Devedeset radnika renomirane hrvatske tvrtke je - u banani. Poslodavac im je zbog recesije, loših poslovnih odluka, slabog marketinga i nerentabilnog poslovanja zapao u dugove.
Direktor je najavio otkaze za polovicu zaposlenih. Samo će dio firmu napustiti uz otpremninu. Još u travnju je svim zaposlenicima plaća smanjena 15 posto i nitko se ne žali. Kome i da se žale kad im je poslodavac Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), čiji je osnovni posao borba protiv otpuštanja i smanjivanja plaća!?
Financijski izvještaj, karakterističan za početak propasti brojnih poslovnih tvrtki, zapravo je trenutačna slika središnje sindikalne udruge, a njezin prvi čovjek, v.d. predsjednika Mladen Novosel, našao se u ulozi menadžera koji mora raditi bolne rezove na štetu zaposlenika kako bi spasio firmu.
- SSSH nije tvrtka u klasičnom tržišnom smislu, ali se od njih u gotovo svim segmentima ne razlikije pretjerano - priznaje Novosel. Kao i svaka kompanija, osjetljiv je na promjene tržišta i recesiju - čitaj: rasipanje članstva, čime se smanjuje prihod od članarina, konkurenciju - čitaj: stvaranje novih sindikalnih saveza, opću nelikvidnost - čitaj: duguju, ali i drugi duguju njima i probleme koji se vuku iz prošlosti - čitaj: ni nakon 20 godina sindikati se međusobno nisu dogovorili o podjeli imovine naslijeđene od sindikata bivše SR Hrvatske, pa tom imovinom stoga upravlja Vlada.
Upravo je taj najjači hrvatski sindikalni savez pred financijskim slomom zbog rasipanja članstva, a budući da su im članarine jedini izvor prihoda, ne mogu konkurirati na tržištu prepunom drugih sindikata koji već jesu ili će tek osnovati svoje saveze.
Trgovina bolja od štrajka
Mladen Novosel je o problemima unutar SSSH, otkazima, smanjenju plaća i idejama za oporavak govorio upravo kao predstavnik neke liberalnokapitalističke kompanije, ne skrivajući činjenicu da bi se Savez lakše izvukao iz problema da je kompanija.
Tada bi, kaže, unajmili nekog kriznog menadžera koji bi ih vjerojatno uputio na neke druge izvore zarade. No, tada tom sindikalnom savezu možda prioritet više ne bi bila borba za prava radnika. Shvatili bi da je bolja zarada u, primjerice, preprodaji pšenice čija cijena ove godine raste u nebo. No, to bi vjerojatno loše utjecalo na njihov imidž kod sadašnjih i budućih klijenata - radnika. Rezultat bi bio sindikat kojemu se milije baviti mešetarenjem na burzi nego egzistencijom radnika.
- Moramo na Savez gledati kao na tvrtku jer on na neki način i jest tvrtka. Imamo zaposlenike koji žive od svoje plaće, imamo prihode, dugovanja, potraživanja... Međutim, problem je to što imamo ograničen izvor prihoda - samo članarine. Da smo prava tvrtka, bilo bi nam lakše jer bismo se mogli izvući tako da proširimo poslovanje na neke druge izvore prihoda. Nismo razmišljali o unajmljivanju kriznog menadžera ili nekih drugih financijskih stručnjaka jer imamo svoje sposobne pravnike koji će nam pomoći u restrukturiranju i reorganizaciji. To, nažalost, podrazumijeva i smanjenje broj zaposlenih na 50-ak. Jedan dio ljudi, koji za to imaju uvjete, otići će u prijevremenu starosnu mirovinu. Nažalost, neki će morati na Zavod za zapošljavanje. Budući da smo u dugovima od oko 1,4 milijuna kuna, nećemo im moći isplatiti otpremnine - tvrdi Novosel.
Nadaju se nekretninama
No, privremeni predsjednik ipak ima ideje za proširenje biznisa. Drugim riječima, kako dodatno zaraditi, a da izvor zarade i dalje bude u okvirima temeljnog biznisa - brige za radnike.
- Ponudit ćemo nove usluge. Imamo zakonsku mogućnost organizirati razne edukativne seminare za članove, koji bi se održavali u svim krajevima Hrvatske gdje imamo povjereništva. Moramo raditi na boljoj prepoznatljivosti i marketingu. Naime, imamo nelojalnu konkurenciju u drugim sindikalnim središnjicama. Neki sindikati su se odcijepili od nas i pridružili drugim središnjicama kojima manje plaćaju. No, pitanje je koliko dobivaju za manje novca? Moramo ih pokušati vratiti, čime bi nam porastao broj članova, a time i prihod od članarina. Neki novac ćemo dobiti i od Europskog saveza sindikata. Nadamo se da će se ukinuti zakon iz 1997. godine, kojim je Vlada zadržala svu imovinu koju smo naslijedili od sindikata SR Hrvatske. Time bismo dobili nekretnine koje bismo iznajmljivali - objašnjava Novosel.
A dotad nema druge nego uručiti otkaz za četrdesetak i nešto čistačica, pravnika i županijskih povjerenika. Kao i u svakoj tvrtki koja u ova krizna vremena ne stoji najbolje, preostali će zaposlenici za manju plaću raditi više.
Za manje će raditi više
- Za otpremnine nemamo. To si mogu priuštiti Hrvatske željeznice. Zato krećemo u restrukturiranje koje će početi smanjivanjem broja županijskih povjereništava u kojima je zaposleno 60-ak ljudi. Ostalih 30 su pravnici, ekonomisti i predstavnici podružnica u Radničkom domu u Zagrebu. Povjereništva imamo u gotovo svakom gradu, a svako se sastoji od jednog povjerenika, pravnika i čistačice. Njihov je posao pružanje besplatnih pravnih savjeta, organiziranje akcija i pisanje dopisa. Morat ćemo napraviti novi teritorijalni ustroj kako bismo smanjili broj tih povjereništava. To znači, primjerice, ako sada jedan pravnik ima 15 do 20 klijenata na godinu, sada će ih imati 30 ili 40 - kaže Novosel.
Na pitanje nisu li time što dijele otkaze u sukobu interesa sa svojim zaposlenicima koji su ujedno i članovi sindikata, v.d. predsjednika SSSH odgovara da nisu jer su oni zaposlenici baš kao u tvrtki i svjesni su iznimno loše situacije u kojoj se Savez nalazi.
- Svi su svjesni situacije. Naši članovi svakodnevno ostaju bez posla u svojim tvrtkama. Znaju da ne mogu biti zaštićeni jer Savez nema nikakav izvor prihoda, osim članarina - priznaje predstavnik SSSH, najveće sindikalne središnjice u Hrvata, od koje još uvijek brojni radnici mnogo očekuju.