Šesnaestogodišnja djevojka u školi se zaljubila u cool 17-godišnjaka. Postali su bliski. Pola godine nakon što su postali par žele otići korak dalje te zajedno spavati. Što trebaju učiniti kako bi se najbolje zaštitili?
Za njih oboje to bi bio prvi seks, iako je mladića, tijekom prošlih praznika, pijana poznanica oralno zadovoljila - ovo je jedna od 13 opisanih situacija koje su dio testa u sklopu seksualnog odgoja koji se u sklopu biologije redovito provodi u švicarskim školama. Fotografije švicarskog testa na njemačkom jeziku nedavno su se pojavile na internetu, a prava bura krenula je tek kada se pojavio djelomičan prijevod testa na hrvatski jezik.
Pitanja za 13-godišnjake u tamošnjoj gimnaziji vrlo su konkretna i izravna, no dok su u Švicarskoj uobičajen dio nastave, za naše su okruženje prilično skandalozna.
Dok je u Švicarskoj prisutan napredan pristup seksualnom odgoju kojim se adolescente u potpunosti, bez tabua i lažnog moraliziranja, priprema za životne izazove, u Hrvatskoj seksualni odgoj postoji tek u tragovima.
Nedovoljno edukacije
“Spolno/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje” tek je jedan od četiri modula u sklopu zdravstvenog odgoja koji se u školskoj godini 2012/2013. počeo eksperimentalno provoditi u osnovnim i srednjim školama. No, zdravstveni odgoj nema status posebnog predmeta, nego su njegovi sadržaji i teme integrirani u postojeće predmete, poput prirode i društva, biologije, TZK-a i psihologije. Poznati hrvatski seksolog i jedan od autora kurikuluma zdravstvenog odgoja Aleksandar Štulhofer smatra da takav pristup nije dovoljan.
Seksolog Aleksandar Stulhofer
- Kada bi se dijelovi programa zdravstvenog odgoja koji obrađuju ljudsku seksualnost provodili, što u pravilu nije slučaj, ta bi nastava obuhvaćala samo između tri i četiri školska sata godišnje. Prema onome što znamo o uspješnim programima seksualne edukacije, to je nedovoljno - zaključuje te dodaje da nije nužno da se seksualni odgoj uvede kao zaseban predmet.
- Mislim da se ti sadržaji mogu dobro uklopiti u program zdravstvenog odgoja, dakle u širu cjelinu sadržaja koji su posvećeni zdravom i uspješnom životu. Ono što ostaje problem jest satnica, odnosno nedostatak vremena koji je potreban za takav predmet koji za cilj ima usvajanje vještina zdravog življenja, a ne samo informiranja - smatra Štulhofer.
Nema jasne slike
Međupredmetnim provođenjem trebalo bi se obuhvatiti 70 posto sadržaja, a dodatnih 30 posto kurikuluma zdravstvenog odgoja integrirano je u sat razrednika koji obuhvaća do 12 sati godišnje, a provodi se prema priručnicima koje su objavili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Agencija za odgoj i obrazovanje. Ostali moduli zdravstvenog odgoja koji pokrivaju različite aspekte zdravlja su: “Živjeti zdravo”, “Prevencija nasilničkog ponašanja” i “Prevencija ovisnosti”.
No, budući da zdravstveni odgoj nije zaseban predmet, teško je sa sigurnošću znati kako se provodi u školama te provodi li se uopće. U Hrvatskoj ne postoji nadzor provedbe zdravstvenog odgoja. Dobro upućeni izvor objašnjava nam da je u određenim gradovima zdravstveni odgoj odlično zaživio, no negdje nije nikako. Provođenje zdravstvenog odgoja stvar je svake škole, a naš izvor kaže da dok god zdravstveni odgoj nije obavezan sadržaj, uvijek će postojati pojedinci koji kažu da nisu to spremni predavati. Štulhofer se slaže da bi bilo dobro da postoji sustav nadzora, no ističe i problem.
- To bi imalo smisla samo ako smo prije toga nastavnike selektirali te im osigurali edukaciju potrebu za izvođenje nastave o ljudskoj seksualnosti - ističe naš sugovornik.
Kako se zdravstveni odgoj provodi u našim školama provjerili smo s dvije zagrebačke ravnateljice. Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb i predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja, kaže da se u njezinoj srednjoj školi zdravstveni odgoj provodi kroz postojeće predmete biologije i sat razrednika, no teme vezane uz spolnost učenicima, detaljnije nego što je to na satu biologije, predaje liječnica školske medicine.
- Mislim da nemaju sve škole praksu predavanja školskih liječnika, što dodatno obogaćuje nastavu zdravstvenog odgoja. Znanje ne evaluiramo, osim kroz postojeći predmet biologije. A trebali bismo jer jedno je teorijsko znanje, a drugo praktična primjena. Učenici dobiju ocjenu na biologiji, no naučeno se ne primjenjuje u životu, a to mnogo ovisi i o kulturi ponašanja - zaključila je Hitrec.
Treba li evaluacija ili ne?
Što kažu roditelji?
Nikol Kovaček
- Majka sam 13-godišnjaka i upravo prolazimo razdoblje prvih pitanja o seksualnosti. Moram priznati da ja nisam inicijator, ali imam sreću da je moj sin otvoreno dijete i često razgovaramo o svim temama. Podržavam seksualni odgoj u školama jer smatram da na taj način djeca mogu dobiti objektivne informacije prije svega o prevenciji i zaštiti, no možda ipak ne tako eksplicitno kao u Švicarskoj. Također, potičući otvaranje tzv. provokativnih pitanja djeca uče o životu i o sebi, znaju koja su im prava i obaveze te koje su posljedice tih odluka.
Iva Stiplošek
- Podržavam i ovakva pitanja i pitanje seksualnog odgoja u školi. Kao mami djevojčice (15) švicarski testovi mi se čine malo prenapadni, ali to i jest problem. Koliko god mi željeli biti otvoreni sa svojom djecom, oni će biti otvoreniji sa svojim vršnjacima i o takvim će se stvarima među njima bolje razviti pozitivna diskusija, koja će ih uz pravilno vodstvo naučiti i odgovornijem ponašanju. Imam i sina (19) i bila bih presretna da je o tome mogao razgovarati u školi jer iz njega ništa ne mogu izvući niti ga navesti na razgovor o toj temi. Mi svojima govorimo da nas mogu sve pitati i pružamo podršku, ali apsolutno nismo toliko naivni da mislimo da možemo djeci biti BFF. I ne trebamo. Mi smo mama i tata.
Što kažu roditelji?
Nikol Kovaček
- Majka sam 13-godišnjaka i upravo prolazimo razdoblje prvih pitanja o seksualnosti. Moram priznati da ja nisam inicijator, ali imam sreću da je moj sin otvoreno dijete i često razgovaramo o svim temama. Podržavam seksualni odgoj u školama jer smatram da na taj način djeca mogu dobiti objektivne informacije prije svega o prevenciji i zaštiti, no možda ipak ne tako eksplicitno kao u Švicarskoj. Također, potičući otvaranje tzv. provokativnih pitanja djeca uče o životu i o sebi, znaju koja su im prava i obaveze te koje su posljedice tih odluka.
Iva Stiplošek
- Podržavam i ovakva pitanja i pitanje seksualnog odgoja u školi. Kao mami djevojčice (15) švicarski testovi mi se čine malo prenapadni, ali to i jest problem. Koliko god mi željeli biti otvoreni sa svojom djecom, oni će biti otvoreniji sa svojim vršnjacima i o takvim će se stvarima među njima bolje razviti pozitivna diskusija, koja će ih uz pravilno vodstvo naučiti i odgovornijem ponašanju. Imam i sina (19) i bila bih presretna da je o tome mogao razgovarati u školi jer iz njega ništa ne mogu izvući niti ga navesti na razgovor o toj temi. Mi svojima govorimo da nas mogu sve pitati i pružamo podršku, ali apsolutno nismo toliko naivni da mislimo da možemo djeci biti BFF. I ne trebamo. Mi smo mama i tata.
Ravnateljica Osnovne škole Horvati Biserka Roško Matić kaže da zdravstveni odgoj nije novost u hrvatskom obrazovanju.
- I prije smo kroz nastavu djecu učili istim stvarima, samo se to tada nije tako zvalo. Sada je znanje, naravno, osuvremenjeno, a provodi se uklopljeno u druge predmete te kroz sat razrednika i predavanja školskog liječnika, pedagoga i psihologa - objašnjava Roško Matić, koja smatra da se zdravstveni odgoj ne bi trebao evaluirati.
- Osim provjere znanja na samim predmetima u koje je uklopljen smatram da nema smisla posebno evaluirati znanje zdravstvenog odgoja jer je to odgojni dio - rekla je ravnateljica Roško Matić, koja kaže da je stekla dojam da i roditelji kod kuće razgovaraju s djecom, no nedovoljno obuhvatno.
Štulhofer, pak, kaže da bi evaluacija, da postoji, ustanovila kako se program u većini škola ne provodi, a psihologinja Kristina Bačkonja smatra da je evaluacija zdravstvenog odgoja potrebna kako bi djeca znala da imaju prave informacije.
No, uz zdravstveni odgoj u školi važno je i da roditelji imaju otvoren i iskren odnos s djecom kako bi ih uputili na prave i točne informacije. Kako i kada početi razgovarati s djecom o seksualnosti upitali smo psihologinju Bačkonju.
- Roditelji ne bi trebali čekati do adolescencije i izbjegavati tu temu. Djeca počinju otvarati te teme još u predškolsko doba, primjerice s pitanjem kako nastaju djeca. Tada se ne smije djeci govoriti da ih donose rode, nego im treba objasniti kako se to događa i ne izbjegavati tu temu niti djeci davati pogrešne i lažne informacije, primjerice da se mama i tata poljube i tako nastane beba, jer tada dijete stvara pogrešne predodžbe i znanja - objašnjava Bačkonja te dodaje da su sva djeca različita, stoga ne postoji neko određeno doba kada krenu s tim pitanjima.
Ionako je sve na internetu
- Kada god razgovarali s djecom, treba im reći istinu na primjeren način - savjetuje psihologinja. Kaže da su joj se mnoga djeca požalila kako im nedostaje razgovor s roditeljem istog spola o temi seksualnosti pa se okreću drugim sredstvima informiranja.
- Danas djeca imaju dostupan internet, no ne znaju gdje tražiti točne informacije, a roditelji, pak, često misle da će potaknuti djecu na seks ako pričaju o tome, no istraživanja su dokazala upravo suprotno. Nedostatak informacija djeci samo šteti jer se u spolne odnose upuštaju fizički spremna, ali ne i psihički - ističe Bačkonja te napominje da na to utječe naša kultura, u kojoj se vjeruje da se stvari neće dogoditi ako se o njima ne razgovara.
Primjer školskog testa koje rješavaju 13-godišnjaci Švicarci
1. Bračni par s troje male djece ne želi imati više djece, a žele nekompliciran seks bez stalnog razmišljanja o zaštiti. Koji je tvoj savjet?
2. Dvojica 19-godišnjaka koji su se upravo upoznali na partyju žele se upustiti u “one night stand” (seks na jednu noć bez obaveza). Na što trebaju obratiti pažnju?
3. Novovjenčani par jako želi dobiti dijete i ne žele se više štititi pilulama. Upravo se spremaju na polugodišnje putovanje po svijetu, a poslije toga planiraju imati djecu. Koju zaštitu im preporučuješ?
4. Dvojica zaljubljenih mladih homoseksualaca žele imati seksualni odnos. Jedan od njih je tek nedavno “izašao iz ormara” i do sada nije imao seksualne kontakte. Drugi, stariji, već je dulje na homoseksualnoj sceni, a ponekad ima i odnos bez zaštite te mijenja partnere. Na što obojica trebaju paziti?
5. Šesnaestogodišnja djevojka u školi se zaljubila u cool 17-godišnjaka. Postali su bliski. Pola godine nakon što su postali par žele otići korak dalje te zajedno spavati. Što trebaju učiniti kako bi se najbolje zaštitili? Za njih oboje to bi bio prvi seks, iako je mladića, tijekom prošlih praznika, pijana poznanica oralno zadovoljila.
6. Dvoje tinejdžera odlučili su prvi put imati odnos i koristili su kondom. No, bio je premalen i prilikom seksa je popucao. Oboje su šokirani i pitaju te za savjet što da učine. Nezgoda se dogodila tek prije nekoliko minuta...
7. Mamina dobra prijateljica ispričala ti je da je prilikom godišnjeg odmora u Sjevernoj Americi imala “one night stand” sa zgodnim zaposlenikom hotela. Nažalost, nisu imali kondom. Žena se zaštitila spiralom i zato se ne treba bojati trudnoće. Što ih treba brinuti?
8. Dvije mlade žene koje imaju dečke već su dulje zainteresirane za seks sa ženom. Dogodilo se to nakon romantičnog izlaska u kino. Pritom su upotrijebile seksualnu igračku, takozvani dildo (proizvod sličan penisu s vibrirajućim funkcijama). Jedna od te dvije žene već neko vrijeme osjeća mrsku bol i vrućinu na području vulve. Koji je tvoj prijedlog?
9. Prvi put ideš na dva tjedna bez roditelja na praznike - samo s nekoliko prijatelja i prijateljica - na jedan otok! Naravno da može doći do seksualnih avantura. Razgovaraš sa svojim roditeljima o tome koja je zaštita prikladna.