Prijedlog novog Kaznenog zakona izazvao je burne reakcije javnosti. Mijenja se puno toga, od kazni za obiteljsko nasilje do promjene statusa posjedovanja lakih droga za vlastitu upotrebu. Razgovarali smo s Marinom Mrčelom, sucem Vrhovnog suda koji je bio član Radne skupine što je radila na prijedlogu Kaznenog zakona.
Kako ocjenjujete novi prijedlog Kaznenog zakona? Kojim se prioritetima vodila radna skupina pri njegovoj izradi?
- Prijedlog je rezultat opsežnog pa i napornog rada radne skupine. Kod izrade prijedloga vodilo se računa o suvremenim kaznenopravnim rješenjima i dostignućima, međunarodnim obvezama u kaznenopravnom uređenju modernog društva, kao i domaćim i stranim iz teorije i prakse. Spoj tih sastavnica je prijedlog o kojem, dakako, još treba raspravljati, osobito u javnosti.
Što su po vašem mišljenju novine i promjene u odnosu na postojeći Kazneni zakon i koja im je svrha?
- Od donošenja postojećeg Kaznenog zakona prošlo je gotovo 14 godina i, unatoč mnogim promjenama, i dalje postoji potreba za njima, osobito na području usklađivanja s međunarodnim obvezama, recimo one koje se odnose na koruptivna kaznena djela. Treba napomenuti da na prvi pogled može izgledati da neka kaznena djela više ne postoje ali takav zaključak bio bi pogrešan. Naime, velika većina postojećih kaznenih djela uklopljena je u prijedlog, ali možda se nalaze pod drugim imenom ili su u zakonu drukčije složena i smještena. O tome treba voditi računa jer ako više nema određenog naziva za neko kazneno djelo, to ne znači da je dekriminalizirano.
U javnosti je odjeknula vijest da se posjedovanje manjih količina droge vraća u prekršajnu sferu. Što je tomu razlog?
- Ono već jest u prekršajnoj sferi, a pravni problem je baš u tome što je istovremeno i u kaznenopravnoj zoni.
Kriminalizacija posjedovanja droge isključivo radi vlastite konzumacije je osjetljivo pitanje koje nadilazi stručne krugove.
Treba reći da onaj tko posjeduje drogu samo za sebe kod nas može biti kažnjen po najmanje tri zakona: Zakonu o sprječavanju zloporabe opojnih droga, Prekršajnom zakonu i Kaznenom zakonu.
To otvara pravni problem načela ‘ne dva puta o istom’ koje nalaže da ista osoba ne smije biti dva puta kažnjena za istovjetno ponašanje. O tome postoji i presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu ‘Maresti protiv Republike Hrvatske’ koji se, doduše, ne odnosi na drogu, ali se odnosi na navedeno načelo o kojemu je potrebno voditi računa i kada se radi o ‘posjedovanju droge’.
To je najvažniji pravni razlog za izostavljanje tzv. čistog posjedovanja iz prijedloga, pri čemo treba naglasiti da je ono i dalje kažnjivo kao prekršaj, a da posjedovanje radi prodaje ili stavljanja u promet na drugi način i dalje predstavlja kazneno djelo.
Zakon prvi put kriminalizira i klijente prostitutki. Zašto?
- Očito jer se smatra da se na taj način može smanjiti prostitucija. Neki kažu da nije pravedno kažnjavati osobe koje pružaju spolne usluge, a ne kažnjavati korisnike takvih usluga.
No, mora se reći da se predlaže kažnjavanje ‘klijenata’ samo ako su znali da je osoba ‘silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zloporabom ovlasti ili teškim položajem ili odnosom ovisnosti’ prisiljena ili navedena na pružanje spolnih usluga.
Drugim riječima, ako netko koristi spolne usluge osobe koja se dobrovoljno odlučila ‘pružiti’ takvu uslugu, a da na to nije namamljena, vrbovana, potaknuta ili za prostituciju iskorištena, tada korisnik(ca) takve usluge kazneno ne odgovara.
Usput, iz vašeg pitanja moglo bi se zaključiti da se prostitucijom mogu baviti samo ženske osobe. To bi bilo pogrešno, a takav pristup u prijedlogu bio bi suprotan temeljnim postavkama o suzbijanju diskriminacije. Prostitucijom se bave osobe oba spola pa tako i klijent može biti osoba bilo kojeg spola, bez obzira koristi li spolne usluge osobe istog ili suprotnog spola, pod uvjetima predviđenim u prijedlogu.
