarstva.
Dodatno, tijekom drugog polugodišta 2019. planiraju se još tri savjetnička posjeta svim eksperimentalnim školama s ciljem daljnjeg razvoja profesionalnih kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika te prikupljanja povratnih informacija o primjenjivosti novih kurikuluma, metoda rada i novih nastavnih sredstava, kažu iz Ministarstva.
Najveći je problem što nastavnici u svom inicijalnom obrazovanju nemaju predmete značajne građanski odgoj, tako da mnogi od njih nemaju određenih temelja za provedbu teme i nesigurni su, smatra Baketa.
Tako mnogo toga ostaje pod upitnikom i mislim da će se i u daljnjoj provedbi pokazati ono što je bilo i prije, dodaje.
Važnost građanskog odgoja je izvan sumnje
I dok u Ministarstvu ne dvoje u uspjeh međupredmetne teme građanski odgoj i obrazovanje, Baketa kaže da su istraživači radili različite fokusne grupe s nastavnicima te da su njihova iskustva pokazala da su oni koji su i prije radili dobro. nastavili raditi i sada, ali da općenito građanski odgoj nije zaživio u školama te da nije došlo do bitnog pomaka.
Good u priopćenju zamjera Ministarstvu da se kurikulum temelji na konzervativnom konceptu građanina te da nudi vrlo usko i iskrivljeno shvaćanje građanstva u demokraciji. Generalno, njime se signalizira da obrazovne vlasti ne žele aktivne i kritične, već poslušne i ljubazne građane koji poštuju zakone, poznaju osnove ljudskih prava te humanitarnim pristupom djeluju u zajednici.
Tako je finalni sadržaj kurikuluma koji su obrazovne vlasti donijele, zapravo suprotan deklarativno željenom rezultatu "reforme", mladima spremnima za izazove 21. stoljeća, kaže se u priopćenju Good inicijative.
Baketa prihvaća da će uvijek postojati oni koji se protive učenju o ljudskim pravima i o pravima manjinskih skupina, bilo da se radi o nacionalnim ili seksualnim skupinama, kao i da uvijek postoji mogućnost da se one dovode u pitanje kroz neke, možemo ih nazvati politike moralnosti.
Međutim, nema sumnje da su teme koje se nalaze u kurikulumu vrlo važne, jer su sve to vrijednosti koje su zastupljene u Ustavu Republike Hrvatske i da nisu takve ne bi ni bilo mogućnosti da ih se uvodi u škole. Država treba preuzeti na sebe odgovornost za informiranje i educiranje svojih građana u skladu s demokratskim vrijednostima, zaključuje Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.