SLABG INTERES

HRVATSKA VISOKA UČILIŠTA IZMEĐU MANJKA STUDENATA I VIŠKA PROGRAMA Čemu služi 41 studijski program koji ove godine nije upisao baš nitko?

Neja Markičević/CROPIX

Rezultati demografske krize s jedne strane te stalno uvođenje novih studija, pa i novih sveučilišta s druge strane nužno dovode do toga da se na nizu studija kvote ne mogu popuniti. A studenata će sljedećih godina biti sve manje...

Visoka učilišta u Hrvatskoj, zbirno javna i privatna, u tekućoj su akademskoj godini planirala upis 39.346 studenata. S toliko su mjesta raspolagala sveučilišta, veleučilišta i visoke škole s ukupnih 860 studijskih programa koliko ih je registrirano u bazi Nacionalnog informacijskog sustava prijave na visoka učilišta, koji vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Prema podacima Agencije, nakon oba upisna roka ostalo je nepopunjeno 9340 upisnih mjesta.

Ovogodišnja generacija maturanata broji 32.439 učenika, potencijalnih kandidata za upis na studije, koji su im ukupno ponudili gotovo 7000 upisnih mjesta više (doduše, tu je i kvota za studente izvan EU). Prema podacima Agencije, 41 studijski program nije upisao nitko, odnosno 66 studijskih programa popunilo je manje od deset posto kvote. Riječ je o nizu studija različitih polja, a uključuju i kvote koje su poželjeli popuniti i privatni studiji.

Smjer zootehnika (izvanredni) na Sveučilištu u Osijeku ove je godine imao kvotu od 20 mjesta, no prema podacima AZVO-a nije upisan niti jedan, dok je smjer hortikultura upisalo troje od mogućih 20. Proizvodno strojarstvo u Puli imalo je kvotu od 45 mjesta, a upisalo se pet studenata. Nikakav ili slab interes zabilježen je na izvanrednom studiju tehnologije i organizacije prometa u Rijeci, brodogradnji ili, primjerice, studiju matematike i fizike u Splitu, a daleko slabiji interes od raspoloživog broja mjesta je, primjerice, i za zagrebačke studije drvne tehnologije, hortikulture, prometa, religijske pedagogije i katehetike, metalurgije, urbanog šumarstva i mehatronike. Podbačaj sa studentima imaju na nizu smjerova i veleučilišta, počevši od stručnog studija stočarstvo krša u Kninu do cestovnog prometa u Gospiću.

- Rezultati demografske krize s jedne strane te stalno uvođenje novih studija, pa i novih sveučilišta s druge strane nužno dovode do toga da se na nizu studija kvote ne mogu popuniti. Kada smo pisali Strategiju znanosti i obrazovanja, predvidjeli smo izradu mreže visokih učilišta, što bi podrazumijevalo racionalizaciju njihova broja, ali u to se nijedan ministar ne usudi dirati, nego se dopušta daljnje širenje mreže. Takvo podilaženje partikularnim interesima nužno rezultira nanošenjem štete kvaliteti, ali i neracionalnim trošenjem ograničenih sredstava - upozorava profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Neven Budak.

Na visokim učilištima posljednjih se godina stvari značajno mijenjaju. Primjerice, 2015. godine je broj maturanata bio veći od broja upisnih mjesta: 36.786 maturanata, 35.189 mjesta. Sljedećih godinu, dvije kvota je veća od populacije maturanata i svake godine buja. Na upisima u 2017. broj maturanata iznosio je 34.158, a upisna kvota bila je 37.897. Prema pokazateljima Agencije, krivulja broja maturanata u Hrvatskoj od 2014./2015. dosad u stalnom je padu, dok upisne kvote - rastu. Pritom bilježimo omanji broj stranih studenata.

 

Najveći interes za Zagreb

U Agenciji su napravili projekciju za sljedeće godine, koja ne djeluje optimistično.

