Privatna tvrtka u Novom Vinodolskom ovih je dana raspisala natječaj za posao.
Traže telefonisticu.
Uvjet je završena srednja škola i jedna godina radnog iskustva. Oglas je objavila i jedna turistička tvrtka u Puli.Otvoreno je slobodno mjesto za referenticu. Kriterij za odabir su visoka stručna sprema i - minimalno dvije godine staža.
Redom na web stranicama Zavoda za zapošljavanje i portala za posredovanje za pronalazak posla, nalaze se uglavnom takvi oglasi.
Komercijalni suradnik u velikoj farmaceutskoj tvrtki: pet godina, voditelj vrtnog centra minimalno pet godina...
I jedna tvrtka za proizvodnju i trgovinu hranom iz Biograda ovih dana traži diplomiranog pravnika.
Ako nemate dvije godine iskustva, zaboravite na ovaj posao. Dakle, 56.496 nezaposlenih, odnosno svaki šesti nezaposleni u Hrvatskoj, ne mora se ni prijavljivati.
Posao sto posto neće dobiti jer se radi o broju nezaposlenih ljudi koji prema najsvježijim podacima HZZ-a nemaju niti dana radnog iskustva.Hrvatska u ovom trenutku ima 339.882 nezaposlenih. Devetnaest posto od ukupnog broja nezaposlenih su mladi ljudi do 24 godine (64.394), od čega točno 30.373 u radnu knjižicu nisu upisali minutu staža.
Potrebno iskustvo
Od ukupnog broja mladih u zemlji nezaposleno ih je 31 posto.
Da sve bude još depresivnije, u zadnje tri godine nezaposlenost mladih skočila je prema Eurostatu za otprilike 10 posto. Zahvaljujući ovoj poraznoj statistici, Hrvatska je u vrhu Europe. Trenutno smo treći po broju nezaposlenih mladih ljudi, odmah iza Španjolske i Grčke, zemalja koje je ekonomska kriza duboko potresla.
Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, ovih je dana javnosti iznio zakonski prijedlog za poticanje zapošljavanja.
Prema tom prijedlogu donijela bi se i sljedeća mjera: rad bez zasnivanja radnog odnosa.
To znači da bi mladi dobili mogućnost zaposliti se kod poslodavca na godinu dana, stručno se usavršavati i steći potrebno iskustvo.
Godina bi im se upisivala u radnu knjižicu, poslodavac bi im bio dužan plaćati prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja (i na kraju godine od države za to tražiti povrat), a za rad bi država svakom takvom radniku osigurala 1600 kuna mjesečne naknade. Zaposlenike će moći primati samo poslodavci koji nisu otkazivali suradnju u zadnjih šest mjeseci i koji su uredni platiše svih obveza. Poslodavci koji će dobiti mogućnost zapošljavanja bit će pod strogom kontrolom državnih tijela, koji će nadzirati da ti mladi ljudi rade po zadanom programu uz mentora. Valja napomenuti i da ova mjera nikoga ne obvezuje, već je isključivo dobrovoljne prirode, a mladi ne moraju raditi punih godinu dana - koliko mjeseci budu radili toliko će im se priznati u radnoj knjižici.
Reakcije javnosti
Javnost je ubrzo još više podivljala.
Pojedini ekonomski analitičari, mediji, sindikati i oporbeni političari ekspresno su popljuvali ovu inicijativu, a plaćeno stručno usavršavanje prozvali robovlasničkim odnosom, ponižavanjem mladih i njihova znanja.
Poslodavci će, kažu, otkazivati ugovore na određeno zbog jeftine radne snage i koješta drugo.
No je li sve uistinu toliko loše i je li ova mjera trebala biti unaprijed osuđena?
Novinari Nedjeljnog razgovarali su s desetak uglednih ekonomskih analitičara, poslodavcima, udrugama, političarima i s onima kojih se ova mjera direktno tiče: visokoobrazovanim mladim ljudima. Mnogi od njih upozoravaju da nije riječ o brutalnom preokretu i novoj rigoroznoj zakonskoj incijativi budući da se ista mjera već dugo provodi u javnom sektoru.
Većina europskih zemalja odavno provode slične mjere i poticaje za zapošljavanje mladih, a nije u pitanju ni volontiranje ni robovlasnički odnos s obzirom na to da volontiranje podrazumijeva isključivo djelovanje u neprofitnim organizacijama.
Iako su mišljenja o detaljima prijedloga podijeljena, većina se slaže u jednom: mjera je jako dobra, ali sa sobom nosi nedostatke koje pravodobno treba ispraviti.
Stvari bi zapravo mogle profunkcionirati, broj nezaposlenih na burzi mogao bi uskoro početi opadati, ali usporedno je nužno donositi i nove mjere i gospodarske inicijative kako bi se počela otvarati nova radna mjesta.
Bez toga, većina mladih ipak će nakon odrađene godine ponovno završiti na Zavodu.
Nova radna mjesta
Tako barem smatra bivši ministar financija a danas saborski zastupnik HDZ-a Ivan Šuker. Prirodno je da oporba ne podržava prijedloge i zakone vladajućih, no Šuker dodaje i da ruku za ovaj zakon u Saboru neće dići jer ne rješava temeljni problem - nezaposlenost.
- U Hrvatskoj treba poraditi na tome da se otvore radna mjesta. U Hrvatskoj su ljudi mladi i obrazovani, ali što će se dogoditi s njima nakon tih godinu dana budući da nema dovoljno radnih mjesta? Poslodavac će ih se riješiti i ponovno će završiti na burzi - jasan je Šuker.
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, nekoć savjetnik bivše premijerke Jadranke Kosor, dakle, čovjek blizak i HDZ-u, pak smatra da je u pitanju pozitivna mjera.
- Vrlo je važno istaknuti da mladi moraju rano ući u svijet znanja odnosno svoje struke, jer mnoga znanja, tehnička i informatička na primjer, brzo zastarijevaju. Mjera može imati negativne učinke kao što je pojavljivanje mogućnosti da poslodavci počnu štedjeti na vlastitim kadrovima zbog mlade jeftinije radne snage. Također, država može imati financijski problem jer je i sama poslodavac pa valja osigurati novčanu naknadu i novac za mirovinsko osiguranje.
No, institut volontiranja je uobičajen u zemljama Europske Unije i to je dobar ulazak na tržište za stjecanje prvih referenci - ističe Lovrinčević.
Europski primjeri
U EU i svijetu brojne zemlje imaju mjere aktivne politike zapošljavanja odnosno stručno osposobljavanje za rad bez osnivanja radnog odnosa.
Tako recimo austrijska poduzeća koja zapošljavaju stažiste dobivaju financijsku potporu države, u Francuskoj stažiranje podrazumijeva rad od minimalno 400 sati godišnje, rad uz mentora i mjesečnu naknadu izračunatu na osnovi dobi i prema osnovici za mininalnu plaću (država pokriva sva socijalna davanja).
U Njemačkoj mladi dobivaju džeparac za vrijeme studiranja, dok se u Sloveniji poslodavci koji će zapošljavati pripravnike biraju putem javnog natječaja.
Marko Nožica, vlasnik tvrtke Aretis, osoba je koja imala priliku volontirati u SAD-u tijekom studija. Počeo je kao volonter, a danas se bavi promocijom i marketingom. Sa svojih 31 godinom iznimno je uspješan poduzetnik.
- U mojoj tvrtki nekoliko je studenata na vlastiti zahtjev obavljalo praksu, no ja im nisam mogao regulirati pitanje bilo kakvih mjesečnih naknada. Ako ovaj zakon stupi na snagu, zasigurno ću na taj način omogućiti mladima da rade kod mene. Samo budala od poduzetnika neće zadržati kvalitetne i marljive kadrove - kaže.
Kada bi većina poslodavaca bila sklona davati priliku mladim ljudima i kada bi uslijed oporavka i povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva poduzetnici bili u prilici otvarati nova radna mjesta, broj nezaposlenih na burzi bi rapidno počeo opadati. A time bi i država mogla uštedjeti i nekoliko milijardi kuna na godinu!
Troškovi države
Naime, za naknadu za nezaposlenost mladih osoba do 24 godine i troškove zdravstvenog osiguranja, država na godinu uplaćuje 700 milijuna kuna. Oko 100 milijuna kuna država plaća olakšice obiteljima koje uzdržavaju nezaposlenu osobu. Još šokantnije zvuči podatak da država na nezaposlenim mladim osobama gubi 1,8 milijardi kuna na godinu.
