ZAGREB - Vanjski dug zemlje u 2010. će doseći cjelokupnu vrijednost hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), upozorio je danas guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski.
- Nakon pada BDP-a u ovoj i stagnacije u sljedećoj godini, doći ćemo u situaciju da će vanjski dug do kraja 2010. doseći 100 posto našega BDP-a. Naravno da nam to neće poboljšati kreditni rejting - istakao je Rohatinski na konferenciji “Dan velikih planova: Kako pripremiti tvrtku za poslovanje u 2010.”, koju je organizirao tjednik Lider.
Guverner je pritom upozorio kako Hrvatskoj u 2010. na naplatu dolazi oko 10 milijardi eura kredita, koji će trebati refinancirati na inozemnom tržištu. Ako se tome pribroji i potreba zaduživanja radi financiranja proračunskog manjka, potrebe Hrvatske za zaduženjem u inozemstvu u sljedećoj godini dosežu 13 milijardi eura, pokazuje guvernerova kalkulacija.
Iako u Vladi najavljuju nastavak smanjenja proračunskoga manjka, Rohatinski upozorava da je on veći nego što se iskazuje. Naime, u obračun manjka u državnoj blagajni od prošle godine ne ulazi HAC, iako se radi o javnom poduzeću. Kada se i HAC uključi u računicu, proračunski bi manjak u ovoj godini trebao iznositi 15 milijardi kuna, ili 4,5 posto BDP-a, dok bi u sljedećoj godini, srežu li Banski dvori potrošnju, kako najavljuju, minus trebao iznositi 12 milijardi kuna, ili 3,5 posto BDP-a, tvrdi Rohatinski.
Odbacio je i tvrdnje da je monetarna politika u Hrvatskoj prerestriktivna i da je stabilnost tečaja kune neodrživa. Štoviše, poručuje, Hrvatska se dijelom i zbog toga uspijeva razmjerno povoljno zaduživati na svjetskom financijskom tržištu, a monetarna se politika neće mijenjati.
- Uopće ne sumnjam da će se ministar Šuker vratiti s tih milijardu dolara, eura ili čega već! No, upravo je to i najveća opasnost za ovu zemlju - poručio je Rohatinski, pozvavši državu i društvo na promjene.
Kosor: Afera Podravka nije naštetila koaliciji
- Unutar koalicije još nismo razgovarali o tome. No, uvjeravam vas da je koalicija stabilna, zdrava i čvrsta - odgovorila je premijerka Jadranka Kosor, kada su je novinari pitali je li afera Podravka uzdrmala vladajuću koaliciju.
Ništa rječitija Kosor nije bila ni kada su je novinari pitali o sudbini Damira Polančeca, potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva, za kojeg se očekuje da će uskoro, zbog afere Podravka, napustiti Vladu. Kosor je samo kratko kazala da se pred vladajućom koalicijom nalazi puno posla, od kojih je u ovom trenutku najvažnije donošenje proračuna za 2010. Taj će proračun, poručila je Kosor, vrlo štedljiv. A. M.
Znanto crniji pogled na hrvatski gospodarsku stvarnost dao je Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. Pad BDP-a u Hrvatskoj, kaže Gligorov, u ovoj će godini iznositi šest posto, no ako se tome pridoda i gubitak potencijalne proizvodnje, stvarni pad gospodarske aktovnosti u Hrvatskoj iznosit će i do 10 posto.
Ti gubici, smatra Gligorov, nisu privremeni, nego trajni, jer Hrvatska ne može računati da će u doglednoj budućnosti ostvarivati visoke stope rasta, kojima bi nadvladala posljedice krize. U sljedećoj godini, primjerice, gospodarski rast u Hrvatskoj kretat će se oko nula posto, a sve što će se događati već je sada manje-više predodređeno, ističe Gligorov.
- Nominalna stabilnost je očuvana, ali zato je teret prilagodbe pao na realni sektor, što se vidi po padu robne razmjene i industrijske proizvodnje. Pravi učinci na dohodak i zaposlenost tek će se osjetiti, jer plaće neće rasti, a nezaposlenost će se povećavati - zaključio je Gligorov, pozvavši na promjenu ekonomskog modela, koji se temelji na potrošnji koja se financira iz zaduženja.