Nastava na daljinu provodi se treći tjedan, a osim što redovito objavljuju dnevni nacionalni raspored emitiranja snimljenog nastavnog materijala po predmetima na programima HRT 3, RTL 2, Sportskoj televiziji i YouTube kanalu Škole za život, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja krajem prošlog tjedna izašli su i s prijedlogom organizacije nastavnog dana.
Ministarstvo je, podsjetimo, time pokušalo uravnotežiti opterećenje učenika u jednom danu, odnosno predložilo je strukturirani nastavni dan koji bi uključivao ustaljeni raspored praćenja online nastave, uz stanke i odmor, vrijeme za rješavanje zadaća i ostale obveze.
Nije propis
No, u praksi se pokazalo kako jedinstveni raspored teško može funkcionirati u svim školama i za sve uzraste jednako.
Iz MZO-a ministrice Blaženke Divjak kažu kako su svjesni toga, no podsjećaju da su time željeli pomoći učiteljima, ali i učenicima i roditeljima koji su se požalili da neki nastavnici djecu zatrpavaju zadaćama, a neki se neredovito pojavljuju u virtualnim razredima.
Podsjećaju i kako predloženi raspored, pa tako i strukturirani dan, nije propis zbog čijeg bi nepridržavanja netko trebao biti sankcioniran.
- Preporuka je zaista preporuka, orijentir za balansiranje opterećenja učenika. Povratne informacije su različite od škole do škole i tako to treba biti. Učitelji najbolje poznaju svoje učenike, a roditeljima je preporuka da što više komuniciraju s razrednicima i učiteljima, njima je povratna informacija krucijalna kako bi mogli prilagoditi svoje nastavne metode - obrazlaže Maro Alavanja, posebni savjetnik ministrice Divjak.
Opterećenje
Svima je ova situacija nova, cijelom svijetu, dodaje, tako da trebamo biti strpljivi, disciplinirani i tolerantni.
- Moguće je i provedivo je, osobito u osnovnim školama. Mnogi se od prvoga dana pridržavamo upravo takve sheme. Shvaćam roditelje i učitelje, svi smo se prvi put našli u ovakvoj situaciji. Neki roditelji grintaju da su djeca preopterećena, ali ni u redovnoj nastavi ne može svako dijete podnijeti isto opterećenje - kaže Đuro Baloević, ravnatelj OŠ Vjekoslav Parać iz Solina i predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.
Model prema kojemu se ravnaju u toj školi sličan je predloženom rasporedu, kaže: učenici od 1. do 4. razreda ujutro prate nastavu na HRT-u 3, a oni od 5. do 8. na Sportskoj televiziji.
Popodne viši razredi sudjeluju još u online nastavi sa svojim nastavnicima, dok roditelji najmlađih komuniciraju s njihovim učiteljima i dogovaraju zadaće.
- Od učenika viših razreda i srednjoškolaca očekuje se veća samostalnost u radu. Najveći je problem organizacija rada, ali tu je bitna uloga roditelja koji kao odrasle osobe trebaju sugerirati djetetu kako to izvesti - smatra Baloević.
Problemi
Zagreb se, zbog specifičnih okolnosti potresa, oštećenih škola i ostalih popratnih problema, teško može držati jedinstvenog rasporeda, ističe srednjoškolska profesorica.
- Dio mojih učenika dolazi s područja koja su najviše stradala, iz Markuševca i Dubrave. Neki su ostali bez kuća, pristupa internetu, opreme, mnogi su traumatizirani. Neki imaju samo jedno računalo, a u obitelji je troje djece. Za njih treba imati više razumijevanja. Ali, i prije toga radila sam najčešće u vrijeme kad je opterećenje sustava najmanje, popodne ili navečer, s tim da bih učenicima zadala zadaću koju su trebali odraditi do postavljenog roka objašnjava ta profesorica.
Dodaje kako su nastavnici u online nastavi puno angažiraniji, a učenici zainteresirani te da to “dobro klapa”.
- Predloženi raspored je jako dobar za osnovne škole, ali nije jasno kako bi on trebao funkcionirati za srednje, osobito strukovne škole.
Većina tih škola radi prema vlastitom rasporedu i materijalima koje sami nastavnici pripreme jer su sadržaji koji se emitiraju rađeni prema gimnazijskom programu - kaže Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica zagrebačke Upravne škole. Nerealno je očekivati, dodaje, da će se djeca uključiti u online nastavu samo ujutro ili poslijepodne.
Treba se maksimalno prilagoditi tehničkim mogućnostima koje učenici imaju kod kuće, osobito u domaćinstvima u kojima je više učenika ili roditelji rade od doma, poručuje Suzana Hitrec.
Pomoćnici će ipak dobiti svoju plaću
Pomoćnici u nastavi, koji rade s djecom s teškoćama, ipak će biti plaćeni za svoj rad u online nastavi, bez obzira na količinu angažmana. Naime, pomoćnici u nastavi (PUN) i stručni komunikacijski posrednici (SKP) posljednjih su dana upozoravali kako bi zbog prelaska na virtualnu nastavu mnogi od njih oko 4400 mogli ostati bez posla, budući da su svoj rad mogli nastaviti jedino pod uvjetom da djeca dolaze na nastavu u školu ili da im pomažu u njihovu domu.
- Sukladno sklopljenim ugovorima o radu, možemo izvijestiti kako je na rad PUN/SKP primjenjiv članak Zakona o radu 95., stavak 3., kojim je definirano da radnik ima pravo na naknadu plaće tijekom prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran - kažu u MZO-u. (M.C.)
Divjak najavila odgodu eseja i online upise na fakultete
Prosvjetari, učenici i roditelji ovih dana očekuju preporuke Ministarstva znanosti i obrazovanja u vezi s modelom ocjenjivanja učenika u online nastavi, kojeg dosad nije bilo. Kako doznajemo, te će upute biti poslane ili u petak ili u ponedjeljak. Ministrica Divjak u intervjuu Media Servisu jučer nije govorila o modelima ocjenjivanja koje će predložiti, ali je ponovila da naglasak u ocjenjivanju mora biti na bitnom.
Naime, zbog aktualne situacije vrlo je izgledno pomicanje roka eseja iz hrvatskog jezika na državnoj maturi, koji se trebao pisati 16. svibnja. Umjesto toga, rekla je jučer Divjak, organizirat će se pisanje probnog online eseja kako bi učenici dobili povratnu informaciju te da se vide mogućnosti tehnologije. Novi datumi tog i ostalih ispita mature zasad nisu poznati, kao ni način upisivanja maturanata na fakultete, a Divjak ne isključuje mogućnost da bi se taj proces mogao provesti online.
Nije navela na koji bi se način to izvelo, ali kaže kako “i danas imate situaciju da nakon što učenici polože maturu, njihove ocjene su u elektroničkim maticama i praktički upis ide dosta automatiziran preko Središnjeg ureda za upise i u tom smislu može se i to urediti”.