Računica je jasna. Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosi 7300 kuna, što podrazumijeva i prosječne doprinose državi od 2300 kuna na mjesec.
Do nevjerojatnog podatka dolazi se množenjem broja nezaposlenih s prosječnim godišnjim davanjima za doprinose.
Još 200 milijuna kuna odlazi na naknadu troškova besplatnog prijevoza za nezaposlene, dok se golema šteta nanosi privredi samim time što nezaposleni nisu u mogućnosti trošiti.
Upravo zato mlade treba što prije zaposliti, smatra Jeniseja Fištrek iz Saveza nezaposlenih Hrvatske, udruge u koju je putem maila apliciralo više od 10 tisuća nezaposlenih Hrvata i koja je pozdravila inicijativu ministra Mrsića.
- Gledajte, bolje bilo kakva naknada nego nikakva, budući da je mladi bez radnog iskustva na Zavodu za zapošljavanje ne ostvaruju. I bolje je da se stručno usavršavaju i rade, nego da na Zavodu čekaju da im netko ponudi posao. Smatram da će ovaj zakonski prijedlog u budućnosti sa Zavoda maknuti na tisuće mladih ljudi - kaže Fištrek.
Kontrola poslodavaca
Međutim, najglasniji kritičari Mrsićeva prijedloga smatraju da će se na taj način ozakoniti besplatni rad kao prva faza uvođenja robovlasničkog društva.
- Poslodavci će tako moći otkazivati ugovore na određeno i dobivati besplatnu radnu snagu. Država nema razvijenih nadzornih mehanizma i to je veliki propust. A priče da će tim modelom dobiti potrebno iskustvo koje im bar omogućuje da se jave na neke natječaje je klasična obmana kapitalista. Poslodavci će zasigurno pozdraviti ovu mjeru, a ja ih pitam zbog čega prije nisu omogućavali mladima da kod njih volontiraju i skupljaju iskustvo? - smatra Lesar.
No je li u pravu?
Prema Zakonu o volonterstvu, stručno osposobljavanje za naknadu kod privatnog poslodavca ne može se tretirati kao volontiranje jer pružatelj volontiranja može biti samo neprofitna organizacija.
Na tom su tragu i u Mreži mladih Hrvatske.
Nikola Buković, koordinator iz MMH-a, kaže da se velika bura najvećim dijelom podigla zbog neadekvatne upotrebe terminologije, odnosno netočnog prevođenja spomenute mjere aktivnih politika zapošljavanja u volonterski rad.
Mrsićev prijedlog, kaže, zaslužuje određenu pohvalu, ali u njemu postoje problemi.
- Najvažnije je da država uspije nadzirati poslodavca da pripravniku doista osigura stručno znanje, a ne da slaže putne naloge, nosi kave ili fotokopira. Visina naknade od 1600 kuna je ipak neprimjeren iznos za puno radno vrijeme - kaže Buković.
Postojeća mjera
I dok je dio naših sugovornika istodobno komentirao “nacrt koji ne može komentirati”, teško sricao ime ministra “Mrsića”, molio za dodatnih 24 sata “kako bi proučio o kakvom se zakonu radi” i tvrdio da se ovom mjerom ne rješava problem nezaposlenosti već “određenim mjerama”, najkoncizniji i najstručniji odgovor dobili smo od stručnjaka za radno pravo i profesora na Pravnom fakultetu Viktora Gotovca.
On jasno i glasno kaže da ova mjera nije ništa novo jer postoji u javnoj upravi, da je njena namjera i više nego jasna i da mu se čini nepotrebnim stavljati ovu mjeru u zakonsku regulativu.
- Mjere su fleksibilnije jer ih je moguće brže mijenjati, podešavati, usmjeravati na pravi način, sukladno potrebama tržiata rada. A ako se mjera formalizira u zakonsko uređenje, tada će za svaku promjenu i adaptaciju biti potrebno provesti postupak izmjena i dopuna zakona. A namjera ove mjere?
Pa namjera je omogućiti mladim nezaposlenim visokoobrazovanim osobama da u zvanju za koje su se obrazovale steknu radno iskustvo, znanja i vještine, koje će im omogućiti da se zaposle. Ovakvoj se mjeri, ako djeluje, stoga nema što za dodati ili oduzeti, zar ne? - zaključuje Gotovac.