NOVA ŠKOLSKA GODINA

KREĆE EKSPERIMENTALNA REFORMA Uključeni u program su optimisti, ali svi ostali krajnje su kritični

Vlado Kos / CROPIX

Nema udžbenika za novi predmet informatike, nisu sve škole  opremljene računalima, edukacija učitelja rađena  je on-line i vrlo je neizvjesno kako će sve to izgledati - osnovne su zamjerke ove školske reforme u povojima.   I dok su u kritikama najglasniji oni koji ne sudjeluju u eksperimentu, u Školama za život nadaju se da će probleme rješavati u hodu

Uoči nove školske godine u kojoj 48 osnovnih i 26 srednjih škola ulazi u projekt eksperimentalne reforme čiji je cilj rasterećenje učenika, stavovi učitelja su podijeljeni. Zbog neozbiljnog gafa s kašnjenjem obećanih tableta i dijela eksperimentalnih udžbenika, uključujući i one za novi obavezan predmet informatiku, atmosfera među djelom prosvjetara svedena je na cinizam: - Cilj ministrice već je ostvaren, djeca će u škole ući rasterećenija no ikad.

Neka cirkus počne!

“I na kraju svega, 3. rujna počinje školska godina, a od udžbenika i najavljenih tableta ni traga ni glasa. Sve je spremno? Koga vi zezate? Neka cirkus počne!/ Blago vama u vašem ružičastom svijetu/Uvjeti rada gđo. ministrice. Prošećite po školama u Hrvatskoj./Sve je spremno, da, ali onda je došao svizac i zamotao čokoladu. Za HNS, ne za djecu” - ispisani komentari učitelja, skeptičnih prema reformi ministrice obrazovanja iz kvote HNS-a Blaženke Divjak, napisani su pod stvarnim imenima na ministričinim Facebook stranicama i promiješani s komentarima osoba koje šalju suprotne poruke. One s “bravo ministrice”, “samo tako”, “najbolja ste”.

Kritike najvećim dijelom dolaze od učitelja i ravnatelja koji nisu uključeni u Škole za život. U Školama za život, barem po izjavama prema van, vlada optimizam, uz primjetnu neizvjesnost: Krenimo, pa ćemo vidjeti. Probleme kojih će sigurno biti, pokušat ćemo riješiti u hodu. Vremena za edukaciju bilo je premalo, ali mi se trudimo.

Kolika je šansa da uspije dugo čekana reforma, nastala na podlozi kurikularnih dokumenata pod autorstvom 500-tinjak praktičara? Kakvi problemi čekaju učitelje u reformskom pokušaju? Hoće li projekt preživjeti do iduće godine za kada se najavljuje uključenje svih škola ili će dijeliti sudbinu bivšeg pokušaja reforme s istim ciljem rasterećenja učenika (HNOS)? Na koncu, može li se promjena u koju ulaze 74 škole s 8500 učenika uopće definirati reformom ili je riječ o pokušaju tehničke promjene i uvođenju digitalizacije koja nema puno veze s cjelovitom reformom kakva je zamišljena 2015., što je u travnju upozorio bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić?

U eksperimentalnu Školu za život uključeni su prvi i peti razredi (svi predmeti), sedmi (kemija, fizika i biologija), prvi razredi gimnazija (svi predmeti) i prvi razredi strukovnih škola (svi opći predmeti). Svaki učenik navedenih razreda trebao bi dobiti besplatan tablet i 2 GB mjesečno besplatnog pristupa obrazovnim sadržajima na internetu. Plus opremu za učionice, laboratorije i dvorane u pojedinačnoj vrijednosti od 100.000 do 250.000 kuna, odnosno ukupnoj 13,5 milijuna.

 

Bez pisanih slova

Plan modernizacije nastave predviđa širenje metoda rada učitelja, kroz, primjerice, istraživačko učenje, projektnu nastavu, učenje kroz igru, world cafe (dijalog velike grupe sudionika), debate, mentalne mape, suradničko učenje. Zadnji brifing Ministarstva poslan novinarima navodi primjere: u prvom osnovne u hrvatskom jeziku učenici ne uče pisana slova, to se prebacuje u drugi razred; učenici razvijaju vještine javnog nastupa, suočavanja s tremom i aktivnog slušanja. U petom osnovne u glazbenoj kulturi učenici u digitalnom laboratoriju stvaraju kratka glazbena djela, u tehničkoj kulturi stvaraju igračke kakve su radili naši djedovi i bake, u matematici uče postotke na primjeru kućnog kredita.

Lilijana Radobuljac, profesorica hrvatskog jezika iz Tehničke škole Nikole Tesle u Vukovaru, koja nije u Školi za život, smatra da se s najavljenom promjenom odlazi u krajnost. Škola, kaže, nije samo igranje, ona mora biti ozbiljna institucija na strani djece, ali ne zabave. Pritom kaže da je od niza kolega čula nezadovoljstvo edukacijom nastavnika koja se zbog nedostatka vremena svela na virtualno okruženje, a ne susrete uživo.

