STRUČNI STUDIJI

ZAPELO NA TUMAČENJU Zbog kočenja zakona nejasna sudbina 150 tisuća diploma

Srđan Vrančić / CROPIX

 

Hrvatska udruga poslodavaca, Vijeće veleučilišta i visokih škola zajedno s četiri sindikalne središnjice pozivaju Vladu da ubrza otegnuti proces donošenja izmjena Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), čiju je javnu raspravu Ministarstvo obrazovanja finiširalo još u travnju.

Zakon o HKO-u (smatra se jedinim sustavnim instrumentom za povezivanje obrazovanja i tržišta rada) Hrvatska je dobila 2013., nakon čega je Sveučilište u Zagrebu osporilo ustavnost zakona zbog narušavanja autonomije sveučilišta. U Ministarstvu znanosti tvrde da su zakonske izmjene uskladili s odlukom Ustavnoga suda iz travnja 2016. Još ljetos su najavili donošenje zakona u rujnu, no zakonske su izmjene zapele u proceduri Vlade i GSV-a.

- Ministarstvo je na temelju javne rasprave napravilo prijedlog koji razlikuje studije po vrsti, ali ih ne diskriminira po razini. Prijedlog prati Europski kvalifikacijski okvir i priznatu praksu diljem EU, a upućen je u proceduru Vlade i GSV-a - rekli su jučer u Ministarstvu.

Spor zbog kojega zakon još nije donesen jest u različitim tumačenjima razina sveučilišnih i stručnih studija. S jedne strane, predstavnici poslodavaca, veleučilišta, sindikata i Ministarstva obrazovanja tvrde da bi alternativni model za koji se zalaže Sveučilište u Zagrebu doveo do diskriminacije studenata stručnih studija od kojih većina studira na javnim veleučilištima i sveučilištima. Sveučilište u Zagrebu, prema riječima prorektora Tonćija Lazibata, smatra da bi izmjene koje predlaže Ministarstvo dovele do diskriminacije studenata sveučilišnih studija, a studente stručnih studija dovelo nepravedno u povoljniji status.

Segregacija

Predsjednik HUP-a Davor Majetić ističe da poslodavci i sindikati podržavaju aktualni prijedlog Ministarstva koji podrazumijeva ostavljanje i stručnih i sveučilišnih diplomskih studija na istoj razini, uz navođenje vrste studija, no bez uvođenja bilo kakve segregacije podrazinama.

- Studenti stručnih studija po završetku svojih studijskih programa posjeduju jednakovrijednu razinu obrazovanja i kompetencija, stječu jednak broj ECTS bodova kao i svi ostali studenti. Nepravedno ih je degradirati i drugačije vrednovati. Navedeno ne postoji ni u drugim zemljama i takvo rješenje bi ugrozilo položaj 55 tisuća studenata stručnih studija koji sada studiraju i još oko 150.000 onih koji imaju takve kvalifikacije - upozorava Majetić, po kojemu alternativni prijedlog ni po čemu ne bi pridonio unapređenju već neopravdanom stvaranju podjela. Zaključuje da bi se nedonošnjem zakona moglo ugroziti i povlačenje novca za razvoj obrazovnog sustava iz strukturnih fondova EU.

Manje upisanih

Predsjednik Vijeća veleučilišta Vlatko Cvrtila upozorava da se nedonošenjem zakonskog rješenja čini velika šteta visokim učilištima koja izvode stručne studije na diplomskoj razini jer se posljedično smanjuje upis zbog nerješavanja ovog pitanja.

- Studenti nemaju jasne odgovore o statusu njihove diplome nakon završetka i dok se ne implementira rješenje, mogu biti diskriminirani na tržištu rada - upozorava Cvrtila.

Kako iz Vijeća pišu Vladi - alternativni prijedlog za koji se zalaže Sveučilište promijenio bi sustav visokog obrazovanja na način suprotan temeljnom Zakonu koji diplomske stručne studije svrstava na istu razinu kao i sveučilišne diplomske i integrirane studije.

- Takvim bi rješenjem došlo do urušavanja 78 diplomskih studija na kojima danas studira 7300 studenata. A sustav stručnih studija bi postao neatraktivan za studente, čime bi se urušio koncept policentričnog razvoja Hrvatske - upozoravaju Vladu.

Ružica Beljo Lučić, predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala koje je podržalo izmjenu Zakona Ministarstva, apelira da se konačno postigne dogovor i donese odluka o tome kakva je sudbina studenata stručnih studija.

Odgovor Marka Pavića, ministra rada i mirovinskog sustava koji predsjeda GSV-om, o tomu zašto stoje zakonske izmjene nismo dobili do zaključenja broja.

“Izmjene forsiraju privatne škole”

- Zakonske izmjene stoje jer su ga htjeli donijeti na način na koji ne smiju. Takve izmjene forsiraju predstavnici privatnih visokih škola, a ministrica obrazovanja je, nažalost, na njihovoj strani. Ne znam kako će se opravdati ministar koji ne uvažava mišljenje Ustavnog suda. Naši su argumenti neoborivi - kaže prorektor Sveučilišta u Zagrebu Tonći Lazibat, prema čijem mišljenju cijeli zakon treba izmijeniti jer se ne može odnositi jednako prema javnim sveučilištima i prema privatnim visokim školama.

 

Izdvajamo