- U sljedeće tri godine vjerojatan je pad broja maturanata koji konkuriraju za upis na visoka učilišta u Hrvatskoj, i to za 2000 maturanata sljedeće godine, 3100 njih 2020. godine i 4400 maturanata 2021. godine, u odnosu na podatke iz ove godine. Uzroci pada broja maturanata kandidata za visoko obrazovanje su sve manji broj učenika, sve slabiji interes za visoko obrazovanje u Hrvatskoj i povećanje broja maturanata koji nisu uspjeli položiti obvezni dio državne mature. To je posebno zabrinjavajuće zbog ovogodišnjih rezultata upisa - kažu u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Prema njihovim podacima, u 2014. godini 79 posto maturanata prijavilo je studij, da bi u ovoj godini taj postotak iznosio 72 posto.

S druge strane, maturanti su ove godine najveći interes pokazali za zagrebačke fakultete: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Ekonomski, Medicinski, Edukacijsko-rehabilitacijski, Kineziološki, Zdravstveno veleučilište, Filozofski te Fakultet strojarstva i brodogradnje. Studij elektrotehnike i računarstva, s kvotom od 650 mjesta, primio je 2715 prijava, od kojih je visokih 1230 prvog izbora (student ima pravo prijave deset studija, rangiranih prema prioritetu). Za razliku od FER-a kojemu kvota nije rasla, zagrebački studij poslovne ekonomije ove je godine imao kvotu od 815 mjesta, 2901 prijavu, od čega 948 prvog izbora (prije četiri godine kvota je bila 690 mjesta). Studij medicine u Zagrebu, koji prima 300 studenata, dobio je 1448 prijava, od kojih 869 prvog izbora.

- Prenapuhane kvote jednim dijelom, a drugim dijelom nestašica. Nekima nikako da se uspije povećati upisna kvota. Sjećam se kada je veliki problem bio povećati kvotu na Medicini s 300 na 360. U silnoj želji da povećamo broj visokoobrazovanih u Hrvatskoj, što nije bilo loše jer smo bili vrlo loši u usporedbi s drugim državama, otišli smo u drugu krajnost pa premalo studenata želi biti obrazovano na razini bachelor jer bi svi htjeli biti master. Vani su sasvim drukčiji omjeri - upozorava Vedran Mornar, bivši dekan FER-a na kojem je više od polovice upisanih među tisuću najboljih srednjoškolaca iz matematike na višoj razini znanja državne mature.

 

Prilagoditi se tržištu

Prema Mornarovu mišljenju, na FER-u je premala upisna kvota, no u skladu s kapacitetom fakulteta: prostornim uvjetima, opremom i kadrom.

- Mi smo posljednje proširenje prostora izborili 1989. godine - kaže Mornar.

Prema omjeru broja prijava prvog prioriteta i kvote, među najpoželjnijim studijskim programima koji su mogli primiti mnogo veći broj studenata nego što im je upisna kvota zagrebački su studiji logopedije, ali i stručni studiji Sveučilišta Sjever (fizioterapija, medijski dizajn) i stručni studij radiološke tehnologije (Zdravstveno veleučilište).

- Zdravstveno veleučilište prilagođava upisne kvote potrebama tržišta i mogućnostima kvalitetnog izvođenja nastave. Potrebe za zdravstvenim radnicima koji se obrazuju na studijima Zdravstvenog veleučilišta su velike i na pojedinim studijima, posebice studiju sestrinstva, značajno nadilaze postojeće upisne kvote. Smatramo da treba usklađivati upisne kvote s potrebama tržišta rada te osigurati uvjete za optimalno i kvalitetno izvođenje nastave, posebice za zanimanja za koja postoje povećane potrebe na tržištu rada - komentirao je dekan Zdravstvenog veleučilišta Krešimir Rotim.

Na upit javnim sveučilištima jesu li ove godine otvarala nove studije i koje, dobivamo odgovore svih sveučilišta, osim, nažalost, najvećeg - Sveučilišta u Zagrebu te najmlađeg, Sjever.

