SVE ZA SLAVU I NOVAC

Skandalozne sportske prevare: Lagali su i glumili paralizu i sljepilo da bi osvojili zlato

Paraolimpijka Monique van der Vorst godinama se pretvarala da je prikovana za kolica, no mogla je hodati

Nizozemka Monique van der Vorst vratila se 2008. godine s Paraolimijskih igara u Pekingu s dvije srebrne medalje. Njezin je pothvat izazvao divljenje i poštovanje: naime, Monique je 1998. godine kao 13-godišnja djevojčica podvrgnuta operaciji noge nakon čega je ostala prikovana za invalidska kolica. Nije se predala nego se posvetila sportu, konkretno biciklizmu za hendikepirane te je kao invalidna sportašica osvojila niz europskih i svjetskih titula. Početkom 2008. doživjela je prometnu nesreću zbog čega se njezino stanje pogoršalo. Nakon pet mjeseci intenzivne rehabilitacije Monique se plasirala na Paraolimpijske igre i vratila se s dvije srebrne medalje oko vrata.

Problem u glavi

No, to nije kraj priče oko Monique van der Vorst; paraolimpijka je u ožujku 2010. ponovno doživjela prometnu nesreću. Nedugo nakon toga počela je osjećati svoje noge, a zatim je postupno učila hodati. Počela je voziti trkaći bicikl te intenzivno trenirati i naposljetku je potpisala ugovor s profesionalnim biciklističkim timom ističući kako bi se 2016. željela natjecati na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru. Činilo se da je samo nebo granica za Monique van der Vorst. No, njezino čudesno ozdravljenje zaintrigiralo je stručnjake koji su odlučili ponovno istražiti cijeli slučaj. Istraga, okončana početkom travnja, pokazala je kako je Monique u vrijeme dok je osvajala medalje kao invalidna sportašica, mogla hodati. - Problem nije bio u njezinoj leđnoj moždini nego u njezinoj glavi - izjavio je prof. Thomas Jansen sa Slobodnog sveučilišta Amsterdam.

Slučajem Monique van der Vorst nedavno se pozabavio i ugledni njemački tjednik Spiegel u temi posvećenoj rastućem problemu varanja u invalidnom sportu. Izvanredna postignuća osoba s invaliditetom, poput našeg Darka Kralja, svjetskog rekordera u bacanju kugle za paraolimpijce, u javnosti pobuđuju poštovanje i divljenje. Zahvaljujući zvijezdama poput južnoafričkog paraolimpijca Oscara Pistoriusa, u medijima poznatog kao Blade Runner zbog njegovih protetičkih nogu, paraolimpijska su natjecanja postala vrlo gledana. Tako je, primjerice, Paraolimpijske igre u Pekingu preko TV-a gledalo čak 3,8 milijardi ljudi dok se u prva tri tjedna prodaje za Paraolimpijske igre u Londonu prodalo milijun ulaznica. No, baš kao i u svakom natjecanju, i u invalidnom sportu prisutne su varke.

Jedna od najpoznatijih prevara dogodila se 2000. na Paraolimpijskim igrama u Sydneyju kada je zlatnu medalju u košarci kod lagano mentalno retardiranih ljudi odnio španjolski tim. No, među 12 španjolskih natjecatelja svega dvojica su imali laganu mentalnu retardaciju dok su preostala 10-torica bili posve zdravi muškarci koji su se na podlu varku odlučili kako bi povećali šanse španjolske reprezentacije za osvajanje zlata. Jedan od natjecatelja bio je i Carlos Ribagorda, novinar poslovnog magazina Capital, koji je načuo glasine kako su u španjolskom paraolimpijskom timu natjecatelji bez mentalne retardacije. Po povratku u Španjolsku, Ribagorda je u medijima razotkrio prevaru. Izbio je veliki skandal, a Španjolcima je ubrzo oduzeto zlato.

Klasifikacijski sustav

- To je bila velika afera zbog koje su Španjolci izbačeni iz Međunarodnog paraolimpijskog odbora (IPC). Kako bi se spriječile takve prevare, u lakoj mentalnoj retardaciji danas su samo dvije ili tri discipline u atletici te jedna u plivanju, jer se u tim disciplinama lako mogu otkriti moguće prevare - rekao je specijalist ortoped dr. Boris Kirin, predsjednik zdravstveno-klasifikacijske komisije Hrvatskog paraolimpijskg odbora. Također, Kirin je i predsjednik zdravstvene komisije Hrvatskog atletskog saveza osoba s invaliditetom i međunarodni IPC-ov klasifikator za atletiku.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. siječanj 2022 18:18