S ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem razgovarali smo neposredno nakon što je Ustavni sud objavio dugoočekivanu odluku o ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o kaznenom postupku kojom se traži usklađivanje četrdeset tri odredbe toga zakona s Ustavom.
Što mislite o odluci Ustavnog suda?
- Drago mi je da je Ustavni sud napokon odlučio o zahtjevu za ocjenu ustavnosti jednog dijela odredbi Zakona o kaznenom postupku, a žao mi je što ta odluka nije bila donesena i ranije. Odluku ćemo u cijelosti ispoštovati. Kad nam službeno bude dostavljena, počet ćemo raditi na njenoj implementaciji i potrudit ćemo se da sve ono što je adresirao Ustavni sud bude u što kraćem roku implementirano u Zakon. Ne ulazeći u sadržaj i dosege same odluke, sasvim je sigurno da će Vlada osigurati sve potrebne mehanizme i alate za učinkovit progon kriminala, a osobito organiziranog kriminala i korupcije, naravno, uz maksimalno poštivanje ljudskih prava.
Što će nakon objave oduke Ustavnog suda učiniti radna skupina za izmjene ZKP-a koja je počela s radom u ožujku ove godine?
- Radna skupina Ministarstva pravosuđa već je pripremila jednu izmjenu ZKP-a, ali te su se izmjene odnosile na usklađenje ZKP-a s Kaznenim zakonom i još važnije na promjene sudske nadležnosti radi učinkovitijeg progona najtežih nedjela. A zbog pravne sigurnosti nastojat ćemo osigurati da pitanja na koja je upozorio Ustavni sud budu implementirana već u taj tekst. No, prvo moramo vidjeti samu odluku Ustavnog suda i razmotriti je li to izvedivo. Rok nam je kraj iduće godine, ali ako budemo mogli ispoštovati odluku Ustavnog suda i ranije, nema razloga da to ne napravimo. Štoviše, ako bude moguće, svakako ćemo to napraviti da građanima osiguramo pravnu sigurnost, jer pravosuđe mora biti u službi građana u svim svojim sferama, pa i u kaznenopravnoj.
Je li baš točna tvrdnja Ustavnog suda da se poništenje 43 odredbe ZKP-a neće odraziti na postupke koji su u tijeku? Neće li poništenje tih odredbi osuđenima u postupcima koji traju bitno olakšati osporavanje ustavnosti presuda na Ustavnom sudu?
- Odgovor na to pitanje vrlo je jasno dan u samoj odluci Ustavnog suda, koja je ostavila na snazi ovakav zakon i dala zakonodavcu rok da doradi pojedine odredbe ZKP-a.
Novim Zakonom o kaznenim evidencijama koje je vaše Ministarstvo pripremilo uvodi se niz novina, uz ostalo i registar pedofila. Tko će sve ući taj registar i čemu će on služiti?
- U registar pedofila ući će sve osobe koje su pravomoćno osuđene za seksualne prijestupe na štetu djece, ali i osobe pravomoćno osuđene za trgovanje djecom, jer je trgovina djecom sve veći problem u zemljama u našem okruženju i želimo ga suzbiti u Hrvatskoj. Uvođenjem registra želimo eliminirati tu vrstu osoba da se zapošljavaju na poslovima na kojima dolaze u doticaj s djecom. Državne institucije će određivati za koje poslove je potrebno provjeriti je li potencijalni zaposlenik u registru pedofila. Već samo postojanje registra odvratit će one koji su u njemu da se javljaju na natječaje za određenu vrstu poslova jer će unaprijed znati da neće moći dobiti potvrdu koja im osigurava zapošljavanje.
Koja će državna institucija biti nadležna za vođenje registra pedofila i trgovaca djecom?
- Ministarstvo pravosuđa koje već i vodi kaznenu evidenciju. Tim je zakonom predviđena još jedna bitna stvar: ulazak Hrvatske u sustav ECRIS. To je sustav razmjene podataka o počinjenim kaznenim djelima unutar EU. Dosad smo imali situaciju da kriminalac osuđen ili optužen u jednoj državi EU pobjegne pred zakonom i uživa u drugoj članici EU kao neosuđivani građanin. ECRIS omogućava da sve optužnice i kaznene presude uđu u jedinstveni sustav podataka i budu dostupne svakoj zemlji članici ECRIS-a. U ovom je trenutku u sustavu ECRIS-a desetak zemalja EU, a ostale rade na njegovoj implementaciji. Tijelima progona ta će baza olakšati posao jer će podaci o takvim osobama biti na raspolaganju i lako ćemo moći provjeriti jesu li stranci, koji se žele naseliti u Hrvatskoj, već kažnjavani.
Koliko je u ovom trenutku pred hrvatskim sudovima neriješenih sudskih predmeta?
- Između 830.000 i 840.000. Moram podsjetiti da smo 2003. počeli s 1,600.000. Iako se broj neriješenih predmeta u posljednjih osam godina prepolovio, mi smo i s tom količinom nezadovoljni.
Međutim, broj neriješenih predmeta u zadnje se dvije godine prestao smanjivati, što znači da dvije godine stagnira ili čak lagano i raste. Kako to objašnjavate?
- Sudovi su se uspjeli riješiti velikog broja zaostataka, ali priljev novih sudskih predmeta zadnjih je godina jako povećan. Na pojedinim vrstama sudova već u prvoj polovici ove godine imamo priljev veći nego u cijeloj prošloj godini. Priljev novih predmeta povećava se npr. zbog povećanih neplaćanja, ali i prekršajnih postupaka, što je posljedica prevelike normizacije u prekršajnim postupcima. U ovom trenutku imamo čak 500 zakona koji sadrže prekršajne odredbe, iz raznih područja života. Zato je Vlada donijela i odluku kojom je zadužila ministarstva da prilikom izmjena zakona provjere i usklađenost prekršajnih odredbi s kaznenima i predlože njihovo uklanjanje ako se dupliraju. Ministarstvo pravosuđa bit će zaduženo još jednom provjeriti dupliraju li se prekršajne i kaznene odredbe i napraviti ispravak ako je došlo do pogreške. Na taj način ćemo, uz nešto dodatnog truda, u dogledno vrijeme ispraviti sustavnu pogrešku hrvatskog zakonodavstva zbog koje se često događalo da građani i pravne osobe za istu stvar budu gonjeni i prekršajno i kazneno, dakle dvostruko.