BIKINI STATISTIKA

Šest godina, 25.000 tisuća osnovnoškolaca manje

Srđan Vrančić / CROPIX

U šest godina, od popisa stanovništva 2011. godine pa do početka prošle, 2017./2018., školske godine, broj učenika u hrvatskim osnovnim školama smanjio se za gotovo 25.000 - s 340.116 na 315.942. Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, u istom su se razdoblju - u pravilu zbog manjka učenika - zatvorile 43 škole.

Osnovnoškolska populacija smanjila se na razini države za 7,1 posto, ali u pojedinim sredinama pad je i peterostruko veći od državnog prosjeka. U Obrovcu, Gračacu i Kninu, primjerice, pad je veći od 35 posto, u Županji 31 posto - s 1116 učenika na početku školske godine 2011./2012. županjske su osnovne škole pale na 766 učenika.

Od 555 gradova i općina u Hrvatskoj, u njih 418 u promatranom se razdoblju smanjio broj učenika osnovnih škola. Statistika pokazuje da je najteža situacija u manjim općinama, prije svega u Slavoniji: neslavni je rekorder općina Magadenovac, u kojoj se osnovnoškolska populacija praktički prepolovila - s 295 na 158 osnovnoškolaca u šest godina. Međutim, i tri od četiri najveća grada bilježe smanjenje osnovnoškolaca: Osijek za 11,4 posto, Split za 7 posto te Rijeka za 4 posto. Iznimka je Grad Zagreb, gdje je broj učenika osnovnih škola narastao za 6,1 posto.

Razlozi ovakva pada broja učenika osnovnih škola leže u sve manjem broju rođene djece te u iseljavanju mlađeg stanovništva. U godinama kad su se rađala djeca koja su 2011. godine pohađala neki od razreda osnovne škole prosječno se rađalo 44.000 djece godišnje, a u godinama kad su se rađali oni koji su osmoljetku pohađali 2017. njih oko 42.200. Pad broja rođene djece tako može objasniti polovicu pada broja učenika. Druga je polovica, evidentno je, iselila.

Broj učenika narastao je u 119 općina i gradova, mahom u sjevernoj i jadranskoj Hrvatskoj. Najveći je porast od čak 126 posto zabilježen u općini Okrug na otoku Čiovu.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo