ISTRAŽIVANJE EDUCENTRA

'UČENJE NAPAMET, PREVIŠE PREDMETA, VJERONAUK, INFORMATIKA...' Istraživanje pokazalo koje su najveće mane i prednosti našeg školstva

Neja Markičević / CROPIX

Iako više od polovice ispitanika smatra da bi vjeronauk trebao ostati izborni predmet, iz osnovne škole izbacilo bi ga njih 32 posto, a iz srednje 39 posto. Da bi informatika trebala biti obavezna u osnovnoj školi smatra 80 posto ispitanika, a u srednjoj 77, pokazuje istraživanje EduCentra, provedeno na uzorku od 400 ispitanika.


Preko 60 posto ispitanika u osnovnu bi školu uvelo bonton i digitalnu pismenost kao obavezne predmete, a kao izborni predmet domaćinstvo, i to i u osnovnoj i u srednjoj školi. Predlažu da se u školu uvede i financijska pismenost, etika, prva pomoć i pojam o sebi/mentalno zdravlje.


Najveća mana školstva za većinu ispitanika je učenje napamet, nepoticanje razmišljanja i logičkog zaključivanja. Polovica ispitanika smatra da su neki predmeti potpuno krivi, dok drugi krucijalni nedostaju te da sustavu nedostaje praktične nastave. Previše gradiva zamjera 37 posto ispitanika, dok ih 28 posto smatra da je u školi previše predmeta. Ipak, samo 14 posto ispitanika procjenjuje da je školska satnica prevelika.


Ispitanici su podijeljeni u korištenju mobitela na nastavi. Trećina ih smatra da djeca ne bi trebala predavati mobitele nastavniku uoči nastave, već da je uloga nastavnika da angažira djecu kako ne bi imala potrebu koristiti mobitele pod satom. Oko 30 posto ispitanika smatra da djeci ne treba oduzimati mobitele, već da bi ona sam trebala znati kako nastava nije mjesto za njihovo korištenje. Samo osam posto ispitanika smatra da tehnologija negativno utječe na učenje jer smanjuje pažnju i koncentraciju, dok većina ispitanika (84 posto) smatra kako korištenje tehnologija u razumnoj mjeri može pomoći učenju.


Više od polovice ispitanika (57 posto) smatra kako je danas djeci teže u školi nego što je bilo prijašnjim generacijama. Četvrtina smatra da je lakše zbog dostupnosti informacija. Dvije trećine smatra da je nastavnicima danas teže nego nekad. Samo dva posto ispitanika zaključuje da je obrazovni sustav u Hrvatskoj dobar ovakav kakav je, dok 61 posto smatra da je loš i da su mu potrebne ozbiljne promjene.

Izdvajamo