Izbačeno je kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji. Zašto?
- Isto ponašanje zabranjeno je prekršajnim zakonodavstvom koje se pokazalo dovoljno učinkovitim. Nema potrebe dva puta kriminalizirati isto ponašanje.
Proširen je spektar kaznenih djela iz područja spolnih delikata, no kritičari zamjeraju tvorcima prijedloga KZ-a što su smanjene kazne za pojedina djela, poput silovanja. Kako to komentirate?
- Za ‘staro’ silovanje smanjen je samo posebni minimum, maksimum kazne zatvora od deset godina ostao je isti. No, predloženo je kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka, a ‘staro’ silovanje je prilagođeno takvom prijedlogu te su razrađena i teška kaznena djela protiv spolnih sloboda. Sada se razlikuje kada je spolni odnošaj ili s njim izjednačena spolna radnja počinjena bez pristanka žrtve ili uporabom sile ili prijetnje.
Predložene kazne uravnotežene su s težinom kaznenog djela, pri čemu je kriminalizirano ponašanje bez pristanka blaže kažnjivo nego kada je ono počinjeno uz silu ili prijetnju.
Ako je nastupila smrt žrtve, predložena je stroža kazna (sada je kazna zatvora u trajanju od petnaest godina, a predlaže se dvadeset godina).
Izrazito je pojačana zaštita djece, u svim sferama - od zloporabe droga do seksualnog nasilja nad njima. Jesu li vas analize postojećeg stanja dječjih prava nagnale na to?
- Kaznenopravna zaštita djece je osobito važna. Ne ulazeći u raščlambu do sada izrečenih kazni, prijedlog otvara mogućnosti odgovarajućeg kaznenopravnog reagiranja i u tom području, vodeći računa o svim mogućim načinima počinjenja tih kaznenih djela, uključujući i one najmrskije.
Ima li bitnih promjena u dijelu koji se tiče prava na rad?
- Kod kaznenog djela o povredi prava na rad predlaže se inkriminiranje neisplate plaća radniku, ali nema kaznenog djela ako su postojali opravdani razlozi na neisplatu plaća. Takvo rješenje uz takvu ogradu kaznenopravno je prihvatljivo.
Ima li promjena u vezi sa zapovjednom odgovornosti te ratnim zločinima?
- U tom je području dosta promjena i opsežne su. Zapovjedna odgovornost usklađena je s međunarodnim standardima, a detaljno su razrađeni načini počinjenja pojedinih kaznenih djela vezanih uz rat, opet sukladno odgovarajućim konvencijama.
Kako su suci reagirali na prijedlog KZ-a?
- Još nema mnogo reakcija. Za vrijeme rada radne skupine održano je nekoliko sjednica Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje su iznjedrile određene prijedloge. U radu radne skupine sudjelovali su i suci.
Za mnoga djela smanjene su minimalne kazne, a poznato je da naša sudska praksa pokazuje da su suci naprosto skloni izricanju tih, najmanjih kazni.
- Ne razumijem, trebalo bi spriječiti suce da primjenjuju zakon?? Negativna kritika izrečenih kazni najčešće je posljedica nedovoljnog poznavanja ili nepoznavanja konkretnih okolnosti svakog pojedinog predmeta, a i zakona.
Često se radi i o dojmu koji je, dakako, subjektivna kategorija. Za nekog je ista kazna nedopustivo blaga, a za drugog je ista kazna drakonska.
Dakako, postoje kazne koji nisu pravilno odmjerene, ali za to postoji rješenje kroz redovne ili izvanredne pravne lijekove.
Ako biste baš htjeli da su kazne strože od onih koje se izriču, a čini mi se da to ‘izlazi’ iz vašeg pitanja, onda bi trebalo za većinu kaznenih djela predvidjeti minimalnu kaznu od, recimo, tri ili pet godina, bez mogućnosti ublažavanja.
Naravno, radi se o besmislenom pretjerivanju, a zapravo je potrebno naglasiti da je većina kritika zbog tzv. blagog kažnjavanja neutemeljena, a da prijedlog vodi računa o svim potrebnim okolnostima koje se odnose na izbor vrste i mjere kazne.
Vjerujete li da će aktualna politička vlast prihvatiti predloženi KZ?
- Takva nagađanja su neprimjerena jer bi drukčiji odgovor mogao biti protumačen kao nedopušten utjecaj dijela sudbene vlasti na izvršnu ili zakonodavnu vlast.