Slavko Lončar, najdugovječniji predsjednik Uprave Jadrolinije, odrađuje svoj posljednji petogodišnji mandat. Na čelu najvećeg državnog brodara je od 1999., a preživio je pet vlada. Aktualni mandat trebao bi mu potrajati još dvije godine, no postoje naznake da bi mogao biti okončan već na jesen.
Lončar ne želi spekulirati o tome kada će točno otići, no definitivno nam je potvrdio da odlazi. Kaže da nema namjeru javljati se na novi natječaj. - Možda se vratim na fakultet, pripremam docenturu, a vjerojatno ću raditi nešto što nije ovako stresno. Namjeravam se posvetiti pisanju neke vrste memoara o iskustvima vezanim uz ovaj posao - najavio je Lončar.
Lončar, rođeni Imoćanin, u Jadroliniju je došao 1987., iz bankarskog sektora. Jedino prvu godinu mandata završio je sa 40 milijuna kuna minusa, a od tada svaka je godina u plusu. No, s početkom svake turističke sezone za Lončara nastupa stresno razdoblje. Krenulo je s prozivkama za skupoću karata, nastavilo se optužbama da je prometna povezanost otoka neadekvatna, a gradonačelnik Hvara čak je najavio tužbu. Kulminiralo je kada su predstavnici Nezavisnog sindikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske zatražili Lončarevu smjenu.
Svake sezone kreću priče da povezanost nije adekvatna.
- Možda postoji problem u detaljima usuglašavanja redova plovidbe. Mislim da se to previše naglašava. I sada se može obići otoke. Katamarani povezuju više otoka na jednoj liniji. I u drugim vidovima prometa se presjeda.
Danas turisti žele obići što više toga u što manje vremena...
- Za to postoji izletnička flota.
Ali ona je bitno skuplja...
- Katamaranske linije su uvedene temeljem Zakona o otocima. Subvencija na tim linijama je gotovo 85 posto i zato imaju popularne cijene. Smisao je bio da otočani mogu u jednom danu doći u županijsko središte i da se mogu istog dana vratiti. Zato su te cijene primjerene otočanima. Drugi problem je kada imate pritisak na kupnju karata od strane turista. Imate situaciju da autobus od Rijeke do Novalje košta 180 kuna, a katamaran 50 kuna. Sada je pitanje treba li država subvencionirati one koji idu na provod na Zrće. Ja mislim da ne.
Postoji li prostor za rast broja linija?
- To će se prilagođavati rastu prometa. Ja bih volio da je rast intenzivniji, ali dok se ne riješi pitanje krize u eurozoni, to je teško očekivati. S druge strane, kapaciteti na otocima su ograničeni. S novim kapacitetima potražnja za prometom bila bi i veća.
Koliko iznose subvencije?
- Agencija za obalni i linijski promet ima u proračunu 380 milijuna kuna. Najveći dio, 145 milijuna, odnosi se na brzobrodske linije. Subvencije u ukupnom prihodu iznose od 30 do 32 posto, a isto toliko iznosi PDV i lučka naknada. Kada se gleda ono što država daje nama i ono što mi, kroz poreze i doprinose, dajemo državi, mi više dajemo nego dobivamo.
Koje su linije rentabilne?
- Brestova - Porozina, Merak - Valbiska, Prizna - Žigljen, Split - Supetar i Mišnjak - Jablanac.
Mišnjak - Jablanac je u koncesiji Rapske plovidbe. Hoćete li konkurirati za preuzimanje te linije?
- S Rapskom plovidbom imamo odličnu suradnju, a zajednički cilj nam je kvalitetan linijski prijevoz. Jadrolinija je u prvom redu zainteresirana za svoje linije.
Svake sezone ista priča - Jadrolinija je povećala cijene za 20 posto, javnost je zgrožena skupoćom.
- Jadrolinija u posljednje tri godine nije mijenjala cijene karata, unatoč činjenici što je gorivo poskupilo za 24 posto, a PDV je podignut na 25 posto. Javnost mora znati da cijene karata već dugi niz godina imaju sezonski i izvansezonski karakter te da se sezonske cijene ne odnose na otočane i druge povlaštene korisnike. Nije točno da smo cijene povećali za 20 posto, već je u lipnju na snagu stupio sezonski cjenik sa sezonskim redom vožnje.
Tko određuje cijene?
- Mi predlažemo, a suglasnost daje Agencija za obalni linijski promet. To se zadnji put dogodilo u ožujku 2010., kada su cijene, u prosjeku, porasle za 3 posto.
Bi li mogle biti jeftinije?
- Ne vidim načina kako bi se cijene mogle smanjiti, s obzirom na to da su cijene goriva i drugi ulazni troškovi u zadnje tri godine porasli.