Drugi dan provedbe takozvanog mješovitog modela nastave, u kojemu se dio učenika nižih razreda vratio u učionice, a dio ostao kod kuće u nastavi na daljinu, jučer nije donio znatne promjene u odnosu na dan prije. Prema podacima koje smo dobili iz nekoliko škola, od matičnog sindikata te roditelja - u škole je u utorak došao uglavnom isti broj djece kao i prvi dan, u ponedjeljak.
A taj je broj doista minimalan, prema podacima Sindikata hrvatskih učitelja manji od dva posto oba dva dana u tjednu u odnosu na ukupan broj učenika od 1. do 4. razreda, odnosno odaziv je manji od 3000. Zašto je to tako i zašto se tako mali broj djece vratio u škole, danima ne prestaje biti tema u javnom prostoru.
Primjerice, u zagrebačkim osnovnim školama, prema podacima Gradskog ureda za obrazovanje, prijavljen je povratak samo 1401 učenika tog uzrasta, odnosno njih oko 4,3 posto. Dio roditelja iz Zagreba danima na društvenim mrežama problematizira izjave koje su morali potpisivati prije povratka djece u škole, a u kojima, uz ostalo, kao uvjet za povratak jamče da oba roditelja rade izvan kuće i da nemaju kome ostaviti dijete.
Djetetova psiha
Upravo to, ali i nagovori iz samih škola, tvrde roditelji s kojima smo razgovarali, bili su neki od razloga zbog kojih su odustali od masovnijeg povratka djece na nastavu u učionice. O tome je javno govorila i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
- U početku su gotovo svi roditelji najavljivali da će djecu poslati u školu. Ali, nakon što su objavljene mjere Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva obrazovanja, iz škole su krenula nagovaranja, kako putem maila, tako i poziva, da povratak nije dobar za psihu djeteta. Bilo je nagovora učitelja, ravnatelja, pedagoga, a slično su mi potvrdile još najmanje tri, četiri prijateljice za svoju djecu - prepričava Ana iz Zagreba (podaci poznati redakciji), članica udruge Roda.
Dobra odluka
Ana je razgovarala sa svojim djetetom koje je, kaže, presretno zbog povratka.
- Sad vidimo da je to bila dobra odluka. Međutim, nejasna mi je ova preporuka da dijete ‘može, ali i ne mora’ doći na nastavu u školu. Je li kod nas osnovna škola obvezna? Jest. Nema onda mene što Gradski ured za obrazovanje pitati hoću li ili ne vratiti dijete u školu. Ministarstvo je trebalo donijeti jedinstvenu odluku o povratku - smatra ta majka.
Obrazac izjave
Josip Petrović, ravnatelj zagrebačke OŠ Trnsko i predsjednik ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola za Grad Zagreb, kaže da je obrazac izjave za roditelje bio univerzalan za cijeli Zagreb, a u njegovoj školi jedina pitanja koja su imali roditelji bila su ona treba li netko nakon nastave doći po dijete koje je već četvrti razred i ne ostaje u produljenom boravku. U njegovu se školu vratilo 19 djece.
- Nisu mi poznati slučajevi da je netko odgovarao roditelje, to mi se čini smiješno. Ne znam ni kako bih ja to učinio kao ravnatelj. Naprotiv, čak i kad dijete ne bi ispunjavalo uvjete, odnosno ako oba roditelja ne rade izvan kuće, a žele dijete poslati u školu, ne bih radio probleme - kaže ravnatelj Petrović.
Nikakvih uvjeta u tom smislu za roditelje nije bilo, primjerice, i u jednoj zanimljivoj školi - OŠ Valentina Klarina u Preku na otoku Ugljanu. To je jedna od škola u koju se u ponedjeljak vratio jedan od najvećih postotaka djece u hrvatskim školama uopće - oko trećine. Točnije, kaže ravnatelj te škole Kristijan Smud, od 164 đaka od prvog do četvrtog razreda, u klupama je ponovno njih 54.
I svi su iz područnih odjela te škole - Kukljica, Poljana, Sutomišćica, Lukoran, Ugljan - dok se u matičnu školu u Preko te područnu školu Kali nije vratio nitko.
