KOMENTAR

Nepravedni odnosi u kolektivnom ugovoru u školstvu zacementirani na četiri godine

    AUTOR:
    • Željko Stipić

  • OBJAVLJENO:
  • 16.05.2018. u 21:38

Osijek, 221017. Ministrica znanosti i obrazovanja Blazenka Divjak u sklopu svog radnog posjeta Osijeku posjetila je IT tvrtku Inchoo. Na fotografiji: ministrica Blazenka Divjak.
Foto: Vlado Kos / Cropix
Vlado Kos / CROPIX

Na granske kolektivne ugovore u školstvu znamenito Katonovo pravilo primjenjivo je i u izravnom i u prenesenom značenju. Vlada je, unatoč spoznaji da dva od tri školska sindikata sudskim putem osporavaju sastave obaju pregovaračkih odbora, najprije započela pregovore, zatim obustavila pa nastavila pregovore te naposljetku parafiranjem završila pregovore sa sindikatima.

S druge pak strane, na nevaljan ishod samih pregovora također je primjenjiva sentenca Katona Starijeg prema kojoj ono što je nevaljano u nastanku ne može s vremenom postati valjano.

Unatoč tome što se ovih dana udruženim snagama i ministrica Blaženka Divjak i njezini pomagači iz većinskih sindikata trse pojasniti javnosti i prosvjetarima kako granski ugovori i nisu tako loši, kako su sva materijalna prava zadržana, svako malo se iz zbornice probije neko drugačije mišljenje, neki glas vapijućeg u pustinji…

I dok se ministrica očito strogo pridržava savjeta svojih piarovaca i o samim ugovorima govori ili općenito ili kao problem ističe sindikalnu razjedinjenost, njeni sindikalni partneri, ravnajući se valjda po onoj narodnoj “da se pametan stidi onoga čime se budala hvali”, glasno ustraju u obrani neobranjivog.

Prije ulaženja u pojedinosti iz samih ugovora jako je važno shvatiti važnost granskih kolektivnih ugovora. Dok je na snazi postojeći Zakon o plaćama u javnim službama, prema kojem su plaće u javnim službama trodijelne (osnovica, uvećanja i dodaci), jedino je kroz dodatke na plaće, koje ugovaraju sindikati u granskim kolektivnim ugovorima, moguće mijenjati nakaradne odnosi među plaćama u javnim službama.

Naime, o visini osnovice i pripadajućim uvećanjima plaće, zajednički s Vladom pregovaraju svi sindikati javnih službi, dok jedino o dodacima na plaću školski sindikati pregovaraju zasebno. Kad se zna u kojoj mjeri, npr. u zdravstvu, granski kolektivni ugovori dodacima utječu na visinu plaće, ne treba biti Tesla da bi se shvatilo važnost pregovora o granskim kolektivnim ugovorima.

Kako u novim granskim ugovorima gotovo i nema novih dodataka na plaću, ali ni povećanja vrijednosti postojećih dodataka, nepravedni su odnosi zacementirani barem u naredne četiri godine. Nekim novim rješenjima prosvjetari su dodatno omalovaženi (npr. izletnina, dodatak za rad prema prilagođenim programima, nastava u kući…) Stariji su učitelji i nastavnici dovedeni čak i u nepovoljniji položaj (npr. 10% više rada za 4% povećanja plaće) od dosadašnjeg.

Nakon što se propustilo povećanje plaća ostvariti ugovaranjem novih dodataka, plaće u prosvjeti rast će istovjetno porastu plaća u svim ostalim javnim službama.

Dakako, sa svakim porastom plaća, rast će i uspostavljene razlike. Da su prosvjetari toga itekako svjesni, potvrđuju i rezultati provedenog izjašnjavanja sindikalnog članstva. I dok se u većinskim sindikatima, zahvaljujući sugestivnim uputama i zastrašivanjima, još i osigurala kakva-takva podrška potpisivanju ugovora, članovi manjinskog sindikata plebiscitarno su se izjasnili protiv potpisivanja. Zaposlenike koji nisu učlanjeni u sindikat ni ovaj put nitko nije ništa ni pitao.

Kad se zna da granskim kolektivnim ugovorima nije popravljen nezavidan položaj zaposlenih u školama, što je onda potaknulo većinske sindikate na potpisivanje tih i takvih ugovora? Ustupci, brojni i neshvatljivi ustupci, prosvjetne administracije učinjeni većinskim sindikatima.

Ignoriranje svih prijedloga manjinskog sindikata, pregovori ispod stola s predstavnicima većinskih sindikata, ugovaranje rješenja koja omogućavaju ozbiljne zloporabe pri zapošljavanju tehnoloških viškova, uskraćivanje manjinskom sindikatu prava na tumačenje kolektivnog ugovora - tek su neki od primjera koji ukazuju na grubu zloporabu instituta kolektivnog pregovaranja. Izvršno i zapovjedno za sve navedeno odgovorna je ministrica Blaženka Divjak.

Izdvajamo