JOHANNES HAHN

POVJERENIK EU 'Pelješki most će biti prva velika EU lekcija za Hrvatsku'

Vesni Pusić sam davno rekao da ćemo sigurno podržati taj projekt ako ispunite uvjete. Bez toga nema novca iz EU

Johannes Hahn, Austrijanac koji je u Europskoj komisiji, kao povjerenik za regionalnu politiku, zadužen i za najveći dio europskih fondova namijenjenih državama članicama, izražava žaljenje što je već dva puta odgođena objava studije o povezivanju dubrovačke regije s ostatkom Hrvatske i odbacuje svaku sumnju da iza te odgode stoji Europska komisija. Hahn govori i o pripremljenosti Hrvatske za korištenje fondova EU te kao problem spominje manjak iskusnih stručnjaka. Kaže da i tijekom spora oko europskog uhidbenog naloga strukturni fondovi nisu bili dovedeni u pitanje iako naglašava da je za Hrvatsku dobro riješiti to pitanje kako bi investitorima poslala poruku da nema problema s vladavinom prava.

Prošlo je tri mjeseca otkad je Hrvatska ušla u EU. Kako se ona, po vašem mišljenju, uklopila u području regionalne politike koja je vaš resor?

- Dio pretpristupnih aktivnosti bio je usmjeren na pripremu države za korištenje strukturnih fondova. U teoriji tranzicija iz pretpristupne faze u punopravno članstvo treba biti brza i uspješna, što je i slučaj u mnogim područjima. Međutim, i dalje postoje dva glavna problema: jedan je nedostatak iskusnog osoblja, a drugi u nekim područjima strategije koje vode prema pametnim i održivim investicijama. To su naši glavni izazovi i oni ostaju izazovi i za buduću financijsku perspektivu jer su te strategije tzv. ex ante uvjeti. Znači, trebamo imati strategije koje se, recimo, bave transportom, okolišem ili regionalnim razvojem.

Nekoliko puta ste se sastali s hrvatskim ministrom Brankom Grčićem koji je zadužen za fondove EU. Jeste li razgovarali o tim izazovima, jesu li svjesni i rješavaju li nedostatke?

- Da, svjesni su i rade na tome. Međutim, i dalje postoji manjak stručnih ljudi. Dogovorili smo se da će Hrvatska na tim poslovima zaposliti 230 ljudi, a nije zaposlila više od 200 i u međuvremeno ih je 30 otišlo. Dakle, to je izazov jer smo znali da će, kad Hrvatska uđe u EU, stručnjaci htjeti potražiti mogućnosti u institucijama EU i drugdje gdje su im primanja veća. To stvara problem Hrvatskoj da u svojoj administraciji ne samo uvježba stručnjake, nego i osigura da oni ostanu. Problem je i kvalifikacija kandidata jer možete zaposliti samo one koji ispunjavaju uvjete, što u ovom slučaju nisu samo kvalifikacije, nego i znanje stranih jezika. Možda i ovaj razgovor posluži kao poticaj mladima da i u ovim poslovima potraže svoju priliku.

Kao i u mnogim drugim područjima, imamo različitu ocjenu Vlade i oporbe o tome koristi li Hrvatska dobro fondove EU i ima li dovoljno projekata. Koja bi bila vaša ocjena?

- Kao u puno toga u životu, i ovdje je istina negdje u sredini. Ima prostora za dalji napredak, ali to najviše ovisi o tome imate li dovoljno stručnjaka, a to je negativni lanac koji treba presjeći. Ako ne budete imali iskusne stručnjake, imat ćete probleme i u budućnosti, a ne samo sada. Na našem zadnjem sastanku identificirali smo i činjenicu da je postignut veliki napredak na središnoj nacionalnoj razini, ali sljedeći je korak, koji će biti teži, uključiti regionalnu i lokalnu razinu u pripreme za korištenje fondova. 1Koje bi nam države članice trebale biti primjer u korištenju fondova EU?

- Izazovi su često slični, a problemi s kojima se Hrvatska suočava nisu novi jer su se s istim problemima suočavali i drugi. Mislim da je Poljska dobar primjer kako se pripremiti za korištenje strukturnih fondova. Znam da već postoji suradnja Hrvatske i Poljske. Mislim da je Poljska dobro investirala u ljude, imaju ministarstvo koje se bavi regionalnim razvojem s nekoliko stotina zaposlenih. No, ključno je bilo kada je Poljska odlučila početi od nacionalne razine i onda nastaviti s pripremama na regionalnoj razini. Ali novac nisu prebacili regijama sve dok nisu imali jamstvo kvalitete ljudi u regijama. Drugi korak je bio transfer odgovornosti na regije. Dakle, i Hrvatskoj bi bilo preporučljivo da krene s nacionalne razine i da identificira kontaktne točke na regionalnoj razini te da se i tamo razvijaju kapaciteti i jačaju administrativne strukture.

Unutar EU raspravlja se o budućnosti kohezijske politike i strukturnih fondova. Bogatije države žele da se ti fondovi smanje, dok nove države članice inzistiraju na zadržavanju iste razine. Je li Hrvatska možda ušla prekasno u EU da bi imala iste koristi od tih fondova kao države koje su ušle prije nje?

- Čekamo konačnu odluku Parlamenta i Vijeća o višegodišnjem financijskom okviru, ali kad je riječ o Hrvatskoj, brojke nitko ne dovodi u pitanje. Očekujemo da će se za Hrvatsku odvojiti 8,6 milijardi eura za sljedeće razdoblje. To je velika svota u usporedbi s brojem stanovnika. Zato se može reći da bi Hrvatska zapravo bila jedan od glavnih korisnika strukturnih fondova u Europi. Zato bi bilo smiješno reći da je po tom pitanju zakasnila. Drugo, svakako je točno da regionalna politika evoluira. Tradicionalna zadaća regionalne politike bilo je smanjenje dispariteta između manje razvijenih i više razvijenih regija u Europi. Ta zadaća ostaje glavni cilj i zbog toga mi trošimo više od 70 posto sredstava u 75 posto regija, što obuhvaća oko 25 posto stanovništva EU. To je poštivanje načela solidarnosti. Zato ćemo i u sljedećoj financijskoj perspektivi imati financijske poticaje za svih 273 regije u EU, uključujući bogatije regije. Sredstva će se koristiti kako bi se ostvarili ciljevi iz strategije “Europa 2020.” Lekcija koju smo naučili iz lisabonske strategije je to da se strategija mora podijeliti na nacionalnoj a, ako je moguće, i na regionalnoj razini. Ako gledate Hrvatsku, vidi se da je i ona, unutar sebe, država u kojoj postoje velike razlike između regija. Imate, kao i u mnogim drugim novim članicama, razvijenu regiju oko glavnog grada, prilično dobro razvijenu regiju na sjevernoj obali i manje razvijen dio u ostatku države. To su teme o kojima razgovaramo i s hrvatskim kolegama kako bismo pomogli da se te razlike smanje.

(...)

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Izdvajamo