- Djeca su jedva čekala vratiti se. Isti su došli i u ponedjeljak i utorak, nije odustao nitko - kaže ravnatelj Smud. Mi nismo gledali tko od roditelja radi, tko ne, to je diskriminacija, dodaje, ali ipak zaključuje.
- Loše je ovo odrađeno. Bilo je nerazumijevanja, prave upute dobili smo tek u četvrtak. Ako se sve drugo otvara, trebale su i škole, a ne prebacivati odgovornost na roditelje - smatra Smud.
Mnogi maturanti nisu mogli ni otvoriti zadatak
Probni online esej iz hrvatskog jezika, za koji se prijavilo 13.180 učenika završnih razreda srednjih škola, pisao se jučer na CARNET-ovoj platformi Loomen. Riječ je o dosad najopsežnijem online testiranju takve vrste u Hrvatskoj, koji su organizirali Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s CARNET-om i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanja obrazovanja, središnjom ustanovom za državnu maturu.
No, provedba probnog eseja, koji su učenici pisali iz svojih kuća, nije prošla bez teškoća.
Kako su već ujutro javljali maturanti, mnogi od njih imali su tehničkih problema prilikom prijava u sustav, neki nisu mogli otvoriti zadatak pa je dio njih u međuvremenu odustao od pisanja. Kako su tijekom poslijepodneva izvijestili iz Ministarstva, od 13.180 učenika koji su uspjeli pristupiti sustavu, njih oko 11.500 je do 15.00 sati predalo svoj online esej, od čega je oko 200 učenika koristilo prilagodbu tehnologije. U tom trenutku esej je pisalo još 60 učenika.
- Najveći broj maturanata koji nije uspio pristupiti pisanju današnjeg probnog eseja nije u potpunosti popunio prijavu za sudjelovanje (na primjer, nedostajao je odabir A ili B razine eseja), a manji dio njih imao je tehničkih poteškoća (npr. s kućnim internetom) ili je odustao od pisanja - objasnili su iz MZO-a.
Kako doznajemo, na objema razinama (A - viša i B - osnovna) esejski je zadatak bio usporedni esej, i to za A razinu Sofoklova “Antigona” te “Posljednji Stipančići” Vjenceslava Novaka, a za B razinu “Zločin i kazna” F. M. Dostojevskoga te također “Posljednji Stipančići” V. Novaka.
Podsjetimo, probni esej učenici su pisali dobrovoljno, a trebali su se prijaviti od 4. do 7. svibnja. Jučer su iz CARNET-a objavili i kako je pisanju eseja pokušalo pristupiti oko dvije tisuće kandidata koji se nisu prijavili u tome roku. Cilj pisanja probnog eseja bio je, ističu iz MZO-a, testirati mogućnosti online provedbe državne mature i pomoći učenicima da se što kvalitetnije pripreme za stvarni ispit na maturi iz hrvatskoga jezika.
Također, izvijestili su da svi oni koji u utorak iz objektivnih razloga nisu mogli pristupiti pisanju online probnog eseja te isti nisu predali, imaju rezervnu opciju. Rezultati probnog eseja trebali bi biti poznati iza 25. svibnja. (M. Cvrtila)
Razrednici rade i po deset sati dnevno
U najtežoj situaciji ovih su dana učitelji razredne nastave, od kojih mnogi moraju raditi ujutro u učionicama, poslijepodne u nastavi na daljinu te sve to popratiti administrativno. Radimo deset sati na dan minimalno, kaže Đurđica Krtanjek, učiteljica iz Bednje i predsjednica Udruge hrvatskih učitelja razredne nastave Zvono.
- Zahvaljujući učiteljima, nema većih problema u provedbi mješovitog oblika nastave iako je mišljenje većine da je to isforsirana, preuranjena, nedorečena odluka o kojoj najviše govori odaziv djece u škole - kaže Đ. Krtanjek. Stječe se dojam, dodaje ona, da su upravo učitelji protiv povratka djece u škole, da im je bolje doma, a da djeca ionako gledaju TV.
- To nije istina, jer što se tiče učitelja, najlakše bi bilo da se svi sutra vratimo u učionice, ali to je u ovakvim uvjetima nemoguća misija - ističe Krtanjek.