NAJSLOŽENIJI EKOSUSTAV NA ZEMLJI

JUTARNJI LIST POKLANJA PLAKAT: DRVEĆE HRVATSKE NA JEDNOM MJESTU Upoznajte 17 najčešćih vrsta jer bez njih sutra nećemo preživjeti

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 21.07.2017. u 11:54

  • Hanza Media

     

    Kada smo birali autora našeg postera kojim bismo vam približili bogatstvo drveća koje raste u Hrvatskoj, odabrali smo najbolje. To je prof. dr. sc. Marilena Idžojtić (50), znanstvenica i nastavnica na Šumarskom fakultetu.

    Redovita je profesorica u trajnom zvanju. Nastavnica je na predmetima dendrologija, ukrasno drveće i grmlje, dendroflora u oblikovanju prostora, arboretumi - žive zbirke drveća i grmlja i egzotične drvenaste biljke, na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima. Ona je i autorica triju sveučilišnih udžbenika i više od sedamdeset znanstvenih i stručnih radova. Voditeljica je više znanstvenih i stručnih projekata, ima iskustva sa studijskih putovanja u Japanu. No, ovaj put s njom nismo razgovarali o japanskim bonsaijima, nego o hrvatskom bogatstvu drveća.

    Po kojim ste kriterijima odabrali 17 najčešćih vrsta drveća u Hrvatskoj?

    - U Hrvatskoj raste oko 80 autohtonih vrsta drveća. Za predstavljanje našega drveća vašim čitateljima bili smo prostorno ograničeni na 17 vrsta. Prvi kriterij odabira vrsta bio je prema zastupljenosti u drvnoj zalihi šuma u Hrvatskoj, odnosno volumenu drvne mase. Prema tom kriteriju na prvome mjestu je obična bukva, koja je zastupljena sa 37,2 posto i zato je naša najrasprostranjenija vrsta drveća. Slijede hrast lužnjak, hrast kitnjak, obični grab. Sve prethodno nabrojene vrste su listače, a na petome mjestu je naša gospodarski najvažnija četinjača, obična jela, pa poljski jasen, a zatim druga četinjača i obična smreka. Ostalih deset odabranih vrsta ima manju zastupljenost u drvnoj zalihi naših šuma. Kod nas raste samo jedna vrsta bukve, jele, smreke i pitomoga kestena, imamo pet autohtonih vrsta borova, osam vrsta hrastova, šest vrsta javora, po tri vrste jasena, lipa, topola i brijestova itd. Osim na prirodnom staništu možemo ih naći i kao sađeno, ukrasno drveće u parkovima i vrtovima.

    Zašto je hrast lužnjak hrvatsko nacionalno drvo?

    - Od davnina su postojali narodni običaji štovanja stabala, a istaknuto mjesto u slavenskim mitovima zauzimali su hrast, lipa, maslina, tisa, drijen i vrba. Hrast je često predstavljao drvo života i os svijeta, bio je simbol snage (lat. robur) i mudrosti. Ipak, hrast lužnjak osim tog mitološkog značenja danas u Hrvatskoj ima simboličko značenje kao neslužbeno nacionalno drvo. Lužnjak je poseban po dimenzijama koje može postići i starosti koju može doživjeti, a njegovo drvo je vrlo cijenjeno i skupo. Njega spominje Josip Kozarac u svojoj pripovijetki “Slavonska šuma”, o njegovu značenju govori i podatak da se nalazi na kovanici od pet lipa i na poštanskoj marki iz 2002. godine.

    Davor Pongračić / CROPIX

    Prof. Marilena Idžojtić

     

    Kako se Hrvatska skrbi o svom šumskom bogatstvu?

    - Akademik Igor Anić je jednom to zgodno objasnio: Šume su izvor pitke vode, čistoga zraka, prirodnoga tla, izvorne flore i faune, bioraznolikosti, prirodnosti, blage klime, ljupkoga krajobraza i drvne tvari, jednom riječju života. Prije dvije godine proslavili smo 250 godina organiziranog šumarstva. S obzirom na tako dugu tradiciju, šume koje danas imamo stvorene su znanjem i marom generacija šumarskih stručnjaka. Šume su bile, ali i ostale naše izvorno, samoobnovljivo, najrasprostranjenije i temeljno prirodno dobro. One rastu na 42 posto kopnene površine, a 95 posto šuma su prirodne šume. Prema vlasništvu, 75 posto su državne šume, a šumovitost Hrvatske u posljednjih stotinjak godina stalno je u porastu. Šumarstvo stvara, oblikuje, poboljšava, štiti i održava šume i šumska dobra. Nažalost, općekorisnih dobara kao što su šume postanemo svjesni tek kada šuma nestane, kao na primjer u našem priobalju i na otocima s prvim jesenskim kišama i bujicama te smanjenjem količine i kakvoće vode nakon šumskih požara.

    Koje je najveće, najviše, najdeblje i najstarije drveće na svijetu, kakvo je stanje u Hrvatskoj?

    - U svim navedenim kategorijama najdrveće na svijetu su četinjače i sve rastu na području Amerike. Prema volumenu debla najveće živuće stablo na svijetu raste u Kaliforniji, to je golemi mamutovac, kojeg su nazvali General Sherman, ima volumen debla 1487 kubnih metara, a starost mu je između 2300 i 2700 godina. Najviše stablo na svijetu također raste u Kaliforniji,a a visina mu je 115,6 m. Najdeblje stablo nalazi se u dvorištu crkve u meksičkom gradu Santa María del Tule, a promjer debla mu je između 9,4 i 14 m. Najstarije stablo na svijetu raste u Kaliforniji, pripada vrsti bora (Pinus longaeva) i staro je 5067 godina. Među našim najvišim četinjačama je obična jela, a poznato, označeno stablo je ‘Kraljica šume’ u park-šumi Golubinjak u Gorskom kotaru, visoko 42 m i staro oko 230 godina. Jedna od azijskih platana u Trstenom ima još impozantnije dimenzije, visoka je 48 m, opsega debla 12 m i starosti oko 450 godina. Sličnih starih platana ima još nekoliko u okolici Dubrovnika. Najstarije naše drveće su masline, stare oko 1500 godina, jedna na Velom Brijunu i druga u Kaštel Štafiliću.

    Hanza Media
     

    Colin Tudge, koji je napisao “Tajni život drveća”, otkriva kako drveće komunicira. Koja je uloga čovjeka u tom procesu?

    - Knjige s takvom tematikom na popularan način približavaju više ili manje poznate činjenice, ali katkad i neke manje znanstveno utemeljene tvrdnje. Ipak, važne su jer ljudi nakon njih na potpuno drugačiji način doživljavaju drveće i šumu, najsloženiji ekosustav na našem planetu. Sve veći broj ljudi postaje svjestan drugih, naizgled statičnih živih bića oko sebe i načina na koji ona funkcioniraju. Što se tiče uloge čovjeka, treba biti svjestan da šumski ekosustavi mogu bez čovjeka, ali čovjek bez njih ne može.

    Izdvajamo