- Čini mi se da su učitelji prepušteni sebi. Reformu čekam 26 godina i nitko mi ne može reći da sam protiv. Ali ovo nije reforma, nego digitalizacija i tehnička promjena. Postavila sam pitanje ministrici na što se točno odnosi najavljeno administrativno rasterećenje učitelja koje se eksplicite navodi u reklami Škole za život. Odgovora nema. Znate, naša je škola opremljena kao svemirski brod, ali postoje i škole bez računala. Imamo vrijednih učitelja, kao i učitelja neradnika i onih koji se slijepo drže udžbenika.

Nisam od onih kojima neminovno treba udžbenik, no ne može sve biti na radnim listićima i digitalizaciji. Ne možemo se igrati nastave, djeca očekuju višu razinu - kaže profesorica, uvjerena da svaki nastavnik može provesti reformu bilo u Školi za život, bilo izvan nje, ali potrebna je kvalitetna podrška sustava, savjetnika i Ministarstva. Uvodi se, nastavlja, obavezna informatika, a računala nisu stigla. Veliki je problem danas s djecom čitanje bez razumijevanja. Što će takvoj djeci digitalni sadržaj? Da bi kritički promišljao, on mora nešto i znati. Kako će znati kritički promišljati, ako ne razumije što čita?

Po Lilijani Radobuljac, i s HNOS-om se sve rješavalo u hodu, kao i sada, što nije dobro, zbog čega zaključuje kako bi voljela da svi oni koji se raduju Školi za život ne ostanu razočarani.

Za Željka Stipića, predsjednika Sindikata Preporod, reforma je na dugom štapu jer ne vidi dovoljno konkretnog u promjenama koje bi trebale početi za dva dana.

- Bez dovoljno vremena za pripremu, ništa se ne može kvalitetno napraviti osim kupovati oprema. Nitko ne vodi računa o tome imaju li škole koje su prošle na javnom natječaju za Školu za život potrebne uvjete za drukčiji rad. Naprosto ne mogu vjerovati u promijenjenu školu koja radi u smjenama - kaže Stipić, koji ključ uspjeha vidi u dobro pripremljenom, educiranom i motiviranom učitelju, čiji je sadašnji financijski status, tvrdi, više od 1500 kuna manja plaća od prosječne plaće u Zagrebu.

- Plaće u obrazovanju zamrznute su već 11 godina i ne možemo govoriti o entuzijazmu ako radiš rovovski posao za malu plaću. Sada je to trebalo riješiti, prije no što se krenulo s reformom, kaže Stipić. Naknadno, jučer kasno poslijepodne stigla je potvrda da će Ministarstvo nagraditi učitelje u reformi  s 15 posto većom plaćom.

- Moje je mišljenje da ono što dobro ne počne, ne može dobro završiti. Rado bih da se varam i da se za godinu-dvije moram ispričati ministrici i duboko nakloniti. To si doista priželjkujem za kraj karijere. Ali nažalost, sve ukazuje da se to neće dogoditi. Zašto? Naš posao je visoko programiran i ne može se improvizirati. A ako ti netko kaže da ako nemaš udžbenik - to nije toliki problem, onda je to improvizacija. Nevjerojatno je da se nitko za to ne osjeća odgovornim - kaže Stipić, čije kolege po školama izrazito smeta još jedna stvar - PR stvoren oko reforme, a koji uključuje pogled kroz, kako pišu ministrici, ružičaste naočale i TV spotove kojima se u javnosti reklamira uspješnost Škola za život.

- Ono što je mene užasno zaboljelo su poruke da su 74 škole spašene i samo će se u njima znati raditi, a svi će ostali učenici bubati. Moj je stav - dajte učitelju i pet tableta, ali dobar učitelj znat će napraviti čuda samo s kredom i pločom. To kako se u medijima lansira Škola za život je uvredljivo po nas ostale i znam da to smeta mnogim mojim kolegama - kaže Andreja Željković, ravnateljica karlovačke Osnovne škole Švarča. Sebe, naglašava, ne smatra kritičarkom reforme i iznimno cijeni rad stručnjaka na kurikularnim dokumentima. Ali:

- Prvašići koji nam dolaze u škole gledaju u sliku na papiru i pokušavaju je prstićima razvući. Nije sve u tabletima, sve je na učitelju. U njega treba ulagati. Dok im cjelovita, sustavna, a ne parcijalna reforma ne bude jasna u glavama kao paradigma, usustavljeni stav, bojim se da ništa od reforme. Pristup prema ljudima i metodologija koja se pokušava izvesti, bojim se da je kriva. Nije nama problem učiti djecu kroz različite izvore, kritički promišljati, a ne bubati, jer to je nešto što smo znali da nam je zadatak prije no što smo upisali pedagoške fakultete.

