MIJENJA SE PRAVILNIK

UVODE SE NOVA PRAVILA UPISA U HRVATSKE SREDNJE ŠKOLE Stiže nekoliko važnih promjena, a zbog jedne se dio stručnjaka osobito pobunio...

Ronald Goršić / CROPIX

Prema planu Ministarstva obrazovanja, u sljedećoj školskoj godini u prvim razredima javnih srednjih škola bit će mjesta za 46.231 učenika u 2076 razreda. Najviše mjesta tradicionalno je rezervirano u strukovnim četverogodišnjim školama (40 posto), potom gimnazijama (25 posto) i trogodišnjim strukovnim programima (16 posto).

Ukupno je za javne, privatne i vjerske škole predviđeno 48.731 mjesto, odnosno 1931 upisno mjesto manje nego lani. U prvim razredima javnih srednjih škola riječ je o 1897 mjesta manje. U gimnazijama bi, u odnosu na lanjski broj predviđenih upisnih mjesta, ove godine bilo 369 mjesta manje, a u strukovnima 722. Razlog je pad broja učenika koji završavaju osnovnu školu.

- Budući da ove školske godine manji broj učenika završava 8. razrede u odnosu na prethodnu godinu, škole i osnivači planirali su strukturu sukladno toj činjenici te regionalnim potrebama - kažu u Ministarstvu.

Početak prijava

U petoj godini provođenja elektronskih upisa planiran je tjedan dana raniji početak prijava u sustav. Početak prijava je 25. svibnja, a objava konačnih ljestvica poretka 13. srpnja. Nakon službene objave slobodnih mjesta za jesenski upisni rok 11. kolovoza, 21. kolovoza početak je prijava za drugi rok. Učenicima koji se tijekom oba roka ne uspiju upisati u srednju školu ostaje mogućnost upisa u naknadnom roku. Prijave za njega podnose od 4. do 8. rujna, stoji u nacrtu Odluke o upisu učenika u prvi razred koju je Ministarstvo obrazovanja ovoga tjedna pustilo u javnu raspravu.

Ministarstvo je uvelo novinu u prijedlogu pravilnika prema kojemu se učenici upisuju u prve razrede srednjih škola. U novome nacrtu izmjena Pravilnika o elementima i kriterijima upisa, o kojemu je upravo završila javna rasprava, učenici su pri upisu u određene programe strukovnih škola dužni dostaviti potvrdu obiteljskog liječnika, a otvara im se nova mogućnost da liječničku svjedodžbu medicine rada dostave školi nakon upisa, najkasnije do kraja prvog polugodišta. Dosadašnja je praksa bila da učenici dostavljaju svjedodžbe medicine rada pri upisnoj proceduri, a ne nakon nje.

Kao razlog promjene u Ministarstvu navode pokušaj olakšavanja učenicima, odnosno smanjenje administrativne barijere, no sudeći prema reakcijama, liječnička je branša protiv ovakvog prijedloga. U Hrvatskom liječničkom zboru i Hrvatskoj liječničkoj komori novu mogućnost o dostavi svjedodžbe nakon upisa u školu smatraju neopravdanom i potencijalno opasnom za zdravlje i sigurnost djece. U javnoj raspravi postavljaju pitanje - što ako upisani učenik ne uspije dobiti liječničku svjedodžbu jer se na pregledu ustanovilo da ima zdravstvenih problema i zato se ne može nastaviti školovati u odabranom programu.

U Hrvatskom društvu za školsku i sveučilišnu medicinu prijedlog smatraju neprihvatljivim jer liječničku svjedodžbu medicine rada treba donijeti na upis u školu upravo zbog pravodobne procjene zdravstvene sposobnosti učenika za određeno zanimanje, pa u slučaju zdravstvene nesposobnosti učenik neće moći nastaviti školovanje. Ujedno podsjećaju da je pri upisu u srednju školu predviđena liječnička svjedodžba medicine rada za programe za koje je potrebna dijagnostička obrada kojom liječnici obiteljske medicine ne raspolažu.

Liječnički pregled

I u Hrvatskoj liječničkoj komori predlažu brisanje mogućnosti naknadne dostave svjedodžbe medicine rada.

- Podržavamo postojeću praksu da se na prijavi za upis u programe za koje je potrebna svjedodžba medicine rada može prethodno dostaviti potvrda nadležnog školskog liječnika, no za sam upis nužna je svjedodžba medicine rada. Potvrda nadležnog školskog liječnika ne može zamijeniti svjedodžbu medicine rada kroz prvo polugodište - upozoravaju u HLK, a slično smatraju i u Hrvatskom društvu za medicinu rada.

A budući da svjedodžba medicine rada, odnosno pregled specijalista roditelje stoji između 200 i 400 kuna, ravnateljica Mješovite industrijsko-obrtničke škole Karlovac Snježana Erdeljac smatra da bi država trebala sufinancirati liječničke svjedodžbe, pogotovo u trogodišnjim zanimanjima, ili ih izbaciti kao kriterij u nekim zanimanjima. I njezino je mišljenje da bi naknadna dostava svjedodžbe školu mogla dovesti u nezgodan položaj: učenik je upisan u program, a poslije ne može dobiti liječničku svjedodžbu zbog toga što, primjerice, ima alergiju.

Izdvajamo