IZAZIVAČI 2012.

Pero Lučin: Sustav ne vidi da su nam djeca 'digitalna'

    AUTOR:
    • Ivana Kalogjera

  • OBJAVLJENO:
  • 27.12.2011. u 14:56

Neja Markičević/CROPIX

Peru Lučina, 49-godišnjeg najmlađeg rektora u povijesti riječkog sveučilišta, mnogi bi u znanstvenim i prosvjetnim krugovima rado vidjeli na poziciji ministra znanosti i obrazovanja. Ni sam Lučin, inače član HNS-a, nikada nije krio takve ambicije. No, dogodilo se da je i kod slaganja nove vlade ponovno ispao iz kadrovske križaljke.

Nedavna anketa provedena na znanstvenom Connect portalu pokazala je da Lučinu podršku daje 47 posto znanstvene zajednice, za razliku od njegovih protukandidata koji su jedva dobili osam posto glasova.

Prosvjetne krugove “kupio” je promoviranjem teorije nizozemskog znanstvenika Wim Veena o neprilagođenosti školskoga sustava novoj generaciji koja je odrasla s PC mišem, daljinskim upravljačem, mobitelom, iPodom i drugim elekroničkim uređajima za komunikaciju i zabavu. (Veen ih naziva Homo Zappiens (digitalni urođenici)).

Priprema učenika

Današnja su djeca digitalna, a školski nam je sustav ostao analogan, prilagođen industrijskom društvu od prije 150 godina. Danas, kada je kreativnost kritična za preživljavanje u rastućoj globalnoj konkurenciji, obrazovni sustav treba hitno redizajnirati. Škola mora pripremati učenike za poslove koji još ne postoje i za korištenje tehnologija koje još nisu izmišljene.

Mladi moraju dobiti priliku za dobro školovanje kako bi dobili priliku za dobar posao - samo su neki od naglasaka iz predavanja koje Lučin, inače, liječnik po struci, posljednjih nekoliko godina drži po školama ne bi li prosvjetare senzibilizirao za promjene.

Na pitanje zašto ga škola budućnosti toliko zanima, u maniri Miljenka Smoje uz smiješak će vam odgovoriti: “Uvijek sam volio buduće vrime”.

- Za mene kažu da sam opsjednut budućnošću, no ja mislim da je ta budućnost već došla i da mi nemamo vremena više čekati. Nikada ne smijemo zaboraviti da smo već u 21. stoljeću - kaže Lučin.

Znanstveni radovi i glazba

Pero Lučin rođen je u Trogiru, no većinu je života proveo u Rijeci gdje je završio Medicinski fakultet.

Prije stupanja na dužnost rektora bio je pročelnik Katedre za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci te prorektor za nastavu.

Dugogodišnji je predstojnik Zavoda za fiziologiju i imunologiju a rad ga u laboratoriju, kaže, opušta najviše od svega pa je svaki četvrtak rezerviran za tu njegovu “prvu ljubav”. Pomno prati sve što se događa u obrazovanju i znanosti u svijetu, a posebice u Europi. Odmara se čitajući znanstvene radove i slušajući glazbu. Voli Santanu, Rolling Stonese, AC/DC, Azru, Olivera Dragojevića i klape. Od ruke mu ide i kuhanje brudeta, no najbolji je, kaže, u građevinskim radovima.

- Odlično lijepim pločice, parkete, fugiram, gletam... - otkriva o sebi Lučin.

Ulaganje u obrazovanje

U politiku je ušao prije 15 godina, a sve kako bi dao osobni doprinos bržim promjena u području obrazovanja i tehnologije na čemu se, u to više nema sumnje, temelji budućnost cijele Europe.

- Promjene se moraju dogoditi puno brže, no to mora biti politička odluka. Hrvatska mora sve što si može priuštiti uložiti u obrazovanje. Europa si je dala u zadaću da do 2020. među zaposlenima ima čak 40 posto obrazovanih.

Bit će to veliki izazov za sve europske države, pa tako i za nas, posebno za rektore sveučilišta - kaže Lučin kojeg je Sanaderova vlada, iako ne pripadaju istim političkim opcijama, tijekom pregovora s Europskom Unijom bila postavila za voditelja poglavlja Znanost i istraživanje te Obrazovanje i kultura. Bio je i prvi predsjednik Upravnog odbora Nacionalne zaklade za znanost.

Trenutačni mu je prioritet europeizacija riječkog sveučilišta.

- Plan mi je najkasnije do akademske godine 2013./2014. dovesti Sveučilište u Rijeci na listu najboljih 500 sveučilišta u Europi i to u svim segmentima - rekao je Lučin.

Izdvajamo