Nakon ljetnog upisnog roka u srednjim školama u Hrvatskoj ostalo je slobodno 6212 mjesta. Njihovo punjenje počinje jesenskim rokom u ponedjeljak, a sudeći prema podacima sa službenih stranica Nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa, nastavlja se trend pada interesa za pojedina obrtnička, industrijska, tehnička i ugostiteljska zanimanja.
Učenicima nedovoljno atraktivni su deficitarni bravari, pekari, staklari, tesari, tokari, zidari, a u potrazi za budućim mesarima su škole u Zagrebu, Osijeku, Petrinji, Vrbovcu, Karlovcu, Đakovu, Vinkovcima... Nepopunjena su i iznimno tražena ugostiteljska zanimanja, pogotovo u Dalmaciji i Istri - konobari, kuhari, slastičari i prodavači.
Osim grada Zagreba, čije škole još mogu primiti 1396 učenika (u kvoti su i privatne škole), najviše upražnjenih mjesta ima Splitsko-dalmatinska županija (628). Četiri slavonske županije zajedno u potrazi su za još ukupno 1216 učenika.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji pojedinim industrijskim, obrtničkim i tehničkim školama nepopunjena kvota odnosi se na čitave razrede, pri čemu nisu popunjena ni deficitarna zanimanja.
Obrtnički smjerovi
Obrtnička tehnička škola Split može primiti još 37 učenika u trogodišnje programe autolimar, automehaničar, stolar, elektroinstalater, autoelektričar, elektromehaničar i instalater grijanja i klimatizacije. U Tehničkoj školi u Imotskom nedostaje 24 učenika, 12 u programu ekološki tehničar i 12 u programu računalni tehničar za strojarstvo, a 20 učenika očekuje Srednja strukovna škola u Trogiru. Tu je riječ o programima potrebnih tržištu rada - instalater grijanja i klimatizacije, automehaničar, kuhar, konobar i hotelijersko-turistički tehničar.
U Klesarskoj školi u Pučišćima na Braču slobodno je 31 mjesto - 21 u trogodišnjem programu klesar i 10 u četverogodišnjem programu klesarski tehničar, koji ima novi strukovni kurikulum.
Prema preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za upisnu politiku u 2017., u Splitu, Makarskoj, Trogiru, Kaštelima i Solinu potrebno je povećati upise i stipendije u programima zidar, tesar, fasader, stolar, vodoinstalater, plinoinstalater, kuhar, konobar, mesar, vozač..., no dio tih programa učenicima očito nije dovoljno zanimljiv. Dodatni je problem što dio škola nema programe koje Zavod za zapošljavanje u njihovim sredinama navodi kao potrebne.
S popunjavanjem se muče slični programi i u slavonskim županijama. U Osječko-baranjskoj županiji deficitarni programi čiji upis županija i sufinancira sa 400 kuna mjesečno su zidar, tesar, stolar, bravar, armirač, tapetar, kuhar, limar, dimnjačar i medicinska sestra. Graditeljsko-geodetska škola u Osijeku može primiti još 50 učenika. Obrtničkoj školi u Osijeku nedostaje 28 učenika, Poljoprivrednoj i veterinarskoj školi Osijek 32, koliko ih fali i Srednjoj strukovnoj školi u Đakovu te Srednjoj školi u Našicama. Odlazak stanovnika na rad izvan Hrvatske odrazio se očito na upisnu politiku pa se u Slavoniji događa nešto što je gotovo nezamislivo u Zagrebu: u potragu za učenicima u jesenskom roku idu i opće i prirodoslovno-matematičke gimnazije.
Zagreb je za novu školsku godinu utvrdio listu od 22 deficitarna zanimanja za potrebe obrtništva, čiji upis stipendira. Na popisu su, među ostalim, armirač, bravar, fasader, krojač, ličilac, mesar, pekar, plinoinstalater, staklar, tesar, tokar, zidar, vodoinstalater. U zagrebačkoj Industrijsko-strojarskoj školi za jesenski rok ostalo je u deficitarnom programu alatničar sedam nepopunjenih mjesta, a Elektrostrojarska obrtnička škola ima 15 slobodnih mjesta za deficitarne elektroinstalatere.
Što se traži
Stolar u Drvodjeljskoj školi Zagreb, koji nije na popisu deficitarnih, može primiti čitav razred učenika s obzirom na to da ima 25 slobodnih mjesta u tom trogodišnjem zanimanju. Deficitarne pekare i mesare traži Prehrambeno-tehnološka škola u Zagrebu, a tržištu potrebne staklare, zidare i instalatere grijanja čeka Obrtnička i industrijska graditeljska škola.
Prema podacima portala MojPosao, među najtraženijim zanimanjima u prvoj polovici 2017., koja su u ovom trenutku i najdeficitarnija, dominiraju ona iz područja turizma i ugostiteljstva. Najviše se traže konobari, prodavači, kuhari, vozači, programeri, prodajni predstavnici i skladištari.
Promašaji u procjeni
Uljaniku nedostaju brodomonteri, elektrozavarivači i brodocjevari, Agrokoru trgovci i vozači... Na hrvatskom tržištu rada zapravo nedostaje zanimanja za cijeli spektar djelatnosti: od IT-a, zdravstva, transporta, turizma, ugostiteljstva, građevinarstva do brodogradnje. Nedostaje i kreativnih i nekreativnih radnika, zanatlija, inženjera, programera, liječnika, konobara, kuhara, tesara, zidara… Dakle, hrvatsko tržište rada ne zadovoljava ni osnovne potrebe hrvatskih poduzetnika, a kamoli inovativne i kreativne. A u ovom trenutku, kada je aktualna turistička sezona, najveći deficit radne snage dolazi upravo iz tog sektora. Barem što se tiče južnijih dijelova Hrvatske.
- U obalnim dijelovima zemlje postoji relativno velika potražnja za kvalifikacijama poput kuhara, slastičara, konobara, hotelijersko-turističkih tehničara itd., dok su u nekim kontinentalnim dijelovima tražena pojedina obrtnička, odnosno građevinska zanimanja. U mnogim dijelovima zemlje traže se nastavnici matematike, prirodoslovnih predmeta i stranih jezika, zatim medicinske sestre i liječnici te stručnjaci za računarstvo, elektrotehniku i strojarstvo - nabrajaju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.