REJTINZI POLITIČARA, STRANAKA I VLADE OD POČETKA 2010. DO DANAS

SDP nikada nije tako dugo imao prednost pred HDZ-om

Osim SDP-a i HDZ-a, samo bi još dvije stranke danas prešle izborni prag: HNS sa 6,2 i HSS sa 5,1 posto glasova.

Najveća oporbena stranka SDP već je 11 mjeseci na prvom mjestu ljestvice popularnosti stranaka. Predsjednik Ivo Josipović sedmi je mjesec zaredom najpozitivniji političar, dok je potpora Vladi Jadranke Kosor, koja je bila najveća u veljači, od tada u konstantnom padu. Tako glasi sažetak istraživanja koja su od siječnja do srpnja provele agencije Promocija plus i Ipsos puls o društvenim i političkim preferencijama u Hrvatskoj.

HSLS bez štete

Prema zadnjem istraživanju CRO-Demoskopa provedenog 2. i 3. kolovoza, SDP ima rejting od 30,9 posto, a slijedi ga HDZ s 22,7 posto podrške. Samo još dvije stranke, HNS sa 6,2 posto i HSS s 5,1 posto prelaze izborni prag, dok su sve ostale stranke ispod 3 posto što ih motivira na različite predizborne saveze. Izlazak HSLS-a iz vladajuće koalicije toj stranci, prema rezultatima, nije naštetio jer i dalje bilježe 1,9 posto podrške.

Što se tiče podrške dvama blokovima, izlazak HSLS-a iz koalicije s HDZ-om i pristupanje HSU-a lijevoj koaliciji, povećao je prednost lijevog bloka na preko 13 posto. Tako lijevi blok sada ima potporu od 41,7 posto, dok su desni osvojili 27,9 posto podrške.

Sličan rezultat pokazuju i istraživanja Crobarometra za srpanj - prvi je SDP s 30,8 posto glasova, drugi HDZ s 25,8 posto - s tom razlikom što je HNS izgubio svoju treću poziciju. Sada je treća Hrvatska stranka umirovljenika sa 7 posto podrške, dok je HNS četvrti sa 6,5 posto. I prema tom istraživanju, kad je riječ o podršci dvama blokovima, omjer je 40,5 prema 29,9 u korist lijevog bloka.

Samo jedno izjednačenje

Usporede li se rejtinzi stranaka od siječnja do veljače istraživanja pokazuju da je SDP ispred HDZ-a vodio od najmanje 3 do 10 posto razlike što je rezultat iz lipnja. Trenutna razlika je 5 posto, a u tom razdoblju samo su jednom imali isti rezultat od 30 posto, a to je, kako pokazuje istraživanje Crobarometra, bilo u travnju ove godine.

- Podaci prema kojima SDP mjesecima vodi ne znače da će ta stranka osigurati sebi pobjedu na sljedećim izborima. Nisu to učinili ni 2007. kada su u kolovozu pred izbore vodili 4 do 5 posto, ali ih je HDZ ipak stigao. Iz tih podataka može se zaključiti jedino to da neće biti prijevremenih izbora jer bi to bilo suicidalno za HDZ - kaže Goran Čular, politolog i profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

- Godina dana je jako puno i može se mnogo toga dogoditi. Ne može se zaključivati na osnovu onoga kako je bilo pred izbore 2007. jer su sada promijenjeni uvjeti - otišao je Ivo Sanader, a nije bilo ni gospodarske krize - pojašnjava Čular. Što se manjih stranaka tiče, kaže, teže je predvidjeti situaciju jer one bolje prolaze u anketama, nego na izborima.

