Da sjediti za knjigom i štrebati nije jedini, a svakako ni najzabavniji način učenja, pokazali su nam polaznici škole Učimo učiti.
Prokleta dosada
Dvanaestero učenika viših razreda osnovne škole, pod mentorskom palicom magistrice pedagogije Maje Jerčić, odlučilo je napisati knjigu “A je li netko pitao učenike?” koja donosi njihovu definiciju učenja te savjete za uspješnije učenje.
Jedan od glavnih razloga zbog kojih djeca ne vole ići u školu jest dosada.
Metode i načini rada profesora ne zadovoljavaju potrebe mladih učenika koji u želji za znanjem žele kreativniji i dinamičniji pristup, naglašavaju naši mladi sugovornici.
Mali dječji mozak
- Metode bi trebale biti veselije, kreativnije, kroz gradivo bismo trebali sporije prolaziti i smanjiti broj sati jer naš, dječji mozak ne može zadržati toliku koncentraciju - povjerio nam se Dino, jedan od autora knjige, inače u krugovima udruge znan i kao Keksonoša.
1. Facebook metoda
Važne podatke vezano uz gradivo objavljujemo i sažimamo u obliku posta na Facebooku.
Primjer: Lekcija o mlađem kamenom dobu
Post: Danas je taj dan, obišli smo cijeli svijet. Odsada živimo sjedilački život. Čudo da nas noge ne bole. No dobro, vidimo se poslije, idem orati
2. Whats up metoda
Upotreba podataka i činjenica iz gradiva pretvorena u dijalog uz pomoć imaginarnih likova
koje sami smislimo kako bismo mogli sudjelovali u razgovoru
Primjer: Stavimo sebe u poziciju mađarskog vladara i vodimo raspravu s hrvatskim vladarom o trenutnoj situaciji iIi borbi za prijestolje
3. Horor metoda - za sve ljubitelje ovog filmskog žanra
Pretvorba lekcije u priču uz pomoć elemenata i likova iz horor filmova. Likovi postaju zombiji, čudovišta, duhovi ili kosturi te se uz pomoć efekata krvi i mučenja opisuju događaji
Učimo učiti
Od smišljanja novih metoda učenja, rečenica, ilustracija, grafičkog dizajna, čak i sudjelovanja u prodajnom menadžmentu, ovi učenici iskazali su se kao aktivni članovi društva koji u težnji za boljim sustavom obrazovanja šalju poruke učenicima i učiteljima, kao i roditeljima.
- Pisanje knjige je oduvijek bila “glavna ideja”, nešto s čime bi se pionirski krenulo utabavati puteve ovakvog načina rada, afirmirati dječju kompetenciju i mijenjati sliku o njima kao populaciji koja može biti zrela, odgovorna i profesionalna te izuzetno ingeniozna - izjavila je pedagoginja Maja Jerčić, mentor projekta u centru Budi svoj.
Tromjesečni program “Učimo učiti” podiže razinu samopouzdanja mladih i potiče ih da zavole sebe i školu, da im se probudi strast za učenjem radi njih samih, a ne radi ocjena ili nekih drugih okolnih faktora. Namijenjen je djeci od najmlađih uzrasta do adolescenata.
- Najbolje je, mislim, to što smo knjigu pisali mi učenici koji proživljavamo takve probleme. Primjerice, meni je najdraži dio to što mi možemo primijeniti takve metode u školi jer znamo koji su pravi problemi učenika - kaže Tea, također jedna od autorica.
Individualnim metodama i pristupom svakom polazniku dana je mogućnost isticanja i rada.
- Maja je radeći s njima otkrivala tko je u čemu dobar. Primjerice, mladi koji lijepo crtaju radili su ilustracije te grafički dizajn - rekla nam je Jelena Vrsaljko, osnivačica udruge Budi svoj.
Knjiga prožeta humorom
Sama knjiga je veoma duhovita, ima elemenata humora, sadrži i različite metode učenja poput horor metode, metode priče, metode procesa, a neke su autori i sami smislili, poput Whats up metode. Sadrži i razlike između samostalnog učenja i nesamostalnog, temeljne definicije koncentracije i motivacije. Sve se svodi na to da učenicima daje jasne upute kako učiti a da ga pritom učini i zabavnim i ispunjujućim.
- Nastavnici su školske sprave za mučenje. Samo ih probaj razljutiti i čeka te dugih 1 - 4 godine mučenja - konstatiraju učenici u knjizi, čija će se promocija održati danas u Hrvatskom novinarskom društvu, a svjedočit će svi autori redom: Dino Badić, Lorena Bočkor, Luka Boršić, Tea Čepelak, Emma Drobnjak, Lucija Jarić, Roza Miličić, Katrin Milović, Nera Penzar, Tina Pršir, Marija Šinković, Marta Štokić.
Osnovnoškolci su ovom knjigom, složni su njihovi mentori, dobili odgovornost koju su i opravdali. A zadatak im je bio izuzetno važan.
- Nedostatak samopouzdanja i nedovoljno pozitivna slika vlastitih sposobnosti epidemije su koje vladaju među hrvatskim učenicima. Zato je ova knjiga bitna za učenje jer su ovim projektom svi razvili pozitivnu samopercepciju - kaže Jelena Vrsaljko iz centra.