Kad Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) , nezavisne krovne institucije za nadzor tržišta, u posljednjih nekoliko godina obilježen je brojnim skandalima i sumnjivim odlukama, koji bi mogli rezultirati kaznenim progonima čelnika agencije, kao i gubicima za gospodarstvo teškim nekoliko milijardi kuna te negativnim izvješćem Europske komisije uoči ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.
Iako po definiciji nezavisno tijelo, Hakom je zapravo agencija čije sedmeročlano Vijeće imenuje Sabor, a u njemu trenutačno sjede Miljenko Krvišek kao predsjednik, Gašper Gaćina kao dopredsjednik, te članovi Juraj Mužina, Nikola Popović, Terezija Benčić, Božidar Ister i Tonko Obuljan. Njima mandat istječe tijekom 2014., a ravnatelju agencije, Draženu Lučiću, mandat istječe ovih dana.
A upravo je uz izbor novog vodstva vezan i najnoviji skandal. Naime, na sjednici 21. rujna od sedam kandidata koji su se javili na natječaj, najviše je glasova dobio Denis Kulišić. Iako je agencija neovisna, čini se da je netko iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture uvjerio članove Vijeća da za rad agencije ne bi bilo dobro da se imenuje čovjek koji je prije četiri mjeseca otišao iz državne tvrtke Odašiljači i veze uz otpremninu od 140 tisuća kuna. Ministar Siniša Hajdaš Dončić navodno mu je dao otkaz zbog financijskih dubioza, među ostalim u njegovu mandatu Uprava OiV-a u četiri godine na reprezentaciju je potrošila 1,2 milijuna kuna. Naravno, činjenica je i da je na to mjesto postavljen u mandatu HDZ-a. Kako pišu neki mediji, postoji još jedan mogući razlog nepotvrđivanja Kulišića. Njemu, navodno, nije sklon predsjednik Vijeća, Krvišek, koji lobira za ostanak sadašnjeg ravnatelja, a za Kulišića je, pišu mediji, član Vijeća Gašper Gaćina koji je zbog toga u sukobu s Krvišekom.
Iza Kulišića, po broju glasova, ostao je Krešimir Antunović, koji je zaposlen u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture. Zbog njega nitko posebno ne prigovara, ali je zato među zaposlenicima Hakom-a i u Ministarstvu vijest da se i sadašnji ravnatelj kandidirao, podigla najviše prašine.
Hakom je, naime, pod njegovim ravnanjem, nedavno unajmio, a prije tri tjedna i uselio u nove raskošne poslovne prostore od čak 6000 četvornih metara u novim neboderima Sky Tower na Slavonskoj aveniji u Zagrebu. Cijena najma s uslugama čišćenja i s PDV-om iznosi 23 eura po metru četvornom. Iako bi i visina najma mogla biti sporna, u ponedjeljak 24. rujna u stručnim službama Hakom-a otkriven je veliki skandal vezan uz opremanje tog prostora. Naime, na javni natječaj javilo se više tvrtki, a ravnatelj Lučić navodno je inzistirao da se prihvati ponuda Drvne industrije Čabar, koja nije bila ni najjeftinija ni najpovoljnija. Budući da Lučić nije mogao realizirati posao s tvrtkom iz Čabra javnim natječajem, poništio je natječaj, rascjepkao ga na šest manjih nabava i isti posao s njima ugovorio u šest neposrednih nabava. Na upozorenje iz stručnih službi Hakom-a, Lučić je navodno izjavio: “Zakon mi nije važan”, zbog čega su ga prijavili. Prošli tjedan zakazana je i izvanredna sjednica na kojoj je zatraženo njegovo očitovanje o tome slučaju, a gotovo je sigurno da Lučiću zbog toga slijedi i kaznena prijava. Sjednica Vijeća na kojoj je Lučić trebao biti razriješen dužnosti trebala je biti održana u petak 28. rujna, no jedan je član Vijeća na stručnom skupu na Cipru, pa je sjednica otkazana za ponedjeljak 1. listopada.
Problemi i skandali
Ministar Hajdaš Dončić sve to promatra sa strane i zapravo ne može ništa napraviti.
- To je stvar našeg resora, ali mi smo nemoćni. Ministar bi možda morao imati neke ovlasti, ali stvar nije jasno definirana. Sigurno je da na odluke koje donosi Hakom ne može, niti smije utjecati. Hakom je neovisno regulatorno tijelo, pa molimo uputite pitanja izravno u Agenciju - rekli su u Ministarstvu.
Tražili smo objašnjenje direktora Lučića o svim problemima i skandalima koji se vezuju uz poslovanje Hakom-a, no njegov pomoćnik Ivo Majerski u e-mailu koji nam je poslao odbacio je optužbe i sve nazvao objedama.
“Većina vaših pitanja zapravo su namjerno plasirane objede iz kojekakvih interesa i izvora, a u Hakom-u nemamo običaj komunicirati na toj razini. Budući da bi odgovori na pitanja bili u nadležnosti Vijeća Hakom-a, a ne ravnatelja, predlažemo da svoje konkretne upite (ali ne objede) uputite Vijeću. S obzirom na to da je pred nama vikend, ne možemo Vam obećati odgovore prije ponedjeljka”, napisao je Majerski.
Kada se pogledaju financijski planovi, Hakom posluje s godišnjim proračunom od 161 milijun kuna, a zanimljivo je da godišnje imaju dobit od 20-ak milijuna kuna. U posljednih nekoliko godina nakupili su 84 milijuna kuna viška, a 20 milijuna kuna godišnje bi trebali dati kao kapitalne donacije. Za 2012. planirano je 45 milijuna kuna donacija. Hakom se financira iz različitih izvora.
Godišnje uprihoduju oko 90 milijuna kuna, a tu su još i financiranja iz fonda od 20-ak milijuna kuna te financiranje iz viška prikupljenih sredstava od 50-ak milijuna kuna. Najveća stavka u prihodima je od naknade za frekvencije i iznosi 41,4 milijuna kuna, tu je i naknada za adrese i brojeve od 6,7 milijuna kuna, kao i 34,8 milijuna kuna od naknade koju ubiru od bruto prihoda telekomunikacijskih operatora.
Nešto sitno dobiju i od davatelja poštanskih usluga (4,5 milijuna kuna), te nešto manje od dva milijuna kuna iz pretpristupnih fondova EU.