PROPAST PORJEKT JPP-a

KAKO JE JEDAN SPOR ZAUSTAVIO GRADNJU ŠKOLA NA SJEVERU HRVATSKE U dugom sporu države i lokalne samouprave dva su čovjeka konstanta - Čačić i Štromar...

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 10.03.2018. u 22:17

  • Željko Hajdinjak / CROPIX

    Model Javno-privatnog partnerstva (JPP) najavljen je prije šest godina kao veliki državni projekt koji će iz temelja promijeniti hrvatsko školstvo. Omogućit će da u Hrvatskoj napokon imamo jednosmjensku nastavu. Za sve koji su bili skeptični, poruka je glasila: “Upravo je model JPP-a u Europskoj uniji najkorišteniji u izgradnji škola i to nije prazna priča. Tako su u proljeće 2012., predstavljajući projekt županima, gradonačelnicima i načelnicima, poručili članovi tadašnje Vlade, prvi potpredsjednik Radimir Čačić i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović.

    Potencijalna investicija za primjenu modela procijenjena je na iznos 6,2 milijarde kuna. Plan je predviđao 338 projekata izgradnje i dogradnje 285 škola. Izgradilo bi se i dogradilo 835.334 četvorna metra školskog prostora uz cijenu od 7442 kune po četvornome metru, precizirano je. Sve skupa zvučalo je kao spasonosno rješenje za škologradnju, s obzirom na to da državni proračun samostalno ne bi uspio pokriti toliku investiciju, a slika stanja školskih zgrada izgledala je otužno: više od trećine ih nema centralno grijanje, četiri posto nema tekuću vodu ni kanalizaciju, a 30 posto osnovnih i nešto manje od 20 posto srednjih nema telefon. Većina ih radi u dvije, neke i u tri smjene.

    Državna razina

    Iako su dva grada, Koprivnica i Varaždin, i pripadajuće im županije daleko ranije pilotirali projekt, od 2012. JPP je podignut na državnu razinu. Objašnjeno je tada da bi troškove otplate rate za izgradnju i obnovu pojedinog objekta financirao i 30 godina održavao privatni vlasnik, a nakon toga zgrada postaje javno vlasništvo.

    Država bi snosila trošak u 55-postotnom iznosu, županije 35 posto, a gradovi i općine deset posto. Mediji su opširno pisali o velikoj nadi za škologradnju koja bi dovela do ukidanja višesmjenske nastave, precizirajući dobivene podatke po kojima bi na godišnjoj razini općine za ovu stavku trebale izdvajati desetak tisuća kuna.

    Tri tužbe

    Šest godina nakon pokretanja državnog projekta aktivne su tri tužbe protiv države zbog neisplate obveza iz sporazuma za model JPP, a pričom se bavi i Državno odvjetništvo. Država je iz županima i gradonačelnicima nejasnog razloga 2016. i 2017. prestala isplaćivati novac pa su Grad Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija i Varaždinska županija od rujna 2016. do siječnja ove godine postupno dizali tužbe.

    Svojevrsni paradoks je to što je tužbu protiv države u ime Varaždinske županije podnio tadašnji župan, danas potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, i to zbog duga Ministarstva znanosti prema županiji u iznosu od, tada, 6,1 milijun kuna. Dug države pretočen u minus u proračunu Varaždinske županije u veljači ove godine iznosi oko 33 milijuna kuna. Minus u proračunu Grada Koprivnice je oko četiri milijuna kuna. Tu je i dug Koprivničko-križevačkoj županiji... Projekti su im stali.

    Čačić kao varaždinski župan u tjednu za nama optužuje bivšeg župana Štromara i ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak da opstruiraju dogovoreni povrat duga države Varaždinskoj županiji za troškove izgradnje škola po modelu JPP. Varaždinska županija je, naime, 2013. potpisala sporazum za sufinanciranje najamnina za ukupno 32 škole i dvorane izgrađene po modelu JPP, a država je podmirivala svoje obveze do 2015. u iznosu od oko 15 milijuna kuna godišnje. Potom je stala s isplatama.