Mi moramo doprijeti do roditelja, osvijestiti odgojnu ulogu i roditelja i škole. A toga danas nema. Imamo niz velikih problema u školama, neke škole nemaju internet, djeca ga nemaju kod kuće. Cijela paradigma u školstvu se mora promijeniti, plaće, uvjeti rada. Moje je mišljenje da ovo još uvijek nije cjelovita reforma, mada svaki trud treba apsolutno pohvaliti - govori Andreja Željković, koja ne vidi rješenje u digitalizaciji po modelu - uključiš power point i sjedneš. Tada postaješ skretničar, a ne aktivan učitelj.

Jednim od ključnih problema u ovoj reformi učitelji smatraju prekratko vrijeme za edukaciju. Počela je, kažu, u travnju, ali gotovo u potpunosti u on-line okruženju. Učitelji su tražili da im se organizira edukacija uživo, no to nije realizirano. Pojedine posjete mentora školama učitelji su procijenili neozbiljnima jer nisu dobili odgovore na pitanja koja ih muče.

Zvjezdana Malović, učiteljica razredne nastave iz OŠ Bregana, jedne od Škola za život, zadovoljna je edukacijom, mada ima zamjerki.

- U travnju su nas uputili na pristup platformi Loomen i neću reći da je edukacija u prvo vrijeme bila nekorisna, ali nisu nas od početka upućivali u kurikularnu reformu. Više se svodilo na upoznavanje i razmjenu iskustva. Zahuktalo se negdje koncem svibnja, kada smo počeli dobivati sve više on-line zadataka koje je trebalo riješiti do roka da bi se dobila značka. Nisam imala problem s pristupom platformi, no neke kolegice su se žalile na padanje sustava. To je bilo za sve nas kritično razdoblje jer smo paralelno odrađivali obaveze vezane uz kraj školske godine - priča učiteljica. I dalje, priznaje Malović, postoji puno nedoumica, no optimistična je, kao i njezin ravnatelj.

 

Roditelji ništa ne pitaju

- Svi mi koji smo krenuli u eksperimentalni program svjesni smo činjenice da neće sve biti idealno, svjesni smo da ćemo neke stvari rješavati u hodu i da će se neke stvari tijekom vremena dorađivati - kaže ravnatelj OŠ Bregana Igor Matijašić, siguran da roditelji i učenici, svi koji su na bilo koji način vezani uz školstvo, žele određene promjene.

- Vjerujte, nitko tko radi u školi nije očekivao da će nam netko reformu donijeti na pladnju i da ćemo samo uzeti ponuđeno. Svi znamo da samo učitelji u razredu zajedno sa svojim učenicima mogu izvesti promjene - kaže Matijašić.

Zanimljiva je situacija s roditeljima. Ravnatelj zagrebačke V. gimnazije Tihomir Engelsfeld mislio je da će ga zatrpati pitanja o reformi, no gotovo da nisu postavili nijedno. Nisu se interesirali oko reforme, kao da se ona ne događa, kaže ravnatelj. Nema odgovor zašto je tako, no pokušava biti optimističan pa odgovara: - Roditelji imaju povjerenje da će škola dobro odraditi svoj posao. Hoće li uspjeti reforma? Engelsfeld je siguran u jedno: uspjet će onoliko koliko učitelji i profesori uspiju u tome.

Ipak, i roditelji imaju pitanja. Jedno od njih je u kojoj će se mjeri na nastavi koristiti računala? Naime, u većini škola je zabranjeno korištenje mobitela pod nastavom, a sada se, preko noći, uvode u razrede tableti. Postoji li vremensko ograničenje za uporabu tehnologije na satu?

- Educiramo učitelje o primjerenom, odgovornom i sigurnom korištenju tehnologije. Tableti će se koristiti onda kada pridonose realizaciji odgojno-obrazovnih ishoda. Promišljeno i svrhovito. Za poučavanje će se koristiti i olovka i papir, i kreda i ploča, i interaktivne ploče i škare, i ljepilo i tableti - odgovara pomoćnica ministrice obrazovanja Lidija Kralj, što bi značilo da je učiteljima dana autonomija u odlučivanju.

Pomoćnica ministrice najavljuje kako uskoro kreću edukacije uživo, da u studenom planiraju organizirati regionalne skupove po predmetima, da će svi u eksperimentalnim školama imati barem šest edukacija uživo kroz školsku godinu te da su upravo počele edukacije nastavnika informatike uživo. Vezano uz administrativno rasterećenje učitelja, kaže da će se neka dokumentacija ukinuti, neka osuvremeniti, a neka učiniti učinkovitijom. Ne govori decidirano koja i kada.

Zasad nema naznaka oko planova kako ovaj model kurikularne reforme, opremanja i edukacije proširiti dogodine na preko tisuću ostalih škola u Hrvatskoj.

Izdvajamo