Na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u ovoj se akademskoj godini izvode ukupno 122 studija, od čega 47 preddiplomskih sveučilišnih studija, 57 diplomskih sveučilišnih studija, šest integriranih, deset preddiplomskih stručnih i dva specijalistička diplomska studija.

- U petogodišnjem razdoblju vidljiv je trend rasta broja studijskih programa, i to preddiplomskih studijskih programa s 37 na 47 te diplomskih studijskih programa s 46 na 57. U akademskoj godini 2018./2019. u postupku je novi preddiplomski sveučilišni studij povijesti umjetnosti te novi diplomski sveučilišni dvopredmetni studij sociologije. Pokreće se i integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicina na njemačkom jeziku - naveo je Dražen Kozak, prorektor za nastavu i studente Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Istaknuo je da pri pokretanju novih studija vode računa o uspostavljanju omjera preddiplomskih i diplomskih studija u odnosu 1 naprema 2, što im je jedan od postavljenih strateških zadataka.

 

Ljudi odlaze, kvote ne padaju

Sveučilište u Splitu pokrenulo je u ovoj godini dva nova preddiplomska studijska programa: sveučilišni studij Njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Splitu te integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Vojno pomorstvo, zajednički studij Sveučilišta u Splitu i Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman”.

Sveučilište u Zadru je, uz nekoliko novih diplomskih studija, pokrenulo novi dvopredmetni preddiplomski studij Jezik i komunikacija u višejezičnom društvu (Language and Communication in a Multilingual Society), koji većim dijelom izvode na engleskom jeziku. Na Sveučilištu u Dubrovniku nisu pokretali nove studijske programe, ali su revidirali postojeće. Na upit koje, odgovaraju da je riječ o programima Odjela za umjetnost i restauraciju te Odjela za elektrotehniku i računarstvo, a u tijeku je revizija nastavnih programa na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju.

Na Sveučilištu u Rijeci potvrđuju da rade na novim studijskim programima za iduću godinu - logopedija i funkcionalna audiologija, dok su ove godine većinom mijenjali i dopunjavali studije sukladno potrebama tržišta rada, i to tako da su uvodili dodatne stručne prakse, nove zajedničke izborne predmete, što omogućava da student upiše izborne predmete s drugih studijskih programa. Primjerice, student prava bira predmete sa psihologije i slično.

- S pozicije člana Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala u kojem zastupam poslodavce, ujedno i porezne obveznike, moram primijetiti da bi se upisne kvote financirane iz državnog i lokalnog proračuna trebale brže prilagođavati. Naime, jasno je da svaka kvota mora prema zakonu biti “pokrivena” određenim brojem stalno zaposlenih ljudi, odgovarajućim prostorom i drugim resursima koji stvaraju fiksni trošak. Budući da se iz godine u godinu smanjuju generacije mladih u Hrvatskoj, što se vidi i u popunjenosti javno financiranih kvota koje se sad kreću oko 85 do 88 posto, nužne su veće ili manje promjene.

Jedna od manje bolnih promjena, koja bi opravdala ovo ulaganje poreznih sredstava, svakako bi bio puno aktivniji i zajednički rad svih institucija na aktivnom privlačenju stranih studenata. To bi zasigurno povuklo puno dobrih stvari, kako za hrvatsko obrazovanje tako i za buduću populaciju zemlje - zaključio je Hrvoje Balen iz Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala.

Crna statistika hrvatskog visokog školstva

32.045

maturanata polagalo državnu maturu

 

39.346

ukupna upisna kvota na visokim učilištima

 

34.872

kandidata prijavilo upis u ljetnom roku

 

25.684

upisano u ljetnom roku

 

13.807

kvota za jesenski rok

 

7235

kandidata prijavilo upis u jesenskom roku

 

4377

kandidata ostvarilo pravo upisa u jesenskom roku

 

9430

nepopunjenih upisnih mjesta

 

41

studijski program nije upisao nitko

 

66

studijskih programa je popunilo manje od 10 posto kvote

 

Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo