Više od 8600 srednjoškolaca u Hrvatskoj u zadnjem tjednu studenoga pisat će prve probne nacionalne ispite.
Ispitivat će se trajna znanja i vještine iz hrvatskog jezika na uzorku učenika trećih razreda u 215 gimnazija i strukovnih škola.
Riječ je o standardiziranim ispitima čiji će rezultati u konačnici služiti kao pokazatelj kvalitete obrazovnog sustava. Probni ispiti iz hrvatskog provodit će se od 26. do 30. studenoga.
Nositelj projekta je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), a odnosi se na uvođenje nacionalnog testiranja učenika, kakav imaju gotovo sve članice EU (osim Hrvatske, nacionalne ispite nemaju Grčka, BiH te dio Belgije, njemačko govorno područje). Čitav projekt provodit će se do 2022., do kada bi se trebalo provesti ukupno sedam ispita: iz hrvatskog jezika u petim i osmim razredima osnovnih škola te trećim srednjih škola, iz matematike u petom i osmom te iz prirodoslovlja u petom osnovne i prvom srednje.
Nema ocjena
- Bit nacionalnih ispita je na uzorku učenika utvrditi razinu postignuća. Iz nacionalnih ispita učenici neće dobivati ocjene jer se ne vrednuju učenici nego sustav obrazovanja. Od učenika se traži da budu odgovorni i ispite napišu najbolje što znaju. Za ispite nije potrebna nikakva priprema - objašnjava Sanja Fulgosi iz NCVVO-a.
Sadržaj probnog ispita iz hrvatskog jezika obuhvatit će čitanje s razumijevanjem, pisanje i uporabu jezika u kontekstu, a prilikom pripreme ispita u obzir je uzet sadržaj dijela nastavnog programa do kraja drugog razreda srednje škole, uz naglasak na trajna znanja. Ispit iz hrvatskog trajat će između 140 i 180 minuta, ovisno o inačici ispitne knjižice, uz dodatnih 20 minuta, koliko je predviđeno za dodatno anketno ispitivanje učenika i nastavnika.
- Upitnikom za učenike ćemo, među ostalim, propitivati njihov način učenja, koliko čitaju izvan škole, koliko često posjećuju knjižnice, njihovo iskustvo i zadovoljstvo nastavom hrvatskog jezika, ali i školom. Nastavnike će anketno ispitivanje propitivati o nastavnoj praksi i njihovim stavovima vezanim uz nastavu. Rezultate nacionalnih ispita i anketa nastojat ćemo imati do kraja školske godine - kaže Sanja Fulgosi.
Svaka škola dobit će rezultate nacionalnih ispita svojih učenika, no glavni su nam cilj skupni rezultati na nacionalnoj razini. Glavna analiza stanja sustava bit će objavljena nakon što učenici napišu svih sedam ispita. Taj će izvještaj biti javan, no nipošto neće služiti rangiranju škola. Tendencija nacionalnih ispita jest saznati koji su temeljni problemi sustava - izjavljuju u Centru.
Iskustva PISA-e
S obzirom na to da su u dijelu škola ove godine uvedeni novi kurikulumi, ispiti su kombinacija starih nastavnih programa, novih kurikuluma i iskustva međunarodnih istraživanja, poput PISA, TIMSS i PIRLS. Pravila polaganja ispita vrlo su slična onima na državnoj maturi. Probni ispiti iz hrvatskog polagat će se klasičnim pisanjem (bez računala), prema pravilima Centra s kojima će se učenici upoznati preko nastavnika, odnosno školskih koordinatora.
Glavno ispitivanje planirano je za studeni 2020. Ispiti se, kao i u drugim europskim zemljama, provode u ciklusima. Kako ističu u Centru, zbog izostanka provedbe nacionalnih ispita (polagali su se u školskoj godini 2005./06. prvi puta iz tri predmeta, ali kao uvod u državnu maturu), u Hrvatskoj nema objektivnog i pouzdanog uvida u postignuća učenika temeljnih na znanjima i kompetencijama.
- Neki od pokazatelja učinkovitosti sustava obrazovanja su jesu li postignuća pojedinih grupa učenika bolja ili lošija u odnosu na populaciju, postoji li značajna razlika između dječaka i djevojčica ili, primjerice, razlika u urbanim i ruralnim sredinama ili među regijama - objašnjavaju u NCVVO-u.