    Štromar u tjednu za nama demantira Čačićeve optužbe o opstruiranju (prigovarajući mu na frustraciji) i poručio da “idućih mjeseci mogu očekivati isplatu duga”.

    - Na tome radi Državno odvjetništvo. Siguran sam da će ta sredstva Varaždinska županija dobiti - izjavljuje Štromar, dajući do znanja Čačiću da (mu) je priča o opstrukciji besmislena.

    Krajem siječnja ove godine na Trgovačkom sudu u Varaždinu održano je pripremno ročište. Na njemu je zatražena odgoda ročišta, s obzirom na to da se očekuje rješenje spora nagodbom. Novo ročište zakazano je za proljeće 2018. godine. Čačić u posljednjim javnim istupima pita: tko će odgovarati za milijune kuna kamata koje će država morati platiti ako ne dođe do nagodbe?

    Prethodno je, tvrdi, pregovarao u Vladi oko načina isplate 30-ak milijuna kune. “Postignut je jasan i konkretan dogovor o rješenju spora i načinu otplate”, rekao je Čačić. Naime, Varaždinska je županija u studenome 2017. poslala ministrici Divjak i potpredsjedniku Štromaru prijedlog nagodbe, no oni se još nisu očitovali. Isti tekst nagodbe slali su i Grad Koprivnica i Koprivničko-križevačka županija, potražujući također sredstva države za svoje JPP projekte. I oni su zasad bez odgovora. Nagodbom su se bili spremni odreći zateznih kamata u iznosu od nekoliko milijuna kuna i pristati podmiriti sudske troškove.

    Gradonačelnik Koprivnice, SDP-ov Mišel Jakšić, o ovome problemu priča iz vlastitog iskustva:

    - JPP je kod nas krenuo 2006. Napravili smo u Koprivnici novu gimnaziju s jednosmjenskom nastavom. To je bio pun pogodak u svakom pogledu. Nažalost, projekt Javno-privatno partnerstvo u Hrvatskoj je poprimio radni naziv “javno-privatna pljačka”, i to zbog gradnje famoznih rukometnih arena po istome modelu - kaže Jakšić, uvjeren da je model JPP-a bolji model od klasične gradnje. Iako nešto skuplji, ipak je transparentniji.

    - Kada je država potpisala sporazum 2012. i njime preuzela obvezu 55 posto troškova, pokrenut je novi model JPP-a. Dolaskom Vlade Tihomira Oreškovića i HDZ-a sporazum se gura u ladicu i ne spušta se više novac županijama i gradovima. Prigovarao sam tada zašto je izbačeno financiranje projekata JPP-a za Koprivničko-križevačku i Varaždinsku županiju gdje su se gradile škole, a arene su ostale u proračunu - napominje Mišel Jakšić.

    Bolje na računu

    Koprivnica je u međuvremenu pokrenula projekte za gradnju još dviju škola, osnovne i obrtničke škole, s investicijom od oko 16 milijuna kuna samo za opremanje i infrastrukturu. Došli su do finalne faze izbora izvođača, a potom je stvar stala.

    Natezanje traje godinu dana, a izgradnja škola u dvije županije stoji. Nitko im nikada nije objasnio zašto je došlo do prekida financiranja iz proračunske stavke Ministarstva obrazovanja. Bolje da smo ulog od 16 milijuna kuna držali na računu, zaključuje gradonačelnik Koprivnice, uz nadu da će se za projekt u kojem vidi potencijale ipak naći rješenje. Je li ono na vidiku, pitali smo u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

    - Ministarstvo je zaprimilo prijedlog nagodbe od Varaždinske županije te je proslijedilo na mišljenje Državnom odvjetništvu koje pravno zastupa RH u ovom predmetu. Nakon što dobijemo mišljenje donijet ćemo odluku o daljnjem postupanju - glasi odgovor MZO-a.

    Izdvajamo