Nedodirljivi Ivo Josipović

Kad je riječ o popularnosti političara, Ivo Josipović suvereno drži prvo mjesto još otkako je postao šef države. Tako pokazuju oba istraživanja, a zanimljivo je da se, prema CRO-Demoskopu, visoko, na drugo mjesto popeo jedan nepolitičar - guverner HNB-a Željko Rohatinski kojeg podržava čak 9,3 posto ispitanika. Treća je premijerka Jadranka Kosor s 8,9 posto, dok je popularnost šefa SDP-a Zorana Milanovića u zadnja četiri mjeseca u stalnom laganom porastu, pa sada iznosi 6,6 posto. Peta je Vesna Pusić s 3,6 posto, a među deset najpozitivnijih političara našli su se i bivši predsjednik Stjepan Mesić, Radimir Čačić, Dragutin Lesar, Andrija Hebrang i Damir Kajin.

I prema Crobarometru Ivo Josipović je sa 79 posto prvi, a premijerka Jadranka Kosor s 41 posto podrške treća. No, drugo mjesto s 43 posto pripalo je prvom čovjeku SDP-a Zoranu Milanoviću.

- Građani su uvijek prihvaćali predsjednika države dok su u isto vrijeme oponirali Vladi. Tako je bilo i s Tuđmanom i Mesićem. Samo mjesto predsjednika, ukoliko on ne radi neke katastrofalne poteze, osigurava mu popularnost kod birača. Obrnuto je kad je u pitanju premijer - kaže Čular o popularnosti šefa države.

Najnegativniji političar, iako dugo ne nastupa u javnosti, i dalje je bivši premijer i HDZ-ovac Ivo Sanader. Najlošiji rezultat imao je u siječnju ove godine nakon neuspjelog puča u stranci kad se protiv njega izjasnilo 50,9 posto ispitanika.

Sanader, pa onda i ‘svi’

Sada, pak, o njemu negativno misli 23,5 posto ispitanih što je bilo dovoljno da zadrži vodeću poziciju među najomraženijima. Drugo mjesto pripalo je “svim političarima” jer se za tu opciju izjasnilo 11,1 posto ispitanih, dok je treća premijerka Kosor koja nije omiljena među 10,6 posto ispitanih. Slijedi je njen kolega iz stranke Vladimir Šeks sa 7,2 te Zoran Milanović sa 6,3 posto. Među najnegativnijim političarima prednjače HDZ-ovci, pa su se na toj listi našli i Ivan Šuker, Andrija Hebrang, Darko Milinović i Luka Bebić, te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Većih iznenađenja u popularnosti političara zadnjih mjeseci nije bilo, osim što je šef SDP-a uspio prestići premijerku Kosor koja je početkom godine bilježila svoj najveći rejting.

Najviše oscilacija u zadnjih sedam mjeseci bilo je oko potpore koalicijskoj Vladi Jadranke Kosor. Ta potpora najviša je bila u veljači ove godine kada je iznosila 57,1 posto. Vlada je tada dobila najveću školsku ocjenu - 3,42 posto. No, ta potpora sada iznosi 29,3 posto i s ocjenom 2,44 zapravo je najniža do sada. Ta ocjena gotovo se podudara s ocjenom koju je dobila Vlada Ive Sanadera tri mjeseca prije nego što je on otišao s mjesta premijera.

Dok je početkom godine Vlada zarađivala bodove na najavama kako će se oštro obračunati s korupcijom, ta potpora sada pada ponajviše zbog provođenja gospodarskih mjera koja će zadirati u neka od stečenih prava različitih društvenih skupina.

Država ide u lošem smjeru

I istraživanje Crobarometra pokazuje da je potpora Vladi od veljače kada je iznosila 54 posto do danas znatno pala - čak za 28 posto, te sada iznosi tek 26 posto.

- Pogledaju li se istraživanja još od 2000. o tome ide li zemlja u dobrom ili lošem smjeru što je u korelaciji s podrškom Vladi, vidljivo je da je stav oko 60 posto građana da država ide lošim smjerom. To nije neobično jer, iako je nelogično, građani su u demokracijama više protiv vlasti. To je pravilo. Iznimka je kada podržavaju poteze Vlade kao što se dogodilo u veljači ove godine kada je Vlada Jadranke Kosor imala najveću potporu i kao što se događalo netom nakon promjena vlasti 2000., 2003., 2007. godine - zaključio je Čular.

Izdvajamo